Wakkagagerak 24 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAt Itak akwe woorak nduk kwaari nogogwaarak wone 1 At Abarakam nogo abu anggok a'nuk, nda'nagagim kuli ari nage mbareegi, at Aliku ALA nen ale'nggen oba pege kagak, yi eekak ndi eekak eerit nage nogo op mban eeke nagagerak. 2-4 Ne ambi paga at Abarakam nogo nen at ayeloman mini inowe aap iniki warak lombok amindik-amendek abok aret ndegeninake menggerak nogo yoge logonet, “An naput Itak akwe wogoriyak nduk, it aakumi Kanan mendek an ninom wonogwe yi, inapuluk ambi kwaariyak abu mage o. Ata, an wonagagim nawi alom paga nage logomenggendik, noreewi inapurilogwe ambi kero, kwaarenok nduk, kat keenggi nogo'ne'me pi'nake logonet, at mbogut-nggween wakkagagerak Aliku Ala owak o, yinuk, kumbuk mbanu o.” 5 Yoge mbareegi, at ayeloman nogo nen, “Nogoba o. An nage logominggirik, at kolaga nogo yoriminggirak kwe, o nda yime woroorak, Neebi o, ari kenok, an wulaga yi, wa wage logominggirik, kat wundi wagaginom time nimbirak noorak op mbaken ilik, lek a?” 6 Yoge mbareegi, at Abarakam nen wone onggo yoge logonet, “Togop yagandak kwe, an naput time wonok noorak mondok mage o. 7 At an nawi alom paga nowe-nawot inenggela'me nen wo'niren o yime pani wage nagagerik, yo'nege logonet, Kat ndaganabemenggendak nogo nggween yi wogoraagin o, yinuk, abuk nggaruk togon yo'nereegerak me at Aliku Mbogut Unde Menggerak Ala nen an napuluk akwe time kwaarenok nduk, nage keegak, Ala yonggo malayikat ambi aa'nduk koonogo pege a nawak nduk, nappigin o. 8 At kolaga nogo kimbirak woroorak, Neebi, ari kenok, Ala owak mbanggo logonet, wone yogoorak nogo, kat koba logogin lek o. Togop aret kwe, an naput wulaga ti perak, time wonok noorak mondok lek o.” 9 Yoge mbareegi, at ayeloman nogo nen eenggi ogoba Abarakam ogo'ne'me pigagangge nagagerik, “Wone yo'negendak nogo ndak-ndak eerikit o,” yinuk, Ala owak mbaneegerak. 10 Owak mbangge nagagerik, at ayeloman nogo nen at ogoba aanggumi unta ineebe 10 wogonake, at ogoba amindik-amendek etenggen alitak onggo nggwok nogo wagangge, eeke nagagerik, ya nogo yegak o Aram-Metopotamiya o omarip paga pa'nggwe o tini Abarakam awot Nakot menggim nogome aret nagagerak. 11 Nage nagagerik, o kiip age kagak, o tini endekem nggwe niyo tooko menggaarak nggween kabunik me, taati unta nogo iniyok yunggumbunuk, pogonik logowak nduk, piyareegerak. Ti eereegerak nogo ti, o kiyoma it komologwe niyo tooli wogo menggam eyom nogo paga aret eereegerak. 12 Ti eeke nagagerik, at Abarakam ayeloman nogo nen tamban eeke logonet, “Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wae. An eerikit nduk, wagarak nogo nogoba Abarakam abuwa mbake logonet, yogondak aret a'me nggelok yuwak nduk, koonogo panu o. 13 An yogondak niyo tooko menggam yime aret mi'ndak wonage neegak, aakumi o yime mendek inapurilogwe komologwe niyo tookkolaawok nduk woraagun me, 14 ndi, wogwe iinok, an nen kolaga ambi yoge logonet, Kat kaniyoowa'na time niyo ambi too'niru o, yoge neenok, kolaga ti nen niyo toologo, Namen o, yinuk, an wo'nege logomenggerik, Kaanggumi inom niyo toologo wogoraakit o, yinuk, toologo wogorage kenok, Kayeloman Itak akwe wogoriyak nogo yi aret kagi, mbarikit nen lik togon eeru o, nogoba. Togop eeke kenok, At Ala nen nogoba Abarakam abuwa mbake nagaarik, eeke kagi, mbarigin o,” yinuk, tamban eereegerak. 15-16 Tamban awo eeke me, kolaga tawe abu iya kigirikwe aap awo kigin waka'lek Abarakam awot Nakot akwe Milaka aagaluk aap Mbetuwen apuluk kolaga endage Iribaka nogo, niyoowak uum paga piyaninuk niyo tooko menggam wambi nage nagagerik, niyo too'nuk ame naakit nduk lagi wage me, 17 at Abarakam ayeloman nogo nggare agan kolaga nogo ka nage nagagerik, yoge logonet, “Kolaga yi wae. Kat kaniyoowa'na time niyo mbuuluk ambi toologo wo'niru ubi.” 18 Yoge mbareegi, at kolaga nogo nen mbet-mbet aret niyoowak uum paga nen waganogo wuppi wage nagagerik, “Nogoba namen o,” yinuk, wogoge mbareegi, aret nenggegerak. 19 Niyo toologo wogoreegerak nogo abu aret nengge mbareegi, at kolaga nogo nen, “Kaanggumi kunduk niyo ndonggorogon nawak nduk, toorira na o.” 20 Ari nagagerik, niyo toolak o'lu wonage nogo aanggumi niyo nonggo menggam nogome mbet-mbet kilirogo pereegerak nunggwi iigak, aanggumi unta nogo abok aret ndak nawak nduk, “Ambinom tooli na o,” yinuk, nggare agan niyo tooko menggam nen toologo ira wagagerak. 21 Nunggwi iigak, at Abarakam ayeloman nogo nen, “An eerikit nduk wagarak nogo at Aliku ALA nen abet aret koonogo panigi ilik, lek a?” yinuk, oone yaga'lek kolaga eerit nage nogo mban maloppege nagagerak. 22 Ndi, unta niyo wogoragagerak nogo abu aret nonggo mbareegwa, at Abarakam ayeloman nogo nen mbuti emas paga ogobakkigirik aaninggin mbuuluk we 5 gram negen kwe, onggo nggwok nogo mendek at kolaga nogo ogobak unggut me pugunogo pege, mbuti emas paga ogobakkigirik aaninggin teeluk 100 gram kwe, onggo abu iya nogo mberaarenggen obaak peenok-peenok yippege, 23 eeke nagagerik, at ayeloman nen kolaga nogo yoge logonet, “Kat kogoba ta o? Nit ninom nogo yuurak kogoba ame time tenak ambi wonage ilik, lek a? yo'niru o,” yinuk, kin waganeegerak. 24 Kin wagangge mbareegi, at kolaga nogo nen ari logonet, “Kwe Milaka nen ogonggelo Nakot obaane'me aput ndareegerak endage Mbetuwen apuluk nogo an aret o,” yinuk, 25 yoge nagagerik, “O nit wonogwe me time kat nogo yuurak inom, kaanggumi inambi inom, inawiingga inom, abok aret wonage o.” 26 Ari mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo endobanggun yindumbunuk, “Kaliku ALA wa,” yinuk, alut eereegerak. 27 Alut eeke logonet, “An nogoba Abarakam ogoba Ala wa! Kat nogoba Abarakam abuwa mbake logonet, iniki mbakerak nogo ndak-ndak aret lik togon eeke keegi o,” ari nagagerik, “An kunduk, Kaliku ALA nen aret nogoba owe-awot wonogwe me a'me lik togon wo'neren wagandak o,” yinuk, tamban eereegerak. 28 Eeke mbareegi, at kolaga nogo nggare agan imbirak eereegwaarak wone nogo agalo iriwi inom oome wonogwe me mbininogo yora nagagerak. 29-30 At kolaga Iribaka nogo oweeluk endage Laban aret wonagagerak. At awuluk kolaga nogo nen Abarakam ayeloman imbirak eereegwaarak wone yorage nogo, at Laban aruk konengge, mbuti emas ogobakkigirik ogobak unggut me pugunik nogo inom, mberaarenggen at awuluk obaak paga yirik nogo inom, abok aret enegen kage, eeke nagagerik, oome nen wundinuk, nggare agan aap Abarakam ayeloman niyo tooko menggam aanggumi inom mi'ndak wonogwe me ka nagagerak. 31 Ka nage nagagerik, “At Aliku ALA nen abet aret ale'nggen koba pagage logonet, koonogo pagagerak me, kat nonggop nduk endekem ya'i mi'ndak agandik o? Kat inom, kaanggumi inom, nogo yuwam abok aret name punogo pagagarak me, nimbirak nawok o.” 32 Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo imbirak aret Laban ame nogo nogogwaarik, unta inamborowak paga keele maarak nogo piingge nagagerik, nogo yuurak inawiingga ndoonogo pege, inambi wogorage, eeppege nagagerik, at Abarakam ayeloman inom, awuri inom wogogwaarak nogo inom, iniyok kooruwak nduk inake niyo toologo ira wagagerak. 33 Ira wage nagagerik, mbi larak nawak nduk inowagam pereegerak kwe, at Abarakam ayeloman nen ari logonet, “Noreewi o. Wone eerogo nappani wagaarak nogo yokkiraga'lek neegak, an mbi nagin lek o.” Ari mbareegi, at Laban nen, “Wone eebe yu o, nogoba.” 34 Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nogo nen ari logonet, “An ti, Abarakam ayeloman aret o. 35 At Aliku ALA nen nogoba Abarakam ale'nggen oba pege logonet, aanggumi tapi-ndomba inom, keledai-unta inom, mbuti wu perak-emas inom, ayeloman mini kumi-aap inom, alik negen ngginu-ngginu eerogo wogoreegerak paga aap nggwok eenggi warak aret agagerak wonage o.” 36 Yorage nagagerik, “An nogoba akwe Tara nogo abu kweegelo aret logonet, Abarakam obaane'me apuluk aap aret ndareegerak me, ogoba nen eyate amindik-amendek abok aret aput wogoreegerak wonage o. 37 Togop me, an nogoba nen an yo'nege logonet, An naput akwe wogoriyak nogo, it aakumi o Kanan mendek an ninom wonogwe yi, inapuri komologwe ambi kwaarogo wogoriyak ti mondok mage o. 38 Ata, an nogoba owe-awot wonogwe me time nage logomenggendik, inapurilogwe time mendek komologwe ambi wonogwe iyo, naput ake wogoriyak kwaari nanok nduk, kumbuk mbanu o. Yo'nege mbaki, kumbuk mbangge nagarik, 39 nogoba nogo yoge logonet, Kolaga nen nimbirak, Woroorak neebi, ari kenok, nonggop eerigin o? 40 Yoge mbaki, An naput akwe wogoriyak nogoba owe-awot mendek inapurilogwe kenok ambi kwaari nanok nduk, at oone ari liippunuk eeke minggirak Aliku ALA nogo nen ayonggo nappiige menggerak malayikat ambi nappiya woramenggerak karum kagak, namenggendak me, wone yogoorak yi ndak-ndak aret eeke kaamunggun o. 41 Naput akwe wogoriyak nogoba owe-awot wonogwe me iya nage logomenggendik, kwaaremenggendak kwe, wokkiriyak, Nineebi o, yokkugwi iinok perak, wone kumbuk mbanggoorak nogo ti, kat koba logogin lek o, yo'nege mbaki, wagarak o. 42 Wage nagarik, yogondak an niyo tooko menggam taati ari wa'nuk, tamban eeke logonet, Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wa. An eerikit nduk, wagarak nogo, ndak-ndak eeppaniyak mbakendak kenok, ti aret eeppanu o, nogoba. 43 An neebe niyo tooko menggam ya'i wonage me, it komologwe niyo tookkolaawok nduk wogwe nogo, Niyo ambi too'niru o, 44 yoge neenok, at nen, Namen o, yinuk, an wo'nege logomenggerik, Kaanggumi unta nogo inom aret toologo wogora, yinuk, toologo wogorage kenok, Nogoba aput akwe Aliku ALA nen leenogo pegerak nogo yi aret kagi, mbarikit nen, Eeru o, nogoba. 45 Yinuk, tamban awo eeke me, at kolaga Iribaka nogo aret niyo tookkolaakit nduk aniyoowak uum paga wonok niyo tooko menggam wambi nage nagaarik, niyo too'nuk lagi wage me, an nen, Kolaga yi wae. Niyo ambi too'niru o. 46 Yoge mbaki, kolaga nogo niyo toolak uum paga nen mbet-mbet aret nggween paga wuppi wage nagaarik, yo'nege logonet, Namen o. Ndi, nengge kenok, kaanggumi kunduk tooriraakit o, yo'nege mbaki, niyo nogo ninggirak. Nengge mbaki, naanggumi kunduk tooriragaarak nenggaarak o. 47 Nonggo mbaka, an nen kin wakkage logonet, Kat kogoba ta o? Yoge mbaki, at nogo nen, Lek o. Kwe Milaka nen ogonggelo Nakot obaane'me apuluk ndareegerak aap endage Mbetuwen apuluk nogo an aret o. Yo'nege mbaki, an nen mbuti emas ogobakkigirik ambi ogobak unggut me pugunogo pege, mberaarenggen obaak peenok-peenok yippege, eeke nagarik, 48 nendobanggun yindumbunuk, at Aliku ALA alut eeke logonet, Kaliku ALA nen nogoba awuluk apuluk kolaga yi, an nogoba aput akwe wogoriyak nduk, owe-awot wonogwe me mondok lik togon pani wagandak me, Kaliku nogoba Abarakam ogoba Ala wa, yinuk, keyage wakirak o.” 49 Yorage nagagerik, “Togop me, noreewi o. Yogondak kit nen an nogoba Abarakam abuwa nen wone yegerak nogo, Liirogon aret koonogo eeruwi, mbakwi kenok, wone nggaruk togon aret yo'ninip o. Ndi, lek mbakwi kenok togon yo'ninip o. Neenu age logominggirik, nena agigan age, ogugan age, eerikit nduk, yo'niriyak o.” 50 Yorage mbareegi, it Laban Mbetuwen imbirak nen yogo logonet, “Wone arit wagaarak yi abok aret ti, at Aliku ALA nen mban koonit wagaarak me, nit nen wone maluk-obeelom ambi kat yokkirugun mondok lek o. 51 At Aliku ALA nen yegerak ndak-ndak kolaga Iribaka yi, kogoba aput nen waawak nduk, kimbirak aret namunggun o,” yinuk, yoreegwaarak. 52 Wone yoreegwaarak nogo at Abarakam ayeloman nogo aruk konengge nagagerik, endobanggun yindumbunuk, ena nggween paga wutik logonet, at Aliku ALA alut eereegerak. 53 Alut eeke nagagerik, at ayeloman nen mbogoyum abe mendek inom, obaanggi-obaangge eekkolagak mbuti perak-emas paga ogobakkigirik nogo inom, abok aret kilirogo kolaga nogo wogoreegerak. Wogoge nagagerik, yi mendek ndi mendek onggo nggwok mendek kolaga oweeluk inom, agalo inom, wogoragagerak. 54 Yi mendek ndi mendek abu aret wogorage nagagerik, at awuri nogo inom mbi niyo wogorogogwaarak nogo nenok, inom aret nogo yereegwaarak. Inom nogo yogo nogogwaarik, ko'lu kuubondendok Abarakam ayeloman nen yorage logonet, “Nogoba wonage me, yogondak noorak me, E, yo'ninip o.” 55 Yoragagerak kwe, kolaga Iribaka oweeluk agalo imbirak nen yogo logonet, “Lek o. Kolaga yi ti, ninom logomonggoorik, tamban ambi eeppunuk nen perak noorak op aret o.” 56 Yogo mbareegwa, at Abarakam ayeloman nen, “Noweewi o. An yilunogo yime panogo logorak negen yogwe ti mage o. An yime wagarak nogo ti, Aliku nogoba ALA nen ndak-ndak aret eeppanegerak me, an nogoba wonage me, Nak aret, yo'ninip o.” 57 Yorage mbareegi, it nogo nen yogo logonet, “Togop kenok, at kolaga iniki mbake nogo ngge ari kaamun? At mban ari kaawok o,” yinuk, wiireegwaarak 58 wage mbareegi, it nen kolaga nogo yogo logonet, “Kolaga yi wae. Kat yogondak aret aap yi kimbirak noorak op ilik, lek a? Nonggop mbaken o?” Yogo mbareegwa, at kolaga nogo nen, “Yogondak aret nimbirak noorak mbakirak o.” 59 Ari mbareegi, at Abarakam ayeloman inom nogogwaarak nogo inom, at kolaga Iribaka ayeloman inom, “At Abarakam wonage me nanip o,” yorogogwaarak nawok nduk, eekwi me, 60 at kolaga iriwi nogo nen inale'nggen oba pogo logonet, “Niriluk o. Kat keebe ambit nen aret kwe, Yi aakumi ndi aakumi apit aret kat paga nen wigannarit wundi nogo logogun o. Kat kaagalogwe ndaganabemenggendak wiganak nen, Yi aakumi ndi aakumi inom ogoorak menggaarak inabu'me tebenogo piinok inawi time aret logogun o.” 61 Yogo mbareegwa, at Iribaka inom, at ndegenggo logorak ayeloman mini komologwe tawe inom, amindik-amendek abok aret ndigik-ndegek eerogo waganggo nogogwaarik, unta amborowak paga kwi'na'nuk, Abarakam ayeloman inom aret wogogwaarak. Abarakam ayeloman nen kolaga Iribaka wonok Abarakam wonage me wogogwaarak nogo ti aret o. 62 O Kanan karume o ame pa'nggwe at Itak ame time nen niyo tookak nggween kabunik endage, At Itok Menggerak Nen Enegen Liippaneegim, nogo kagak wage nagagerik, 63 kiyoma-kiyoma at awooliyana nen wungge nagagerik, eyabume time wone iniki koonit nege logonet, enegen tiya ari nagagerik, unta wogwe nagiyareegerak. 64 Ndi, at Iribaka nogo togon unta amborowak paga kwi'ndak wage logonet, Itak enegen kage nagagerik, agi unta amborowak paga nen nggween paga wangge nagagerik, 65 at Abarakam ayeloman nogo yoge logonet, “Aap yabume nen nit pe'niya wage ti ta o?” Yoge mbareegi, at Abarakam ayeloman nen ari logonet, “An nogoba nogo ti aret o.” Yoge mbareegi, at Iribaka nogo mbogoyum inetenggen nobakkologo menggaarak nogo mendek waganogo at etenggen nobakkolagagerak. 66 Etenggen nobakko'nok tayorogon mi'ndak kagak, at ayeloman nen eerit nagagerak wone nogo abok aret Itak mbininogo yoreegerak. 67 Mbininogo yoge mbareegi, Itak nen kolaga Iribaka nogo kolage nagagerik, wonok agalo Tara ame wonagagim nogome imbirak unggwogogwaarak. Unggwogo nogogwaarik, “Yi nakwe aret kolagi,” yinuk, iniki kunik eekkolage logonet, agalo kambeegerak paga iniki puru ari nagagerak nogo lek aret agagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society