Pelaareegerak 3 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakInowe endagembogut Ok tebenogo pereegwaarak pelaarogo yoragagerak wone 1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ti'nuk, nit nogo nomoninuk tu o Mbatan paga nogwe niigak, aakumi Mbatan inowe endagembogut Ok nogo awuri ineegin warak apit inom o Erereyi pa'nggwe time nit ninom wim eeriyak nduk, wundi wogogwaarak. 2 Wundi wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen an yo'nege logonet, Aap Ok eebe inom, at awuri wim eeka ineebe inom, anggween inom, abok aret kat keenggime wokkigirak me, aakumi Amori inowe endagembogut Tikon o Ketibon inarum wonage kagak eeppereegindak nogo ndak-ndak aret eeppumunggun me, at eebe paga kagabiti mbarugun o. 3 Yo'nege nagagerik, at Aliku ninogoba Ala nen aap o Mbatan inowe endagembogut Ok nogo inom, at awuri wim eeka ineebe abok aret inom, nineenggi paga pinanege mbareegi, ambiriluk ambi teppiyoolik tigitogon aret inooreegurak. 4-6 Inooko logonet, ne ti eyom paga aret aap endagembogut Tikon unde menggim Ketibon yi kota ndi kota paga aap inom, kumi inom, elege-aabologwe inom, abok aret nit nen inooreegurak nogo ndak-ndak aret o Mbatan aap Ok unde menggim kota 60 apit aret inawi pak yugum paga tiyarogon wurik inom, pak wurik tungga mbuti owak paga karo-karo nabenak inom, ndi, o kota ambik lombok inawi yugum paga wurik lek nogo inom, ambit-ambi teppuulik o Arogop nenaarak yi kota ndi kota tigitogon aret yigirik-noonom eerogo pit nogo nogogurik, o nogo nit aret tebenggologogurak. 7 Togop aret eerogo piyareegurak kwe, inaanggumi inom, o kota-kota inamindik-inamendek wonage nogo inom, abok aret inagugun nit aret kologogurak o. 8 Eeko nogogurik, ne ti eyom paga aret aap Amori mendek inendagembogut mbere ti, ineenggime nen inanggween nit ndinggologogurak nogo ti, niyo Yoraran aa'nggi ene paga oonegen lagi wage menggim pa'nggwe niyo Aronon panggombunuk, nugwa puut Keromon kuli aret kologogurak o. 9 Puut Keromon ti, aakumi Tiron mendek nen, Puut Tiriyon, yogwe, ndi, it aakumi Amori mendek nen, Puut Tenit, yogwe, eeko menggaarak. 10 O Mbatan paga aap endagembogut Ok unde menggim o kobak nabunogo pereegim tiyarogon wonage nogo inom, o Nggileyat abok aret inom, panggombunuk, nugwa o Mbatan paga o Talaka inom, Erereyi inom, kuli aret kologogurak. 11 Ndi, o Mbatan paga aap endagembogut Ok ti, it aakumi Erepayim mendek lek ogwe iigak, at alik aret wonagagerak. At aap nogo ti, nogo yegak mbuti owak paga ogobakkigirik nogo aru-ogwe ti, metet 4, ndi, ambe agi-ogu ti, metet mbere aret wonagagerak me, aakumi Amon menggam inawi kota Araba paga o yogondak awo wonage aret o,” yinuk, yoragagerak. Niyo Yoraran oonegen lagi wage menggim pa'nggwe inanggween wogoragagerak pelaarogo yoragagerak wone 12 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Ne ti eyom aret inanggween ti, nit kologo nogogurik, o ti paga wonogo logonet, an nen it inanebunu Uruben mendek inom, Nggat mendek inom, nogo ti, niyo Aronon aa'nggi paga o Arowet panggombunuk, o omarip paga pa'nggwe puut nggelok-nggobok o Nggileyat nggween ando kota-kota wonage nogo inom aret wogorage, 13 ndi, aap anebunu Manate ando mogonak ti, o Nggileyat nggween ando it wogoroolik wonage nogo inom, aap Ok unde menggim o Mbatan o Arogop nenaarak aakumi nen, Erepayim mendek inanggween o, yinuk, yogo nogogwam nogome abok aret inom, nogo wogorage, eereegirak o. 14 Manate aput Yayit nogo o Arogop nenaarak kolage logonet, nok aakumi Nggetut mendek inom, Mayaka mendek inom, inanggween ti kuli abok aret kolage nagagerik, at endage toonak ndak-ndak aret o Mbatan nogo ti endage Kawot-Yayit aret toonogo pereegerak me, o yogondak endage ti aret yogwe wonogwe o. 15 Ndi, at Makit nogo o Nggileyat wogoge, 16 aap Uruben inom, aap Nggat inom, nogo ti, o Nggileyat yime pa'ne nen panggombunuk, nugwa niyo Aronon oolo time eeppegak o irip me inom, niyo Yabok ambokan aap Amon inanggween kuli paga inom, 17 ndi, o Araba kobak nabunogo pereegim niyo Yoraran aa'nggi paga agi niyo Kineret yenggenak paga nen nugwa o Araba kobak nabunogo pereegim irip ogu puut Pitaka ogobak mbani nagagim oonegen wundi wage menggim pa'nggwe niyo yilaa'nggun yenggenak Mayu Ogup Menggim kuli inom, wogorage, eereegirak o. 18-20 Abu aret wogorage nagagirik, ne ti eyom paga it nogo yorage logonet, At Aliku kinogoba Ala nen kinanggween yi paga unde eeppatinuk logomunggup nen muk wokkiragaarak kwe, kinakuwi inom, kinapuri inom, kinaanggumi ambik lombok iigirak nogo inom, abok aret an nen kota-kota yi paga wokkiragarak nogo, yime wonogwe iigak, kit aap wakaa'ngget abok aret wim eerumunggup nduk, kineegin li'luk eekko'nok, kinaa'nduk a'nuk, niyo Yoraran ene paga wunda nanip o. Wunda nogo logomonggotik, at Aliku kinogoba Ala nen kinoreewi inanggween niyo Yoraran ene paga wogorage me nogome logonet, kit kiniki ugun obeelom logobagip nduk, eeppinagagaarak it ndak-ndak eeppiige kenok, an nen kinanggween wokkiragarak nogo paga kinalitak lombok unde eeppatinuk logobagip nduk, wunda woraamunggup o, yinuk, yoragagirak nogo o,” yoragagerak. Muta o Kanan, “Unggwi noorak lek,” yoreegerak wone 21 Yorage nagagerik, at Muta nen aakumi Iterali yorage, “Ne ti eyom paga an Muta nen wone lengganogo Yotuwa yoge logonet, At Aliku kogoba Ala nen aap inendagembogut mbere eeppiige nogo kenegen abe nen iyareegindak o. Eeke kagagindak nogo ndak-ndak aret Aliku ALA nen kat nawam time aap inoweewi inendagembogut inabu'me piigo menggaarak nogo kunduk togop aret eeppiyaagin o. 22 Ndi, kat kake Aliku kogoba Ala nen kawim nogo inom wim eerigin me, it ineebe paga kagabiti mbarugun o, yinuk, yoreegirak. 23 Yoge nagagirik, ne ti eyom paga an nen nabuwa warak nggo-nggo logonet, Aliku ALA yoge, 24 Kaliku Kitok Menggendak nogoba ALA ao. Kat abu tiyanak keenggi omaawi ambik lombok menggendak nogo, o yogondak iluk aret an kayeloman nenegen keyaakit nduk, ni'neege menggendak pogom kugi mbogut paga wonogwe inom, nggween paga wonogwe inom, nogo nen kat iya tit eeke menggendak nogo ndak-ndak it togop ambi ngge wonogwe? Lek aret o. 25 Ndi, an niyo enebaga wunda nage logominggirik, nggween abu obeelom niyo Yoraran ene paga puut nggelok-nggobok nggween obeelom ti inom, puut Libanon inom, nenegen pekka wunda naakit nduk, E, yo'niru o. 26 Yoreegirak kwe, Aliku ALA anini nen yoreegirak nogo, Koneniyak neebi o, yinuk, yo'nege logonet, Wone yagandak ti abu aret. Ambinom an yo'niriyak mage o. 27 Kat nen niyo Yoraran ene paga wunda noorak lek me, agi-ogu, aru-ogwe, kenegen mban liirogon yomboonogo nappit nanok nduk, puut Pitaka paga lagi nak o. 28 Yo'nege nagagerik, at Yotuwa eeriyak yo'nege logonet, At Yotuwa nen nggween kat kenegen kamenggendak nogo it aakumi Iterali ineyate kwak unde logowak nduk, aa'nduk a'nuk wogoren enebaga wunda nagin me, iniki kwi'ndak nu'lek logowak nduk, kini wuppet o, yinuk, yo'nereegerak. 29 Yo'nege mbareegi, nit o Mbet-Peyot kobappaga time aret wonogogurak o,” yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society