Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Pelaareegerak 32 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Muta nen ndawi pereegerak wone

1 “Mbogut yi wae. An wone ambi ari me, karuk logot o. Nggween yi wae. An noone ari neegak, konengge logot o.

2 An wone mamunirage yi, o mayu wangge menggi kwak age, Noone ari yi, miinanggen iri'ngga paga luurik pogom age, Iri'ngga anggup awo larak paga o mayu wangge kwak, age, Yi mendek ndi mendek yarak paga o mayu lubu-lubu wangge kwak, age, Eeruwak o.

3-4 At Ala ti, yugum omaawi nu'lek menggi kwak logonet, Abu obeelom mban eeke, At eeppiinet nage ti, abe koonak a'me nggelok mban eeppiinet nage, At eraambe ninggin age, yegetak mbeyok ari, Eekeelik, mondok li'lak eeke, Eeke menggerak me, Aliku ALA endage tiyappege neegak, Kit kunduk, Ninogoba Ala alik nggwok aret o, yinuk, ayuk wuko logonip o.

5 It aakumi nda'nogogwaarak yi ti, Aliku ALA enggaanom paga eekulik mendek maluk lombok kagak eekwi, Ineraambe maluk me, at apuri ariyak kunduk, abu meek aret wonogwe, It ineraambe abu nggolo lombok logonet, yenenak-wanenak eekwi, Eeko menggaarak me,

6 Kit aakumi kiniki lek wi-wa yi wae. Ala nen obeelom eeppinagit wage onggo nogo togop eeriyak op mbakop? At Ala ti, kinogoba a'nuk, kinonggo mbanogo pinagage, Kinanebunu ambit mendek agago pinagage, Eereegerak ti lek mbakop?

7 Maan wonogogutak nogo kiniki abekwi, Aa'nduk kinombomini nda'nogogwaarak nogo kiniki liippugwi, Eeko logomonggotik, Kinogobamini kin wogiigwi kiinok yokkirogwe, Kinoweewi ineegwa'me waganggwi kiinok mbininggirogwe, Eeko logogun o.

8-9 Aliku ALA anggween mbanak kwak iniki kundugu ti, at apuri aret o. Ndi, at eyate pugu kwak ti, Yakup aret me, At alik Tiyanak Lombok Menggerak nogo nen yi aakumi ndi aakumi mogonogo nappiige, Aakumi inanebunu lombok ineyate kwak wogorage, Eereegerak nogo ti, Yi aakumi ndi aakumi inanggween mbanogo wogorage logonet, Iterali apuri kunduk ineebe ndarak ndak-ndak aret inanggween kuli mbanogo piinet nagagerak o.

10 Togop eerogo pereegerak kagak, O karume eerilek mba'ngge mban ku agan nogo menggam nen kwaariige nagagerik, Anggen abe kenok iniki kunik mengga kwak, inarum wonage, At abu'me piinok, liirogon ndegeninake, Eeginake logonet,

11 Towe nggindooni awina nen aagalogwe wigak togon wumbiinok, Inagalo inirimbaga wiganinuk nege, Inabu'me wanduk yinuk, a'naabit wiganogo punuk, At paga kwippiige, eenggabit paga nggereniren nage, Eeke menggi kwak,

12 Ala kwak Ala alik ambi nen wogoren woroolik o. Ata, Aliku ALA alik nen mban wogoren wagagerak o.

13 Wogoren wage logonet, Puut-puut lagit nugu logowak nduk, unde wonogwe, Yi mendek ndi mendek yabume yarak anggen mbanogo nenet nogwe, Nggiin amburu yugum enoona nen toologo nunggwi, Eyo tayitun puut paga wundit namenggerak amburu tookkologwe,

14 Inaanggumi lembu-tapi, kambin-ndomba inelak amburu nunggwi, Yilak amburu loonggo warak nunggwi, Inaanggumi kambin-ndomba inaagalogwe piirigalo mban nda'nogwe, Ndomba ngguunok abe awi o Mbatan mendek mban nda'nogwe, Gandum anggen abe li eerogo mban yege, Anggur amburu abu abe laambu toologo nunggwi, Eeko logowak nduk, Eeppiyareegerak o.

15 Kendage Yetiyurun ti, li'lak eeka aret kwe, Keebe kole a'nuk, kiyok konden kambokan nen yigirogo pege, Ndonggok togon nenok, keebe piike logonet, Keeruwak loba eerogo pege, Eeke nagagindik, Kanebunu ambit mendek agago pagareegerak Ala nogo mbo punuk, mbagangge, Yugum nu'lek menggi kwak kagap ndaka nogo teppege, Eeppunuk,

16 At Ala nen, Neebi o, yinuk, anini kinombaruwak nduk, Ala alut eekwi obaane'me kugi ayuk wukwi, Anini wunduwak nduk, Ala eebi mbake kugiwak nogo mendek mugurok nogwe, Eereegutak o.

17 Ala lek kugi anini warak kineenggo'lek mendek kagak kwe, Kugi kinombomini nen ayuk wukkologolik ngget mendek kagak kwe, Aanggo warogo wogogwi, Eeko logonet,

18 Yugum nu'lek menggi kwak menggerak kinogoba ndakkinabeegerak nogo, tene mbo punuk, mbaganggwi, Kinagalo kwak ndarogo pinagareegerak Ala nogo kobak eerogo pugwi, Eereegutak o.

19 Aliku ALA nen kinapuri wologwe-komologwe togop eerit nugwi enegen iinok, Anini mi'nage nagagerik, mbo piinok,

20 ari logonet, It aakumi nda'nogogwaarak ti, Li'lak eekulik ineraambe nggolo menggaarak me, Eerit age yubuni nogwe nenegen iyaakit nduk, nambot iinok, logokit o.

21 Mbo paninuk, nalut eekwi nobaane'me kugi ayuk wukwi iinok, Neebi o, yinuk, niniki laakot inombake, Kugi nen ambi eeppiyoorak lek kagak kugiwak aanom warogo ayuk wukwi iinok, An nanini wungge, Eeruwak nduk, Eerogo paneegwaarak me, It aakumi inendage lek alik mendek eeppiige paga napuri nen, Ao, mbakwi, Ndi, aakumi inanebunu wi-wa mendek eeppiige paga napuri nen inanini ogwe, Eeruwak nduk, Eeppiyaagin o.

22 Nanini mi'nage logonet, Kani omoonuk negen a'nuk wunuk agan aakumi kambunuk nogo menggam nggween abu'me teberogon time kuli pi nage, Ndi, nggween kani nenet nage logonet, yi mendek ndi mendek yarak abok aret nengge, Puut-puut alom abok aret kani nenet nage, Eerigin o.

23 Aaninggin-paaninggin oona lu'luk inoba kwippiige, Neegin nomaale paga inoba yinik-kunik eerogo piige,

24 Mbi abu nen ineebenowak ko eerogo piige, Inoba aganggen kani wunuk ari logonet, ineebe wuup eerogo piige, Mburuk kugi inoba age logonet, kambit nogwe, Nggeewo ta'ngge nen nibiniren ndi ari, Waalo muuru eyak andiigwi nen eyak mbaninabit nage,

25 Wim endekem nambuko logonet, aakumi inooremenggaarak kambit nogwe, Iname lombok inagabolo nirik-kirik yogwe me, inookwi, Kumi tawe aap tawe pup eerogo inookwi, Elege ngget ndarak aap inanggok inom inookwi, Eeruwak nduk, Eeppiyaagin o.

26 An Ala nen, It mak eerogo piige, Aakumi inenggela'me inendage aberak logokwak, kobak eerogo piige, Eerigin, yereegirak kwe,

27 It inawim nen an eeppiige nogo liippega'lek yogo logonet, It eeppiige yi abok aret Aliku ALA nen eeppiyoolik o. Ata, nit nineenggi paga nen eekoorak me, nit iya o, yogwe iinok, Niniki wakkolookwak, liippunuk, eeppiyareegirak, yereegerak o.

28 It aakumi inanebunu Iterali mendek yi, Iniki liippunuk koonggwi, wone liippunuk yogwe, Eekulik me,

29 Iniki warak wonogwe, liippunuk ineenu ogwe, Eeppunuk, Nit irip paga togop aret eeppinanugun, kogo, Mba'nuk, ineenu aruwak lak, ao, mbake menggerak o.

30 Nonggop togon aap eebe ambit nen aakumi ambik ineebe seribu paga muguren nage, Ndi, aap ineebe mbere nen kwe, aakumi ambik ineebe sepuluh ribu paga muguren nogwe, Eeriyak, mbakop? Togop eeriyak meek aret kwe, Ninogoba Yugum Nu'lek Menggi Kwak Menggerak nogo nen ninonggo nggerengge, Aliku ALA nen ambo'me mbo pinangge, Eereegerak me, Togop aret eeppinanit nogo logogun o.

31 Togop aret eeppinanit nogo logogun kwe, Yugum Nu'lek Menggi kwak, nit at paga panggonak wonogwe nogo kwak, It kunduk togop panggonak wonogwe lek ineenu agaarik o.

32 Eyo anggur it mendek ti, eyo anggur Torom mendek awi aret. O Nggomora ineyabume nen awi luurik me, anggen luurik-maarak yugu ti, ale mendek o. Anggen mbanak ti, aakumi nunggwi iinok, kanggo menggaarak o.

33 It anggur amburu toologo pugwi ti, waalo aakumi inooka amburu aret. Waalo anini ambik age yombak inooke menggerak pogom aret wonogwe o.

34-35 At Aliku ALA nen ari logonet, Aap inane'me wakwi inom, maluk onggo eeppiigwi inom, An nen aret eeppiyaagin me, Logonuk lek aret iniyok eraabin tuk togon wanggwi, Aaninggin nggwok lombok inoba kwippiyoorak koorok panggoni wage, It eeppiyoorak inake pipuk aago nogo, Mbet-mbet aret ari wage, Eeppiyoorak koombunuk, Ndi eyom paga eeppiyaakit o, yinuk, neenggi amburu punuk, Kumaarogo pege minggim pateegirak nogo lek a? yinuk, yereegerak o.

36 At Aliku ALA nen at apuri inowak loonogo maluk onggo inoba piige, At ayeloman mini aret me, inabuwa mbake, Eeppiige logogin me, At apuri inomaawi lek age, It wondet aago nugwi inom, inayeloman inom, ineebe lek ogwe, Eekwi iige logomenggerik,

37 Aliku ALA nen ari logonet, Yugum Nu'lek Menggi Kwak Menggerak nogo nen kinarum logowak nduk, Nobaane'me kiniki panggonak wonage nogo nggeeme agaarik o.

38 Nalut eekwi nobaane'me kugi eeko logonet, It inake warogo kani kunggwi kiinok, amok nunggwi, Anggur amburu toologo it inake pugwi kiinok nunggwi, Eeko menggaarak nogo ineebe ngge o? It nen yeenggwa kiraawak nduk mi'nogwe, Kinarum logowak nduk inabu'me pinagagwi, Eeko logowak o.

39 Ala lombok ambit an aret kinigen pe'neyaanip o. Ala alik ambi wonage lek, nalik aret logonet, Aakumi inoorogo piige, ineenik agago piige, Inawinde-inobaande agago piige, lek eerogo piige, Eeke minggirak an aret me, Aap ambi nen, Eeppiyoorak mage, yo'niriyak meek o.

40 An neenggi titik agago mbogut paga nippunuk, kumbuk mbangge logonet,

41 Nawooluwak ngget nggabuniminggirak abinak o yabok pogom eeke nogo, Aakumi maluk onggo wogoraakit nduk, wagangge logominggirik, It an ninom ogoorak menggaarak nogo inooke, Inanini nombako menggaarak nogo onggo eeppiige, Eeke logogin o.

42 Amburu ndonggok togon nenok kumili aganake menggi kwak, It aakumi inoorak inamiya inom, keele maarak inamiya inom, nomaale nen nengge kagak, Nobaloowi paga inoweewi wim wone mbangga inenggaanok mbanogo piige logogin o, yinuk, Nalik mondok neenik minggirak nen abet aret yagi o, yinuk, Yereegerak me, yokkiragi o.

43 Togop aret yereegerak me, Ala nen at ayeloman mini inamee'nggo wagangge, Inom wim mbanak nen eeppiyareegwaarak inikime aberak nogo onggo inooke, At apuri inom, inanggween inom, obeelom eerogo piige, Eerigin me, Kit aakumi kinanebunu lombok yi wae. Kiniki ale'nggen nen at apuri kinom keyage wako logonip o.” yinuk, ndawi pereegerak, nogo ti aret.

44 At Muta aap Nun aput Yotuwa nogo imbirak nen ndawi abok aret tiyanggwi iigak, it aakumi Iterali mendek nogo inaruk konenggo nogogwaarak.


At Muta nen irip paga kuli inaruk wareegerak wone

45 At Muta nen yi wone ndi wone abok aret it aakumi Iterali mendek tigitogon yorage nagagerik,

46-47 wone ambi ari logonet, “Eeko logorak wone yugu liiru mbanak abok aret an yogondak yokkiragarak yi nogo ti, aanom warogo yokkirage lek o. Ata, kit kineenik logorak kinake aret me, kit niyo Yoraran wunda nanuk, o kit unde a'nuk logowam time logonet, kineenik nggorek aret wonogwe, ndi, kinapuri nen liirogon konembunuk, eeko logowak nduk yorogwe, eeko logomunggup nduk, yokkirage me, kiniki liippunuk, waganggo logonip o,” yinuk, yoragagerak.


At Muta kambuurak eyom panggoni wage mbareegi, yoreegerak wone

48 Yorage mbareegi, ne ti eyom paga aret at Aliku ALA nen Muta yoge logonet,

49 “Kat nen aakumi Mowap mendek iname o Abarim puut nggelok-nggobok time nage logomenggendik, o Yeriko wunggagak puut Nebo paga aret lagi nanuk, o Kanan it aakumi Iterali wogoraminggirak unde a'nuk logowam time kena nakkanu o.

50 Kena mban nakkage logomenggendik, kat koweeluk Karun nogo puut Kot paga kambunuk, kinombomini nogogwam nggwogoba wonogwe me iya nagagerak kwak, kat kunduk kambunuk time aret iya namunggun o.

51 Kit kimbirak ti, niyo Meriba eneeri wungge menggim o Tin karume tini Kareti koorok nogome logonet, it aakumi Iterali inenggaanom paga an kikak naka'lek abu obeelom minggirak neyaawak nduk, eeriyak op kwe, kiniki an noba panggombunuk, nayuk wurulik eereegutak me,

52 kat nen it aakumi Iterali mendek inanggween wogorage nogome unggwi namunggun lek o. Ata, we keebe nda nen kena mban nakkanok nduk, yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.

Lean sinn:



Sanasan