Wundeegwaarak 28 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAla unde inayum penggaariyak wone 1 Yoge nagagerik, Aliku ALA nen Muta wone ambinom yoge logonet, “Kat koweeluk Karun inom, at apuri Narap, Abiku, Eleyatat, Itamat inom, an neebe unde logowak nduk, aakumi Iterali inenggela'me nen kat keya woraawak yoret o, 2 Ndi, at Karun an nake eeko logonet, yum yirikak leenak nogo mendek iniki yuma yonggolak ayuk warak kogo logowak nen koweeluk ayum penggaaruwak nduk, yokkigi o. 3 At Karun nogo nake leenogo pege keenok, an neebe unde logonet, eeke logowak nduk, aakumi an neebe unde inayum penggaako menggaarak abu ineenu eeppiigirak nogo nen ayum penggaaruwak nduk, yoret o. 4 Kat koweeluk Karun apuri inom inayum alik leenak neebe unde logonet, yiriko logorak penggaariyak nogo ti, inamiguwak paga yum ko'no negen yirik logorak inom, inayum agale warak akem nggorek yiriyak epod inom, yum endekem mendek nggorek inom, yum akem mendek agi yirika inom, yum inanobak perenogo piyoorak inom, inagabee'le inobate paga nggerembiyoorak inom, 5 ndomba eeruwak mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa'ngga amu kunik laanak inom, maa'ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak inom, nogo paga penggaako logowak o,” yoreegerak. Yum agale warak akem yiriyak epod penggaariyak wone 6 Yoge nagagerik, ambi yoge logonet, “Inayum penggaariyak nogo ti, ndomba eeruwak mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa'ngga amu kunik laanak inom, maa'ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak it aap ineenu kenok yemenggaarak nogo mendek inom, waganggo logomenggaarik, nogo paga it an neebe unde inayum agale warak akem nggorek yiriyak epod nogo penggaako logonet, 7 uum peenok-peenok ambo'me-enaame te'mulunggo logorak agale mbere eerogo penggaakwi, 8 epod abo ogu paga kobee'le aa'ndok me yonggon negen ineenggi amburu yarak yirik logorak nogo epod etenggen ambit kunik kaawak nduk, ndomba eeruwak paga mbuti emas paga nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa'ngga amu kunik laanak inom, maa'ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, ti paga mban penggaakwi, eerogo puwak o. 9-10 Pugwi iinok, yugum pugagi negen pindan-pindan eeke menggerak kiritoperat mbere wagangge logomenggendik, at Iterali apuri nda'nogogwaarak nogo ndak-ndak yugum ambi paga inendage 6 ayo waganogo pege, ndi, yugum ore nogo paga inendage 6 ayo waganogo pege, eerumunggun o. 11 Ineenggi amburu pegak cap ogobakkigiko mengga kwak, at Iterali apuri inendage yugum mbere nogo paga ayo waganogo pege logomenggendik, yugum eebe nogo paga muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo punuk, 12 yum epod uum paga yirik logorak agale nogo paga nabenogo pumunggun o. At Iterali apuri inendage aberak logowak nduk, inayum akem nggorek yiriyak epod agale nogo paga pugunogo pemenggendak me, at Karun nen uum paga pugunik wonok Naliku an ALA nenggaanom paga nege kenok, an nen, At Iterali apuri nogo yi aret o, yinuk, aberak logogin o. 13 Ndi, yugum nogo paga muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo puurak nogo ogobakkigirogo punuk, 14 keeleluwi yonggon-yonggon yako mengga kwak, mbuti emas at mendek paga mbere yarogo yugum yengget-wangget muun komaarak nogo paga pugunogo pumunggun o,” yinuk, yoreegerak. Yum ko'no negen penggaariyak wone 15 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “Yum ko'no negen mendaarak amiguwak paga nabenak wonage kenok, an eeriyak mbake nogo eenu aruwak nen amiguwak paga nabenak logowak nduk, ayum agale warak akem yiriyak epod penggaariyak yokkigirak nogo ndak-ndak aret penggaako logonet, ndomba eeruwak paga mbuti emas nabenogo laanak inom, ligi kibu-kibu laanak inom, maa'ngga amu kunik laanak inom, maa'ngga anggup kunik laanak inom, ligi yawenak amuni mbanak laanak inom, nogo paga it penggaako menggaarak abu ineenu nogo nen penggaaruwak o. 16 Penggaako logonet, aanunggut ti 4 aret puwak o. Aanunggut 4 punuk, kayin yunggunogo irip aru-ogwe inom, ambe agi-ogu inom, ti ndak-ndak 22 senti mban mbambunuk, 17 yugum onggo nggwok permata nogo mendek paga mban nabenogo puwak nduk, ogowa 4 aret koonogo pogo logomenggaarik, yugum maa'ngga kunik yatipit ambi waganggwi, yugum kiritolit ambi waganggwi, yugum malakit ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa aa'nduk koonogo pugwi, 18 ti'nuk, yugum yi'mbaani kunik ambi waganggwi, yugum laturit ambi waganggwi, yugum yatipit mili ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo'me koonogo pugwi, 19 ti'nuk, yugum ambat ambi waganggwi, yugum akik ambi waganggwi, yugum ketubuk ambi waganggwi, eeppunuk, ogowa ambo'me pugwi, eerit 20 ogowa akombaga lombok ti, yugum pirut inom, yugum kiritoperat inom, yugum neperit inom, nogo paga koonogo puwak o. Pogo logomenggaarik, yugum 12 koonogo pemenggaarak ti paga omaawi eerak logowak nen muun negen mbuti emas paga yengget-wangget komaarogo puwak o. 21 Yugum 12 koonogo pemenggaarak ti paga aap Iterali apuri 12 nogo inendage ambitak mban cap negen eerogo inendage ayo waganogo puwak o. 22 Ndi, yum ko'no negen amiguwak paga nabenak logorak keeleluwi yonggon-yonggon yako mengga kwak, mbuti emas paga yarogo pugwi, 23 ti'nuk, mbuti emas paga tenggen mbere yarogo yum ko'no negen amiguwak paga nabenak logorak irip peenok-peenok pugunogo punuk, 24 agale keeleluwi kwak mbuti emas paga yarak mbere nogo tenggen mbere yum ko'no negen irip paga pugunik nogo paga te'mulunogo pugwi, 25 ndi, agale keeleluwi kwak mbuti emas paga yarak irip mbere nogo waganogo mbuti emas paga muun negen yengget-wangget eerak yum epod agale paga nabenak enaame wonage nogo paga imbirak lambunogo maakwi, eeruwak o. 26 Eeko logomenggaarik, mbuti emas paga tenggen mbere ambinom yarogo yum epod abo ogu yum ko'no negen amiguwak paga nabeniyak peenok-peenok ambokan paga pugunogo punuk, 27 yum epod agale uum paga nen nugwa enaame irip wonok yonggon yiriyak irimbaga pi nawam taati mbuti emas paga tenggen mbere ambinom yarogo pugunogo pogo logomenggaarik, 28 yelek ponggok ari logokwak, yum ko'no negen abo paga tenggen pemenggaarak nogo inom, tenggen yum akem yiriyak epod abo paga puguniyak wonage nogo inom, imbirak lambunogo keele kibu-kibu nogo paga maarogo puwak o. 29 Maarogo pemenggaarak me, at Karun nen an eeriyak mbake eenu ariyak yum ko'no negen mendaariyak nogo yirippunuk, o mage menggim time unggwi nage kenok, Naliku an ALA nen mondok aberak logokit nduk, aap Iterali apuri inanebunu lombok inendage inikinggup paga nabembunuk, wonok unggwi nage logowak o. 30 An niniki mbake eenu ariyak mendek endage Urim Tumim imbirak yum ko'no negen amiguwak paga nabeniyak nogo paga inom nabenogo punuk, aap Karun inikinggup paga nabembunuk, wonok Naliku an ALA nenggaanom paga unggwi nage logowak o. Ndi, aakumi Iterali eeko logorak aap Karun eenu agak inikinggup paga mondok nabenak kagak, Naliku an ALA nenggaanom paga unggwi nage logowak o,” yinuk, yoreegerak. Ala unde inayum alik mendek penggaariyak wone 31 Yoge nagagerik, ambinom yoge logonet, “It aap an neebe unde inayum akem yirikak epod nogo endekem nggwe kagak, yum nggorek akem yirikak nogo ti, kayin kibu-kibu nogo paga mban penggaako logonet, 32 enggaanok nggelenogo puwam kayin oolo eno mbanogo punuk, nibik yukwak, ambe paga yum ooragik negen penggaarogo pugwi, 33 ndi, ndomba eeruwak ligi kibu-kibu laanak inom, mu kunik laanak inom, maa'ngga anggup kunik laanak inom, nogo paga eyo delima anggen ogut ngginim wurogo yum abo paga pugunit nogo logomenggaarik, enggela'me lobale eekak mbuti emas paga ogobakkigiriyak nogo pugunogo pit nogwe, eeruwak o. 34 Yum abo paga pugunit nogo logonet, eyo delima anggen ogut nogo pugunogo wuppi wogwe, mbuti emas paga ogobakkigiriyak lobale eekak nogo pugunogo wuppi wogwe, eerit yum abo yendok-wandok pugunogo puwak o. 35 Pugunogo pemenggaarak me, aap Karun nen o mage menggim Naliku an ALA nenggaanom paga aakumi inake eeri unggwage kenok, kambukwak, mondok yippunuk mban unggwi nage logowak o. Ndi, yippunuk lobale agan unggwi nage, wundi wage, eeke nogo it aakumi inaruk konenggo logogun o. 36 Ti'nuk, mbuti emas at mendek paga meeli tabak negen ogobakkigirogo punuk, nogo paga wone, Aliku ALA Ake Leenak, eerogo cap negen ayo waganogo pogo logomenggaarik, 37 keele kibu-kibu nogo paga pugunogo punuk, yum anobak me perenak logowam taati enggaawak paga pugunogo puwak o. 38 Meeli tabak negen nogo ti, Karun enggaawak paga pugunogo pemenggerak wonage me, aakumi Iterali maluk eeppunuk, nano mendek leenogo nake wo'niri wogwe iinok, at Karun nen owak loonogo Naliku an ALA wo'nege kenok, wagangge logokit nduk, mondok-mondok enggaawak paga pugunik aret logowak o. 39 Ndi, inayum akem agi yiriyak nggorek ti, kayin yawenak amuni mbanak paga penggaakwi, inabetagi perenogo puurak ti, kayin ti mendek paga mban penggaakwi, inagabee'le ti, it aap yonggon ineenggi amburu yako menggaarak nogo nen yakwi, eeruwak o. 40 Ndi, Karun apuri ti kunduk, iniki yuma yonggolak inayuk warak kogo logowak nen inayum akem agi yiriyak nggorek inom, inagabee'le inom, inayum inanobak paga perenogo piyoorak inom, abok aret penggaarogo piyaawak o. 41 Penggaarogo piigwi iinok, koweeluk Karun apuri inom yirippiige logomenggendik, it an neebe unde logonet, nake eeko logowak nduk, amburu inanobak paga kilirogo piinok, leenogo mippiyaamunggun o. 42 Ndi, inaawi ogo'net kin kwaakkogo logokwak, inayum ogu yirika ti, inaa'ndok paga nen nugwa inendobanggun kuli yirikak yuwak nduk, penggaaruwak o. 43 Penggaarogo pemenggaarak me, aap Karun apuri inom nen an ninom lambungge logowam nawooliya wuremenggenom unggwi nogwe ilik, o mage me aakumi inake ambi eeruwak nduk, nake warogo kani kunggo logowam panggo yi nogwe a, eeko logonet, inaawi ogo'net kin iigwi iinok, ti maluk aret me, an nen inoorukwak, inayum ti yippunuk, eeko logowak o. Ndi, wone yagarak ti, Karun kunduk, apuri ndaganabit namenggerak kunduk, mondok-mondok eeko logowak nduk, wone lengganogo yokkigi o,” yinuk, yoreegerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society