Wundeegwaarak 32 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakTapi mbuti emas paga ogobakkigireegwaarak wone 1 Ndi, at Muta puut paga laganeegerak nogo mbet-mbet wambi waga'lek mbareegi, it aakumi Iterali nogo Karun owagam kuwak ari nanuk at yogo logonet, “At aap o Metit nen op mbakak wo'niren wundi wage nagaarik, eebe nggeeme ari naga o? Nit nineenggo'lek me, aa'nduk a'nuk tu ni'niren nawak nduk, Ala kokwak ambi ogobakkigi'niret o.” 2 Yogo mbareegwa, at Karun nen it yorage, “Kit kinakuwi inom, kinapurilogwe wologwe-komologwe inom, mbuti emas inaruk me pugunik nogo nggoorogo niri woraanip o.” 3 Yorage mbareegi, it aakumi Iterali mendek abok aret mbuti emas inaruk me wonage nogo nggoorogo at Karun wogori wogo mbareegwa, 4 wagangge nagagerik, alut eeko logorak tapi aagaluk pogom wakkagak ogobakkigirogo pege logonet, obogum aluk-puut kenok, pulu paga tabonogo amuni mbanogo pege mbareegi, it aakumi Iterali kogo nogogwaarik, yogo logonet, “Nit Iterali o Metit nen wo'niren wundi wagaarak Ala pogom ninogoba nogo yi aret o,” yinuk, yogwe nogo 5 at Karun nen iige nagagerik, tapi aagaluk ogut eerogo pereegim taa'nogo ake warogo kani kunggak yuwak nduk yugum logonogo pege nagagerik, “O ko'lu ti, laago lako logonet, at Aliku ALA alut eeko logowok o,” yinuk, oone nggwok paga nggomooreegerak. 6 Nggomooke mbareegi, ko'lu kuubondendok it aakumi Iterali mendek nogo Ala kwak ogut eerak nogo ake inaanggumi warogo kani kunggwi, eegu nggami aanggo wakwi kwak wariyak nduk warogo lakwi, eeko logonet, yi inom, mbi inom, nenok, mi'na'nuk kwirabik-kwirabok yogo logonet, kumi-aap inom ugun-ugun eeko nogogwaarak. 7-8 Ti eekwi at Aliku ALA nen iige nagagerik, Muta yoge, “It kapuri Iterali mendek o Metit nen wogoren wundi wagandak nogo an wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yoragarak nogo awo aret kagak mbo punuk, tu alik nomoninuk nogo logonet, alut eeko logorak mbuti emas paga tapi aagaluk ogut agago punuk, abu'me inendobanggun yindumbunuk alut eekwi, inaanggo ake warogo wogogwi, eeko logonet, Ninogoba Ala kwak o Metit nen wo'niren wundi wagaarak nogo yi aret o, yinuk, yogwe nogo ti, maluk lombok eekwi me, mbet-mbet aret wambi nak o.” 9 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta ambinom yoge logonet, “It aakumi Iterali ti, inogogun ambik lombok iigirak me, 10 kat paga nen kanebunu nggwok ariyak nduk kat kalik teppagage logonet, nanini nen it apit aret lek eerogo piyoorak mbakirak me, kat nen non mbanogo paniyak mage o.” 11 Yoreegerak kwe, at Muta nen at Aliku ogoba Ala iniki yanggoniyak nduk, yoge logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. Kat keenggi omaawi paga eerubok mendek eeke logonet, kapuri o Metit nen wogoren wundi wagandak kwe, nonggop nduk kanini inoba eeppiyoorak ari agandik? 12 It maluk eeppiyoorak kenok, aakumi Metit mendek nen yogo logonet, At Aliku ALA nen it Iterali wogoren wundi nagaarak nogo puut paga time inenggaawak abu lek eerogo inoorogo piyaakit nduk wogoren nagaarak o, yukwak, kanini ambik agaarak nogo tebenogo punuk, kapuri maluk eeppiyoorak mbakendak nogo kiniki yungguk kwaappunuk, inabuwa nen teppiyet o. 13 It kayeloman mini Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, kat kendage kumbatinuk, yorage logonet, Kinombowologwe laaluguragan mbogut paga ambik wonage ti kwak wokkirage, ndi, nggween ti nogo kinombowologwe mondok-mondok unde eeppunuk, logowak nduk, wogorage, eerigin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon yoragagindak nogo aberu o.” 14 Yoge mbareegi, Aliku ALA nen it aakumi Iterali aaninggin-paaninggin agago maluk eeppiyoorak mbareegerak nogo, eeppiyoolik mbo pereegerak. 15-16 Ndi, at Muta nogo puut Tinayi paga wonage kagak, Ala nen wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, lengganogo yugum tabak mbere paga abeenok-abeenok liiru mbanogo wogoreegerak nogo Muta eenggime wonok Yotuwa waganggak puut paga nen iyokan wambi wage logonet, 17 it aakumi Iterali noone-koone yogwe nogo Yotuwa konengge nagagerik, Muta yoge logonet, “It aakumi inawooliya wurik me oore'nggam ogu time wim nambuko logonet negen inoone ya-kwa yogwe konenggi o.” 18 Yoge mbareegi, at Muta nen, “Ineegin tiyak ari kenok keekok yogwe, Ineegin tebek ari kenok inoone lek ogwe, Eeko mengga kwak yogwe lek o. Ata, we inale'nggen nen aret ndawi wakwi konenggi o.” 19 Yoge nagagerik, at Muta nogo aakumi inawooliya wurik me koorok panggo yi wambi wage nagagerik, tapi aagaluk ogut ogobakkigirik nogo inom, aakumi apit kwirabik-kwirabok yogwe nogo inom, iige nagagerik, anini ambik a'nuk, ineraaket nen yugum paga liiru mbanak eenggime wonage nogo, puut abu'me taati aret yigirik-noonom eerogo nappereegerak. 20 Nappege nagagerik, tapi aagaluk ogut ogobakkigirogo pereegwaarak nogo waganogo kani paga worarogo wun pogom yigirik-noonom agago punuk, niyo inom nenggelak-kenggelak eerogo it aakumi Iterali mendek nawak nduk wogoragagerak. 21 Wogorage nagagerik, Muta nen Karun mberege logonet, “It aakumi yi nen nano eeppagagwi iinok, it maluk nggwok lombok eeruwak nduk, E, yagandak?” 22 Yoge mbareegi, at Karun nen yoge logonet, “An mbe'nirugun o, nogoba. It aakumi yi, maluk eeriyak inikilom mbako menggaarak nogo kat keenu aret o. 23 It nen an yo'nogo logonet, At aap o Metit nen op mbakak wo'niren wundi wage nagaarik, eebe nggeeme ari naga o? Nit nineenggo'lek me, aa'nduk a'nuk, tu ni'niren nage logorak Ala kokwak ambi ogobakkigi'niret o. 24 Yo'nogo mbaka, an nen, Mbuti emas kinobaanggi-kinobaangge eerak nogo nggoorogo wonok niri woraanip o, yoragarak niri wogo mbaka, kani kunik me mbo mambege mbaki, tapi aagaluk ogut aret a'nuk wundi wagaarak yi aret o.” 25 Yoge mbareegi, at Muta nen, “It aakumi Iterali nogo ti, wam anggenogona nen tu paarogo wumbiigaatak nggarek yogo mengga kwak, at Karun nen teppiigerak paga iniki mba'nuk ugun eerit nogwe me, it inawim nogo nen miyuk-kayuk eerogo piigwi iigi o,” 26 mbake nagagerik, inawooliyana tu unggwogo menggam mi'nari nage nagagerik, yorage logonet, “Kit ambi Aliku ALA kinom ariyak mbakwi kenok, an wonage me neya woraanip o.” Yorage mbareegi, it inanebunu Lewi mendek abok aret at wonage me kuwak ari wogogwaarak. 27 Kuwak ari wogo mbareegwa, at Muta nen it yorage, “At Aliku kit Iterali kinogoba Ala nogo nen yokkirage logonet, Kit kinalitik-kinalitak kinobaloowi waganggo logomonggotik, aakumi inawooliyana ambime unggwagak eerit nogo logonet, kinowe-kinawot inom, kinoreewi inom, kinom monggotak inom, inoorogo piinet nanip o.” 28 Yorage mbareegi, it aap inanebunu Lewi mendek nen at Muta yoragagerak nogo ndak-ndak ne ti eyom paga aret aakumi ineebe apit lambuk togon tiga ribu negen aret inoorogo piyareegwaarak. 29 Inoorogo piigo mbareegwa, at Muta nen it nogo yorage logonet, “O yogondak aret kinowe-kinawot inom, kinapuri inom, inookotak paga Ala ale'nggen kinoba pinagage me, at Aliku ALA ake leenak aret ogop o,” yinuk, yoragagerak. 30 Ko'lu Muta nen it aakumi Iterali yorage logonet, “Kit maluk mondok nggwok togon eekotak nogo Ala nen mbo punuk, kinom lambungge kaamun ilik, lek a? yinuk, an puurom paga kinake Aliku ALA yori lagakit o.” 31 Yoraanuk, Aliku ALA owagam lagi nage nagagerik, yoge logonet, “It aakumi yi, maluk nggwok togon eeko logonet, mbuti emas paga inagugiwak ogobakkigikkolagaarak me, 32 yogondak kat nen inomaluk ti lek eerogo pu o, nogoba. Ndi, togop eeriyak lek kenok, aakumi inendage kambuku mbanak me, an nendage inom mbanggendak nogo kagaaru o.” 33 Yoge mbareegi, at Aliku ALA nen Muta yoge logonet, “Aap ambi nen an mbo paninuk, maluk eeke kenok perak, aap ti endage nambuku paga mbanak nogo kagaarogo pigin o. 34 Ndi, it maluk eekaarak ti perak, maluk onggo eeppiyoorak eyom panggoni wage kenok, inomaluk onggo eeppiyaagin aret me, kat perak, yogondak aret o an yokkereegim nogome noorak nduk, nayonggo malayikat aa'nduk nage kagak, aakumi yi wogoren nak o,” yinuk, yoreegerak. 35 Ndi, at Karun nen tapi aagaluk ogobakkigirogo Iterali wogorage mbareegi, inik-inik eereegwaarak onggo Aliku ALA nen andi nggwok inoba nappi wagagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society