Pelaareegerak 33 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakMuta nen aakumi Iterali inanebunu lombok ale'nggen inoba piyareegerak wone 1 Ala oone liippunuk eeka at Muta nogo awo kangga'lek logonet, it aakumi Iterali mendek ale'nggen inoba piyareegerak wone nogo yi o. 2 “Kat Kaliku ALA puut Tinayi paga nen wage, O Teyit paga nen eya inoba pindanogo piige, Puut Paran paga nen eya pindanogo nappi wage, Eereegindak o. Iniki kikak naka'lek kake leenak ineebe lingginiyak meek lombok aago wonogwe iigak, Inenggela'me nen wage keegak, Keeben abe'nggan paga kani omoonuk wunuk agan wage keyareegwaarak o. 3 Kaliku ALA nen kapuri abet aret inabuwa mbake me, Kapuri kake leenak abok aret keenggime wonogwe nogo Kabu'me tebe yinuk, koone waganggwi, 4 Eeko logorak wone yugu an Muta yo'nereegindak It Yakup apuri kuwak eerak unde eekkologogwaarak nogo liippugwi, Eeko logowak o. 5 It aakumi Iterali inanebunu lombok yi, Inoweewi yo'nggok inom kuwak eeri wogogwaarak wonogwe iigak, Kaliku ALA kapuri Yetiyurun mendek inowe endagembogut a'nuk wonagagindak o. 6 It inanebunu Uruben mendek yi, kangga'lek ineenik aret logogun kwe, Ineebe ambik ariyak lek we mbuuluk mban logowak o,” yinuk, yoge, 7 Ndi, it inanebunu Yekura mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku nogoba ALA wae. It Yekura mendek nen, nit ninanebunu mendek ando ninom ambit agago lambunogo pinani mok o, yinuk, Nggino yokkugwi yi, karuk konenu o. Inawim inom wim eekwi iigak, tebenogo piyookwak, yeenggwaarage logot o, nogoba,” yinuk, yoge, 8 Ti'nuk, it inanebunu Lewi mendek nen eeko logorak wone Aliku ALA yoge logonet, “Kat kiniki mbake eenu ariyak Urim inom, Tumim inom, it aap kat kiniki kunik menggendak nogo nen unde logowak o. It aap ti, o Mata nen inabut mbangge, Niyo eneeri wungge menggim Meriba koorok nogome kinom wone-wone yogwe, 9 Eeppunuk, yogo logonet, Ninagalo inom, ninogoba inom, liirogon inarum logorak meek o, yogwe, Inore wologwe liippiiga'lek negen wonogwe, Inapuri lombok liirogon ndegeninaka'lek negen wonogwe, Eekwi kwe, Kat koone perak, liirogon unde wonogwe, Wone abuk nggaruk togon koonogo pugu nogo arum wonogwe, Eeko logonet, 10 Kat kawone lengganak it Yakup mendek liirogon mamunirogwe, Eeko logorak wone yugu Iterali mendek yorogwe, Obari abe kaga nogo kenggaanom paga kake kani kunggwi, Kake warogo kani kunggwi mendek abok aret kani kunggo menggam kake kani kunggwi, Eeko menggaarak me, 11 Kaliku nogoba ALA wae. Inanebunu yi mendek it inamendek obeelom mban aruwak nduk, kale'nggen inoba piige, Kake eerit nogo menggaarak kinikilom mbake, Eeke logot o. It inawim inom, ineebi inombako menggaarak inom, nogo nen pilak yogo logonet, Inookwi iyo, aan lebenogo piige logot o,” yinuk, yoge, 12 It inanebunu Mbeniyamin mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku ALA nen kiniki kunik aganake, It aap yi, liingge-oonikiya kabu'me piirogo wonage, Kat keebe paga mulumbiirogo wonage, Eeke menggendak me, Iniki yuma yonggolak nu'lek aret logogun o,” yinuk, yoge, 13 It inanebunu Yutup mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “Kaliku ALA nen it inanggween obeelom eeppiige logonet, Abe mendek mayu mbogut paga wonage nogo wuppi wage, Niyo nggween abu'na yenggenak wonage nogo nen amburu nigabit wage, 14 Oonegen paga yi mendek ndi mendek yarak amburu mbanogo punuk, abe kenok, wogorage, Tut paga yi mendek ndi mendek anggen kole eerogo punuk, abe kenok wogorage, 15 Puut-puut oba nggenik menggerak nogo paga abe mendek mban eerogo wogorage, Ndi, puut mbuulogwe itok lunik paga anggen abe mendek mban wogorage, 16 It inanggween paga yi mendek ndi mendek abu obeelom mendek kenok mban oona lu'luk agago wogorage, At eyoongga logonak me kani wunuk ari inikime menggerak nogo nen ale'nggen inoba piige, Eeke logorak yagarak yi, Abok aret aap Yutup oba aret kwi'nage, Oreewi inenggela'me nen inowe at aret wonage me, Nggare-nggare mendaarak kwak, anobak paga yiri'nage, Eeruwak o. 17 At Yutup ti, Tapi ngguunok obatengga aa'nduk ndarak pogom wonage, Lembu ngguunok eyonggaame mendek eyak anobak me to eerak pogom wonage, Togop eerak logonet, Yi aakumi ndi aakumi inanebunu lombok o nggween paga yi awi ndi awi irip-irip wonogwe nogo, Yimbinogo nappiinet nage logogin o. It Manate inom, Eparayim inom, imbirak inapuri wiganak lingginiyak meek aret me, Togop pogom logonet, eeppiinet nogo logogun o,” yinuk, yoge, 18 It inanebunu Tebulon mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It yiru-ndiru nugu menggaarak Tebulon mendek inom, It inawi paga menggaarak Itakat mendek inom, 19 It nogo nen aakumi inanebunu lombok yonggo piinok, Puut paga wogoren lagi nanuk, Wone yugu ndak-ndak yi mendek ndi mendek warogo kani kunggwi, Niyo nggwok yenggenak inikime yi mendek ndi mendek yagabit aago wonage nogo inom, Yi aa'nggi paga mbini enggela'me iniki kunik kumaarak wonage nogo inom, Waganogo nenggak mban eeko logogun me, Inale'nggen nen keyage wako logowak o,” yinuk, yoge, 20-21 It inanebunu Nggat mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It inanebunu Nggat mendek ti, Nggeewo singa nen obaak nibinogo pege, anobak yelenogo pege, Eeruwak nduk Enaarak menggi kwak, logonet, O nggween abu obeelom lombok kenok kologwe, It wone lengganinaka inoweewi yo'nggok nggween mbanak wogoroorak nogo, it aret teppakwi, It aakumi Iterali mendek inoweewi wone lengganinaka abok kuwak eeri wogogwaarak iigak, Kaliku ALA yoragagindak a'me nggelok eeppiyoorak mbareegindak inom, Maluk onggo Iterali inoba kwippiyoorak nogo inom, It nen aret eekwi, Eereegwaarak me, It inanebunu Nggat mendek logowam inanggween nggwok wigak togon eerogo wogorogwe iinok, Inale'nggen mbako logowak o,” yinuk, yoge, 22 Ndi, it inanebunu Ndan mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It Ndan mendek ti, Nggeewo singa aagalogwe inawina nen worak mbo wunggo mengga kwak, It o Mbatan nen worak mbo wunggo logogun o,” yinuk, yoge, 23 It inanebunu Natali mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It Natali mendek ti, Kaliku ALA nen it inabuwa nggwok mba'nuk, Oona ngginik kagak wogorage, kale'nggen inoba piige, Eeke menggendak paga it op aret inale'nggen paga wonogwe me, Ineyate kwak o it unde a'nuk logowam ti, Niyo yenggenak kuli nen nok agi pa'nggwe time kuli aret logogun o,” yinuk, yoge, 24-25 Ndi, it inanebunu Atet mendek nen eeko logorak wone yoge logonet, “It inanebunu Atet mendek ti, Inawi pak wurik ambe nggelenogo nappugu ti, Mbuti paga inom, mbuti tembaga paga inom, ogobakkigirik mondok logogin ti kwak, It kangga'lek ineenik logonet, inomaawi togop aret wonogwe iigak, Inowe-inawot nen it iniki kunik aganakwi, Eyo tayitun amburu ambik toologo pugun me, ti paga iniyok kookkologwe, Eeko logogun me, Inoreewi ando iigak, Kaliku ALA nen at mban kale'nggen inoba piyareegindak o,” yinuk, yoge, eereegerak o. 26 Ti'nuk, wone ambinom yoge, “Kit aakumi Yetiyurun mendek yi wae. Kit kinogoba Ala kokwak ambi wonage lek o. At nen yeenggwa kiraawak nduk, mbogut paga nen at aa'nduk ari wage, Ndugwi abinak lan ee'nuk wage, Eeke menggerak me, 27 At itok menggerak Ala nen abu'me pinagage, At eenggi omaawi ambik itok menggerak paga nen pikkiren nage, Eeke logonet, At aa'nduk a'nuk kinawim mendek mugogo wumbiige, At nen, Inoo'nip o, yinuk, yokkirage, Eeke logogin o. 28 Togop eerigin me, Kit Iterali mendek kiniki tayenak obeelom mban wonogwe, Mbogut paga nen yi amburu ndik-ndik agago wuppit wage me, Gandum inom, anggur amburu ngget toolak inom, Ambik wonage menggim time ari nanuk wonogwe me, Niyo eneeri wungge menggi kwak, Yakup ombowologwe time nu'lek obeelom aret wonogo logonet, Wiganggo logogun o. 29 Togop aret me, kit nowe-nawot Iterali mendek yi wae. Kinogoba Ala nen kit kinagap ndareegerak ti kwak, Aakumi inanebunu lombok inagap ndareegerak togop ambi ngge mbakop? Lek aret me, at Aliku ALA nen yeenggwa kirage logonet, Kinanggeemu pogom age, kinawooluwak ngget nggabonak negen age, Ee'nuk, kinom nogwe me, Kinawim kinabu'me yik-pik ari wogwe iinok, Kiniyok aan lebenogo piigo logomunggup me, Kinale'nggen aret mbako logomunggup o,” yinuk, yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society