Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Wakkagagerak 32 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


At Yakup Etawu imbirak lambuneegerak wone

1 At Laban nogo ame nage kagak, at Yakup akwe-apuri inom tu paga oolo time ari wogwe me, it Ala yonggo malayikat mendek inom lambuneegwaarak.

2 At Yakup nen malayikat nogo iige nagagerik, ari logonet, “Yi Ala awuri yigin unde aret iigi o,” ari nagagerik, “O yi endage Makanayim o,” yinuk, tooneegerak.

3 Toonogo pege nagagerik, yonggo oweeluk Etawu o Teyit nggween taganak ambi Erom nogome wonage me yori wogo logowak nduk, wone lengganogo yorage logonet,

4 “Nogoba Etawu kinom lambunggo logomonggotik, wone yogop yorumunggup o. Kat kayeloman Yakup nogo nen ari logonet, An aap Laban ka nage nagagirik, nimbirak wonagagirak kuli yogondak yi aret agaarak me,

5 an naanggumi lembu-keledai inom, kambin-ndomba inom, nayeloman kumi-aap inom, ambik aret unde agarak me, nogoba nimbirak niniki ale'nggen paga lambuniyak nduk, yogondak wage agarik, yegerak, yori nanip o,” yinuk, nappiya wagagerak.

6 Nappiya wagagerak nogo yori woraanuk, iniyok paga nogo nogogwaarik, at Yakup yogo logonet, “Kat kowe Etawu nogo muk yori nogo mbako, kimbirak tu paga lambuniyak nduk, awuri ineebe empat ratus aago inom tu paga wogogak wogo o.”

7-8 Yogo mbareegwa, at Yakup iniki piirik eeke mbareegi, agabiti nen, “At Etawu wage logonet, it aa'nduk leenogo nappiyaminggirak inooke kenok, it peebi nogwe ti, kole mbaganuwak o,” mbake nagagerik, at awuri inom wagagerak nogo inom, kambin-ndomba inom, tapi-lembu inom, keledai-unta inom, ando mogonogo inaa'nduk noorak leenogo piige, peebi noorak leenogo piige, eeke nagagerik, nappiya wagagerak.

9 Nappiya wagagerak wogwe iigak, at Yakup nogo tamban eeke logonet, “Nombo Abarakam ogoba Ala inom, nogoba Itak ogoba Ala inom, wa yokkigi o. Kat Kaliku ALA nen, Kame kagalo-kogoba inom, kowe-kawot inom, iya nage logomenggendik, wonage keegak, an obeelom eeppagage logogin o, yo'negendak nogo, nogoba.”

10 Ari nagagerik, “An aa'nduk tu yi paga niyo Yoraran ene paga wundage logonet ti, we waanggun ambit mban neenggime aret wundagagirak kwe, yogondak perak, nineebe mbere aago wogwe me, nogoba kat kayeloman an nogo nobaabut maluk tit neegak kwe, kat nabuwa nen yo'nege nogo liippaninuk obeelom eeppanege menggendak o.

11-12 Kat nen an yo'nege logonet, An obeelom eeppagage, kat mendek wigannarugun nogo ti, mbini-kale'ngga niyo aa'nggi paga aakumi ineenggi lingginiyak meek nogo ndak-ndak wokkege, eerigin o, yo'nereegindak nogo kwe, an noweeluk Etawu awuri inom aago wage logomenggerik, an inom, nakuwi inaagalogwe inom, ninoori wage kero, nagabiti ee'nake me, at eenggime nen nagap ndarenok nduk, yokkigi o, nogoba,” yinuk, tamban eereegerak.

13 Tamban eeppunuk, nogome nogo yege nagagerik, at aanggumi ando oweeluk Etawu iniki ale'nggen eerogo wogoriyak nduk,

14 kambin kooli dua ratus, ndi, ngguunok 20 inom, ndomba kooli dua ratus, ndi, ngguunok 20 inom,

15 unta iyagalo 30 aagalogwe wurik enaani inom, lembu kooli 40, ndi, ngguunok 10 inom, keledai kooli 20, ndi, ngguunok 10 inom, leenogo pege nagagerik,

16 at ayeloman mini nogo nen aanggumi leenak nogo inalitak lombok unde a'nuk wogoren nawak nduk, wogorage nagagerik, yorage logonet, “Ambi leenak inom, ambi leenak inom, lambuk yogwe iyo, kinaa'nduk ogwe, peebi ogwe, eeppunuk, ndegen-ndegen wogoren kinaa'nduk nogo logonip o.”

17 Yorage nagagerik, ayeloman aa'nduk agagerak nogo wone lengganogo yoge logonet, “An noweeluk Etawu kimbirak lambunggo logomonggotik, kin wokkeege logonet, Kat kogoba ta? Kat nggeeme nage? Kambin-ndomba yi, ta aanggumi wogoren wage agandik? yinuk, yokkege kenok,

18 kat nen wone onggo yogop aret yorumunggun o. Kambin-ndomba wogoren wage yi ti, kat kayeloman Yakup aanggumi aret me, nogoba Etawu ake, ari nagaarik, leenogo pegerak me, nit nen wogoren wogo ogoorik o. Ndi, at eebe perak, peebi wage agaarik, yo'nu o,” yinuk, yoge,

19 ti'nuk, at ambo'me agagerak nogo wone ambit ti mban yoge, ambo'me agagerak nogo wone ambit ti mban aret yoge, eeke nagagerik, kambin-ndomba wogoren nawak nduk, leenogo piyareegerak nogo abok aret yorage logonet, “Kit Etawu kinom lambunggo logomonggotik kenok, wone ti mban aret yogo logonet,

20 Kat kayeloman Yakup perak, peebi wage agaarik o, yinuk, wone ti inom yo'nu o,” yoragagerak. Ti eereegerak nogo ti, iniki mbake logonet, An Etawu ake pigirak yi, aa'nduk wogori namenggaarak enegen kage logomenggerik, iniki yanggo yemenggerak me, nage neenok, iniki ale'nggen paga wo'nabuwak, mbake nagagerik, eereegerak.

21 Ndi, kambin-ndomba at Etawu ake leenogo pereegerak nogo, inaa'nduk wonok nappiya wage nagagerik, at Yakup nogo ooliya wureegim nogome aret nogo yereegerak.


Yakup Ala imbirak wuk eekkologogwaarak wone

22 Nogo eyom oonikiya paga at Yakup nogo eenik age nagagerik, at akuwi imbirak inom, ayeloman kumi mbere inom, apurilogwe wologwe ineebe 11 nogo inom, niyo Yabok ayo mbanggo menggam nogo paga aret niyo ayo mbanogo yibagan wumbiya wage,

23 ti'nuk, amindik-amendek abok aret wumbi wage, eeke nagagerik,

24 alik wonage me, aap ambi wage nagagerik, imbirak wuk eekkologwe tit iigak, o inoba weereegerak.

25 At aap nogo nen Yakup omaawi ambik me tebenogo puurak meek aret kage nagagerik, Yakup arowat langgonogo pege mbareegi, owaganegen worok yereegerak.

26 Worok yege mbareegi, aap nogo nen ari logonet, “O muk aret kilim nagakerak me, naakit nduk, keenggi teppanu o.” Yoreegerak kwe, at Yakup nen, “Kale'nggen noba panega'lek me, teppagagin lek o.”

27 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kat kendage ta o?” Yoge mbareegi, “Nendage Yakup aret o.”

28 Yoge mbareegi, at aap nogo nen, Yakup yoge, “Ala inom, aakumi inom, kinom wuk eekkolage logonet, yambunogo piige menggendak me, kat kendage aa'nduk nen Yakup aret kwe, yogondak nen perak, Iterali aret yokkogo logogun o.”

29 Yoge mbareegi, Yakup nen at aap nogo yoge logonet, “Kat togon kendage yo'niru.” Yoge mbareegi, at aap nogo nen, “Kat nonggop nduk an nendage kin wo'nege agandik?” Ari nagagerik, ale'nggen oba pereegerak.

30 Ale'nggen oba pege mbareegi, at Yakup nen, “An Ala nogo aret nimbirak ninetenggen lambunggoorak kwe, neebe noorulik teppanegerak me, o yi endage ti, Peniyet aret o,” yinuk, toonogo pereegerak.

31 Toonogo pege nagagerik, o mo aret pege mbareegi, at Yakup nogo owaganegen worok yereegerak nogo tiyo'luk agan o Peniyet nogo teppunuk nagagerak.

32 At aap nogo nen Yakup owaganegen woronogo pereegerak kenok, yogondak nen it aakumi Iterali mendek inaanggumi kambin-ndomba owaganegen arimanggen kenok nunggulik wenaako menggaarak o.

Lean sinn:



Sanasan