Pelaareegerak 4 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAla wone konembunuk, liirogon eeko logorak yoragagerak wone 1 Muta nen aakumi Iterali yorage logonet, “Kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. At Aliku kinombomini inogoba Ala nen nggween wokkirage nogome unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk logonet, kineenik logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, an mamunggirage yi, kinaruk liirogon konembunuk, eerit nogo logomunggup o. 2 An wone lengganogo yokkirage yi, kit nen ambiriluk ambi taganogo mbo pugwi, alik mendek ambi inom nabenogo pugwi, eeriyak mondok mage o. Ata, at Aliku kinogoba Ala nen wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yugu an nen yokkirage yi, kinaruk konembunuk, liirogon aret eeko logomunggup o. 3 It aakumi nen puut Peyot paga kugi Mba'an mugurok nogo mbareegwa, at Aliku kinogoba Ala nen kit kinenggela'me nen lek eerogo piige kinigen abe nen kogogutak nogo o. 4 Ndi, kit perak, kiniki at Aliku kinogoba Ala oba panggombunuk, mugurok nogwe nogo paga o yogondak kineenik wonogwe yi aret. 5 Kit o peebi nggween unde a'nuk, logowam time unggwi nogo logomonggotik, wonogo logonet, mugurok nogo logomunggup nduk, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, at Aliku nogoba Ala nen wone lengganogo an yo'nereegerak nogo ndak-ndak aret mamunggirage nagagirak nogo abeko logonip o. 6 Aberogo liirogon aret eerit nogwe kenok, kit kiniki warak logonet, kiniki ngget paga eerit nogwe nogo it yi aakumi ndi aakumi inanebunu alik mendek nen kiigo logomenggaarik, at Ala nen wone lengganogo yokkiragagerak nogo inaruk konembunuk, yogo logonet, It aakumi ineebe nggwok wiganak yi, iniki warak iniki ngget lombok iigo o, yinuk, yogo logogun o. 7 Togop aret me, at Aliku ninogoba Ala korotok wonage me, nit kulinik-kalinik nggino yogo monggo kwak, aakumi ineebe nggwok wiganak ambi ngge nen inogoba togop yogwi wonage mbakop? 8 Ndi, an nen wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, a'me aret nggelok ari menggerak kit unde wonogwe nogo, an yogondak kin eerogo mamunggirage yi kokwak, it inanebunu nggwok ngge nen wone togop ambi unde agaarik mbakop? Lek aret o. 9 Lek aret me, kit nen eerit nogwe kinigen abe nen kogogutak nogo kobak eerogo mbo pukwak, mondok unde wonogwe kiigak kambi noorak kuli aret me, kiniki liippunuk, aberak logonet, kinapuri inom, kinombowologwe inom, abok aret liirogon mbininogo yorogo logomunggup o. 10 At Aliku kinogoba Ala enggaanom puut Korep paga mi'ndak kiigak, Aliku ALA nen an yo'nege logonet, It aakumi Iterali ti, an noone yorage inaruk liirogon konembunuk, an inagabiti nombako logomenggaarik, kangga'lek awo ineenik wonogo logonet, inapurilogwe mamuninako logowak nduk, aakumi Iterali ti, an nowagam kuwak ari woraawak nen yoret o, yinuk, yo'nereegerak eyom nogo abeko logonip o. 11 Ti eyom paga kit puut Korep abu'me panggorogon time mi'nari nogogutak kiigak, puut ti paga kani omoonuk wunuk agan mbogut endak wari lagangge logonet, ndugwi kwak ka'luk kwit agan lagangge, o apit age, eeke kagak, 12 at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela'me time nen at oone yokkirage kinaruk koneneegutak kwe, etenggen nonggop logonet, ari nogo liippuulik oone ari mban kogogutak o. 13 Kit eeko logomunggup nduk, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yinuk, kinom eeko logorak wone 10 abuk nggaruk togon koonogo punuk yokkirage nagagerik, yugum tabak mbere'ndak paga liiru mbambunuk, 14 ne ti eyom paga aret Aliku ALA nen an yo'nege logonet, It niyo Yoraran wunda nogo logomenggaarik, o it logowam time ari nanuk logonet, liirogon aret eerit nogo logowak nduk, wone lengganak yi inom, eeko logorak wone yugu yi inom, mamuninake logot o, yinuk, yo'nereegerak o,” yinuk, yoragagerak. Kugiwak amili kunggwi iyo ineenu eeppiyareegerak wone 15-18 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Puut Korep paga nen at Aliku ALA kani omoonuk wunuk ari enggela'me oone yokkiragagerak nogo, Eebe ninigen koolik o, yinuk, kit kinalitak nen maluk lombok eeriyak nduk, aap kwak, kwe kwak, yi mendek ndi mendek o nggween paga nugu menggaarak kwak, towe a'naabit warak wiga agan nugu menggaarak kwak, yi mendek ndi mendek inaanogum paga tu agan nega kwak, ikan niyo inikime mengga kwak, nano mendek kwak ambi inom inogut ogobakkigirogo patinuk, kugi inalut eeko mengga kwak eeko logokwak me, liippogo logomunggup o. 19 Ndi, oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret ti, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok aret at Aliku kinogoba Ala nen terak ninake wo'niragagerak me, kit nen oonegen inom, tut inom, laaluguragan inom, mbogut paga wonage abok aret kinigen nikkogo logomonggotik, inayuk wukwi, inalut eekwi, eeko logobagip nduk, aakumi nen kiniki nomongginabi worookwak, Mage, yokkirage agarik o. 20 Kit perak, yate iniki kunik mengga kwak, at Ala apuri iniki kunik lombok logomunggup nduk, at Aliku ALA nen kit o Metit paga mbuti kani worako mengga kwak worakkinakwi me, wokkiren wundi wagagerak yogondak wonogwe yi aret o. 21 Togop aret kwe, kit eekwi paga at Aliku ALA nen anini an noba panege nagagerik, kumbuk mbanogo yo'nege logonet, Niyo Yoraran ene paga wunda nage logomenggendik, nggween mili me, neyate kit unde logobagip nduk, Naliku an kinogoba Ala wokkirage me nogome kat unggwi namunggun lek o, yo'nereegerak me, 22 kit perak, logonuk lek aret niyo Yoraran ene pagan wunda nogo logomonggotik, o nggween mili me time kwi'nari wundogwe kiigak kwe, an perak, ninom nagun lek o. Yime aret kambigin o. 23-24 Togop aret eerigin me, at Aliku kinogoba Ala nen kit eeko logorak wone kinom abuk nggaruk togon koonogo pereegutak nogo kinomari eerogo mbo pega'lek kiniki aberak mban logonet, liirogon aret eerit nogo logonu o. At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi lek eerogo piyoorak kani kunik kwak aret me, at alik aret kagak, obaane'me kugiwak ambi mippunuk, ayuk wukwi iinok, mondok eebi mbake menggerak me, at Aliku kinogoba Ala nen, Yi mendek ndi mendek inogut eerogo punuk, inalut eeriyak mage o, yereegerak kagak ogobakkigirogo patinuk, alut eeko logorak mage o. 25 Kit o time ari nanuk, logomunggup-logomunggup, peebi kinapuri-kinombowologwe ndaganakwi, kineebe abu kinanggok ogwe, eeko logomonggotik, maluk eerit nogo logonet, at Aliku ALA obaane'me kugiwak ambi ogobakkigirogo mippunuk, alut eekwi kiinok ti, at Aliku kinogoba Ala enegen kagak maluk aret eerumunggup me, anini wungge kero, togop eeko logobok o. 26 O kit unde a'nuk logowam niyo Yoraran mbanogo ene paga time wunda nogo logomonggotik, wonogo logonet, wone an yokkiragarak yi, liirogon eerumunggup lek kenok, kit kineebe logonuk lek aret kanggwi, kineebe lek aret ogwe, eerumunggup o, yinuk, mbogut inom, nggween inom, inigen iigak, o yogondak yi paga yokkiragi o. 27 At Aliku ALA nen aakumi inanebunu alik mendek inenggela'me logomunggup nduk, mak eerogo pinagamenggerak inenggela'me wonogo logonet, it ando kambit nogwe iigak, kit ando mbereeluk mban kineenik aret logomunggup o. 28 Kit mappinagamenggerak time wonogo logonet, eyo mendek a, yugum mendek a, ineenggi paga inagugi ogobakkigirik nogo nen enegen pegiige, aruk konengge, ambe lagap ari, obari wunggage, eekeelik mendek kagak, Ala obaane'me mippunuk alut eeko logomunggup o. 29 Ndi, togop eeko logomunggup kwe, At Aliku ninogoba Ala ngga wonage agaarik o? yinuk, kiniki-kineebe apit aret nggaruk togon at kwaakwi kiinok, eebe aret kwaakkaamunggup o. 30 Ndi, peebi ne ambi paga aaninggin mendek ambi kinoba kwi'naremenggaarak abu aret waganggo logomonggotik kenok perak, yungguninuk, at Aliku kinogoba Ala oone koneni woraamunggup o. 31 At Aliku kinogoba Ala ti, aakumi inabuwa nggwok lombok mbake menggerak me, kinombomini wone inom abuk nggaruk togon mbaneegerak nogo oba mari eerogo punuk, kit teppinagage, kineebe lek eerogo pinagage, eerigin mondok lek o,” yoragagerak. “At Aliku ti, Ala aret o,” yoragagerak wone 32-34 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Wone iya lombok yogop awo paga agagerak ambi kineenu mbakop? Wone iya lombok togoti awo paga agagerak ambi koneneegutak mbakop? Kit nen kani omoonuk wunuk ari enggela'me Ala oone ari kinaruk koneneegutak nogo kokwak, it inanebunu alik ambi nen Ala oone ari inaruk konembunuk, ineenik ambi wonogwe kineenu a? Kit kinigen kiigak, kinake at Aliku kinogoba Ala nen aakumi Metit mendek iniki wakkaawak nduk eeke, inoba tam warak mendek agago piige, inagabiti aruwak nduk agago piige, inom wim eeke, eenggi omaawi paga eeppiige, eenggi titik eeke kenok eeppiige, Ia, yinuk, inaganak waruwak nduk eeppiige, eerit wagagerak nogo kokwak, it kugi nen togop aret it aakumi alik mendek ambi wonogwe me, inenggela'me nen it aakumi alik mendek ambi nggiginogo inagap ndareegerak kineenu a? Lek aret me, kit kineebe nda'naga'lek kiigak, maan at Ala nen o nggween paga yime aakumi lek me ogobakkigirinabeegerak kuli nen nok, nda'narit wundi wogogwaarak ineebe abok aret ineegwa'me waganggwi, mbogut alom me nen irip me wonage nogo iniki kwaakwi, eeko logonip o. 35 Ala nen eerit wagagerak abok aret kinigen kogotak ti, at kokwak ambi wonage lek o. At Aliku ti, Ala alik aret mbarumunggup nduk, eereegerak o. 36 Agi mbogut paga nen at oone ari kinaruk konenumunggup nduk, kinaruk wake, ndi, o nggween paga yime nen kinigen kaamunggup nduk, kani omoonuk iya negen wuninogo pege, kani omoonuk enggela'me at oone ari kinaruk konenggwi, eerumunggup nduk, eereegerak kineenu nogo o. 37-38 Kit kinanebunu inom, kinomaawi inom, ndak-ndak lek it aakumi inanebunu ambik inomaawi nggwok lombok kit kinigen kiigak mugogo wumbiinok, it menggam time yate kwak kit unde arumunggup nduk, kinombomini iniki kunik aganake nagagerik, inapuri nda'narit wundi wogogwaarak nogo miirogo piinok, at lombok omaawi ambik paga o Metit nen wogoren wundi wagagerak me, yogondak yi paga aret nggween ti unde arumunggup o. 39 Togop aret me, agi mbogut paga inom, nggween paga yime inom, at Ala pogom alik ambi wonage lek aret o. At Aliku ti, Ala alik aret, mba'nuk, kiniki liippunuk, kineenu a'nip o. 40 Kit inom, peebi kinapuri ndaganabumonggotak inom, at Aliku kinogoba Ala nen kit mondok-mondok logomunggup nduk, kinanggween wokkirage nogome logonet, kineebe abu obeelom li a'nuk kanggo logomunggup nduk, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yinuk, wone inom, eeko logorak wone lengganak inom, an yogondak yokkirage yi, mondok liirogon aret porogo logonip o,” yinuk, yoragagerak. O Yoraran paga inagap ndako logowam leenogo pereegerak wone 41-42 Aap ambi anini nen oreeluk, Warikit, mbaka'lek kagak, wake logomenggerik, agap ndakkolaawak nduk, mbaganit o kota time unggwi nage logowak nduk, at Muta nen o niyo Yoraran yi paga oonegen wundi wage menggim pa'nggwe nenaarak nogome kota kenagan leenogo pereegerak. 43 Agap ndarak logowak nduk, o kota-kota unggwi noorak leenogo pereegerak nogo ti, karume tiyarogon kobak nabunogo pereegim o Mbetet ti, aap Uruben mendek inake leenogo piige, o Nggileyat kota Aramot ti, aap Nggat mendek inake leenogo piige, ndi, o Mbatan kota Nggolan ti, aap Manate mendek inake leenogo piige, eereegerak. 44-49 It aakumi Iterali mendek o Metit nen wundi wogo nogogwaarik, tu paga wogo logonet, aap Amori mendek inowe endagembogut Tikon arum menggim Ketibon nogome at Muta inom, aakumi Iterali inom, it nen aap nogo tebenogo punuk anggween kologwe, aakumi o Mbatan wonogwe inowe endagembogut Ok tebenogo punuk anggween kologwe, aap inendagembogut mbere Amori mendek niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe wonogwe nogo tebenogo piinok inanggween kologwe, eereegwaarak. Inanggween kologogwaarak nogo ti, niyo Aronon aa'nggi paga o Arowet kuli nen, nugwa agi puut tiyarogon Tiriyon, endage ambi Keromon nogo kuli inom, ndi, puut Pitaka abu'me nen, nugwa o Araba kobappaga niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe mugurok ogu niyo kole yenggenak Araba kuli inom, tebenggologogwaarak. Tebenggologo nogogwaarik, niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe o Mbet-Peyot korotok kagak kobappaga aap endagembogut Tikon anggween tebenggologogwam nogome ari nanuk, wonogwe me, abeko logorak wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone yugu inom, it aakumi Iterali mondok eeko logowak nduk, at Muta nen wogoragagerak nogo ti aret. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society