Pelaareegerak 28 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakInaruk konembunuk, liirogon eekwi iinok, inale'nggen inoba piyoorak wone 1 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Kit nen at Aliku kinogoba Ala oone liirogon aret konenggwi, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone an yogondak yokkirage yi, liirogon waganggo logomonggotik, eerit nogwe, eekwi kiinok, at Aliku kinogoba Ala nen yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime wonogwe nogo abok aret iigak, kit kinalik mban tiyappinagagin o. 2 Kit nen at Aliku kinogoba Ala oone yokkirage liirogon aret konembunuk eekwi kiinok, at ale'nggen kinoba pinagage logonet, obeelom eeppinagarak yi o. 3 Kinawi kota paga wonogwe kiigak inom, kineyabu yarak me wonogwe kiigak inom, obeelom eerogo pinagage, 4 Kinakuwi elege ndaganako menggam obeelom eerogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak obeelom eerogo pege, kinaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, ndaruwak nduk, obeelom eerogo piige, 5 Anggen mbanak yonggokak kinayum nogo obeelom eerogo pege, mbi worako monggo'nom kinawun awi obeelom eerogo pege, 6 Ndi, kit wundi nogwe, unggwi wogwe, eekwi kiigak, ale'nggen kinoba pinagage, Eeke logogin o. 7 Kinawim nen kinooriyak nduk, tu ambit eeppunuk, woramenggaarak kwe, kinigen kiigak, at Aliku ALA nen tebenogo piige kenok, kit kinowagam nen tu 7 paga inalitak lombok mbaganit nawak nduk, eeppiige, 8 Kinanggween wokkirage nogome wonogwe kiigak, at Aliku kinogoba Ala ale'nggen kinoba pinagage logonet, yi mendek ndi mendek eekwi paga inom, anggen mbanogo pogo menggam inom, obeelom eerogo pinagage, 9 At Aliku kinogoba Ala nen, Wone, yogop ee'nu ndogop ee'nu, yinuk, yokkirage ti, liirogon nggirik-nggerok porogo logonet, Eeriyak, yokkirage nogo mugurok nogwe kiinok, at Aliku ALA nen wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yokkiragagerak nogo ndak-ndak aret at apuri alik leenak logomunggup nen eerogo pinagage, eerigin o. 10 Ti eerogo pinagage kenok, yi aakumi ndi aakumi o nggween paga yime menggaarak abok nen, It aakumi yi, at Aliku ALA apuri aret iigo, yinuk, inagabiti kinombako logogun o. 11 At Aliku ALA nen kinombomini, Nggween wokkiraagin o, yinuk, wone abuk nggaruk togon kumbuk mbanogo yoragagim nogome wokkiramenggerak wonogwe kiigak, kinakuwi elege ndaganako menggam obeelom eerogo piige, kinaanggumi ndaruwak nduk, obeelom eerogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak anggen ka'let-pa'let eerogo pinagage, eeke logonet, ambik lombok kalo logonogo wokkirage logogin o. 12 Yi mendek ndi mendek eerit nugwi kiigak, obeelom eerogo pinagage, yi awi ndi awi yarumonggotak anggen piiruwak nduk, at Aliku ALA nen oona ngginik kagak wo'nirage menggim mbogut paga nen tu paarogo mayu wuppi wage, eeremenggerak paga kinamendek ambik arigin me, yi aakumi ndi aakumi inamendek nggino yoraamunggup lek o. Ata, it nggino yokkira wogwe iinok perak, wogorogo logomunggup o. 13 At Aliku kinogoba Ala nen, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu an yogondak yokkirage yi, liirogon waganogo eekwi kiinok, at Aliku ALA nen kit we abu'me negen lek abu irimbaga aret eerogo pinagage, teberogon aakumi inayeloman lek tiyarogon inoweewi aret eerogo pinagage, eerigin o. 14 Ti eerogo pinagagin me, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu an yogondak yokkirage yi, taganogo punuk, Ala alut eekwi obaane'me kugi eerit nogo logonet, kinena nomorogon agigan ogwe, ogugan ogwe, eeriyak mondok mage o,” yinuk, yoragagerak. Inaruk konembunuk, eeka'lek iinok, pulunogo piyoorak wone 15 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Togop aret kwe, kit nen at Aliku kinogoba Ala oone konembunuk, liirogon eeka'lek mbo pugwi, wone, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yugu inom, wone lengganak inom, yogondak an yokkirage yi, liirogon mugurok naga'lek wonogwe, eekwi kiinok, pulunogo pinagarak kinoba kwippinagi woroorak nogo yi o. 16 Kinawi kota paga wonogwe kiigak inom, kineyabu yarak me wonogwe kiigak inom, pulunogo pinagage, 17 Anggen mbanak yonggokak kinayum nogo pulunogo pege, mbi worako monggo'nom kinawun awi pulunogo pege, 18 Kinakuwi elege ndaganako menggam pulunogo piige, yi awi ndi awi yarumonggotak pulunogo pege, kinaanggumi lembu-tapi inom, kambin-ndomba inom, inaagalogwe maluk nda'naruwak nduk pulunogo piige, 19 Ndi, kit wundi nogwe, unggwi wogwe, eekwi kiigak, pulunik aret logomunggup nduk, eeppinagage, eeke logogin o. 20 Kit nen at Aliku ALA mbo punuk maluk eekwi kiinok, aakumi nen pulunogo pinagagwi, naalop-kaalop eerogo pinagagwi, yi mendek ndi mendek eekwi nogo abe eya mbanggwi lek we tigone-tagone eerumunggup nduk, eerogo pinagagwi, eeppinagawak nduk, at Aliku ALA nen nappiya woramenggerak eekkinabit wogwe iigak, ne ambit liingge aret kambit nogo logonet, kinenggaawak lek ogo logomunggup o. 21 O kit unde a'nuk logowam nogome nogo logomonggotik, time wonogwe me, at Aliku ALA nen andi-pandi kinoba nappi woramenggerak paga kambit nogwe kiigak, kinanggween ti paga aakumi lek aret arigin o. 22 At Aliku ALA nen andi nappi woramenggerak kinoba kwi'nage logonet, kineebe wono eerogo pinagage, kineebe paga aganggen ambik eekkinake, kinagabolo paga piirik-kunik eekkinake, mo andi nen aganggen tela eerogo pinagage, noogelo wu eerogo pinagage, kinamendek yarak engga paga kane'nep kunogo pege, wun kunogo pege, eeke kagak, kineebe aret lek ogo logomunggup o. 23-24 At Aliku ALA nen mbogut kit kinirimbaga wonage nogo yugum tembaga negen kunogo pege, kinanggween mbuti kwak mbuk kunogo pege, ndi, mayu wurabi worookwak wun inom, liirubu aa'ngga inom, nogo mban wurabit wage kagak, kineebe aret lek ogwe, eeke logogin o. 25 Kit nen kinawim inooriyak nduk tu ambit eeppunuk nogwe me, at Aliku ALA nen tebenogo pinagage kenok, kinawim nen kinoorit wogwe iigak, kit tu 7 paga kinalitak lombok mbaganit namunggup o. Mbaganit nogwe it yi aakumi ndi aakumi inabu'me piigo menggam o nggween paga yime menggaarak abok aret nen inigen kiigo logomenggaarik, Yi eeginakerak mbaganggwi iya, yinuk, kinabok mbanggo logogun o. 26 Ndi, kineebe kinoorak kambak ti, yirowe-ndirowe wiga agan nugu menggaarak inom, nggwiya endekem mendek inom, it inambi age logomenggerik, nibinogo nunggwi me, aap ambi nen teerogo nappiyaagin lek aret o. 27 At Aliku ALA nen aakumi Metit mendek inagabolo paga piirik-kunik eeginabeegerak nogo mendek eekkinake, yigani kunogo pinagage, kinawin kinamok kila eerogo pinagage, kinagabolo paga kineenggabit nggibi-nggibi eeko logobagip nduk ane'nep eerogo pinagage, eerogo pinagaremenggerak me, lek aga'lek itok kundugu tit logogin o. 28 At Aliku ALA nen kumili kunogo pinagage, kinigen mbuk eerogo pinagage, kiniki kobak eerogo pinagage, eerigin me, 29 aakumi inigen mbuk o apit paga liinggwi agan nugu mengga kwak, kit kinigen obeelom aret kwe, o liingge kagak aret liinggwi agan nugu logomunggup o. Kit ambi eekkolaawok nduk, eerumonggotak kwe, abe eya mbanogo nengga'lek kiigak, ko'lu-kii'me wi-wi eekkinakwi, kineenggime ndinggologwe, eekwi iigak, aap ambi nen kinabuwa mba'nuk yeenggwa kirogo logogun lek aret o. 30 Kit nen kinakuwi wogonaburak nduk miirogo patumonggotak kiigak kwe, aap alik ambi nen imbirak nogo yugwi, kinawi ngget wukkolamonggotak kwe, time nogo yega'lek mbo pugwi, kineyabume anggur awi yarumonggotak kwe, anggen mbanggolaga'lek mbo pugwi, 31 kinigen kiigak aakumi nen kinaanggo lembu waremenggaarak kwe, makkirogwe lek mbo pinagagwi, kinaanggo keledai porogo kiigak, ndinggo'nok namenggaarak kwe, wokkira waga'lek mbo pinagagwi, kinaanggumi kambin-ndomba nogo kinawim wogorogwe iigak kwe, aap ambi nen ili yaga'lek mbo pinagagwi, eerogo pinagawak nduk, eeppiyaagin o. 32 Kinapuri wologwe inom, komologwe inom, ndinogo aakumi inanebunu alik mendek wogoramenggaarak wogoret namenggaarak nogo, Wogwe iyaamun ilik, lek a, yinuk, kiniki lunik logonet, ko'lu-kii'me kinigen tu ndogome logomonggotak kwe, waga'lek iinok, kit nen ambi eeriyak meek aret kaamunggup o. 33 Kit yabu ligak wuundamo eerogo kinanggween paga yi awi ndi awi yarumonggotak nogo, aakumi kineenggo'lek mendek nen anggen mbanogo nunggwi iigak, aaninggin kinoba pinagamenggaarak tebenak aret logonet, kambit nogo logomunggup o. 34 Yi mendek ndi mendek eeppinagamenggaarak nogo kogo logomonggotik, kit eeriyak meek kenok, we kinigen kome yogwe ugun puk aret logomunggup o. 35 At Aliku ALA nen piirik-kunik lek ariyak lek nogo mendek kiniyok ogut paga nen kinambulok paga nugwa agi kinanobak kirin paga eerogo pinagagin o. 36 At Aliku ALA nen kit inom, kinowe endagembogut mippumonggotak inom, it aakumi inanebunu alik kinombomini kinom kineenggo'lek nogo mendek wonogwe me, wokkiren pinagi nage kenok, time wonogo logonet, Ala alut eekwi obaane'me eyo paga inom, yugum paga inom, kinagugi ogut ogobakkigirogo mippunuk, tiyappit nugwi 37 it yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam wokkiren pinagi namenggim nogome nen inigen kiigo logomenggaarik, Yogobi eeginabit nege yi, iya! yinuk, miyuk-meya eerogo pinagago logonet, kinagi'ndok kanggo logogun o. 38 Kineyabume yi awi ndi awi ambik yarit namonggotak kwe, wurin nen apit aret nenet namenggerak me, we mbuuluk mban mbanggologwe, 39 eyo anggur awi ambik lombok yappunuk, wola yumonggotak kwe, nggoon nen nagin me, anggen mbanogo nunggwi ilik, amburu toologo nunggwi a, eeka'lek aret wonogwe, 40 eyo tayitun awi kinanggween paga apit aret yarak wonage kwe, anggen yugu mono-mono wambemenggerak me, kit nen amburu aambiranogo tookkolaga'lek wonogwe, 41 kinapuri wologwe inom, komologwe inom, apit aret ndaganabumonggotak kwe, aakumi alik nen ndiniren nogo logogun me, kit kinapuri kinom lek aret wonogwe, 42 kinageyo yarak paga inom, kinamindik-kinamendek yarak paga inom, yibila mban ninggippunuk wonogwe kogwe, eeko logomunggup o. 43 It aakumi nggiru kinom wonogwe nogo kinirimbaga tiya agan nogwe iigak, kit inabu'me tebe agan wanggwi, 44 it ineenggi warak me, kit nen, Peebi obaane'me puwok o, yinuk, ngginooramonggotak wokkiramenggaarak kwe, it nen kit nggino kira wogwe iinok perak, kineenggi lek me wogoroorak meek aret ogwe, it kinirimbaga inoweewi ogwe, kit inabu'me inayeloman ogwe, eeko logomunggup o. 45 Kit nen at Aliku kinogoba Ala oone konembunuk liirogon eeka'lek mbo pugwi, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu inom, wone lengganak inom, at nen yokkiragagerak nogo liippunuk, mugurok naga'lek mbo pugwi, eekwi paga pulunogo pinagarak wone yi nogo, mukkiren kinoba age logomenggerik, eeppinagage tit kagak, kineebe aret lek eerogo pinagage logogin o. 46 Ti apit eeppinagage logogin nogo ti, kit inom, kinapuri-kinombowologwe nda'narit namenggaarak inom, kit nen, Ninagabiti warak mendek iya eeke yi, at Aliku ALA nen nineenu aruwak nduk, eeppinanege kogo o, yinuk, mondok mbako logomunggup o. 47 At Aliku kinogoba Ala nen yi mendek ndi mendek kalo logonogo wokkiramenggerak obeelom mban wonogo logonet, Ninogoba Ala eeppinanege me, wa, yinuk, kiniki ale'nggen nen ayeloman logonet, At ake eeriyak nineebi o, yogwe kiinok, 48 at Aliku ALA nen kinawim nappiya woramenggerak nogo inayeloman a'nuk, mbi abu, niyo abu, kinayum yirik lek, kinamindik-kinamendek abu lek we kinagap mbelanak wonogo logonet, inake eeko logomunggup o. Eyo aaninggin tapi enggaanok paga kwippogo mengga kwak, at Aliku ALA nen mbuti aaninggin negen kinali'luk paga kwippinagamenggerak aaninggin ndugu aago logonet, kineebe aret lek ogo logomunggup o. 49 Towe pen ware wage nagaatik, towe mappiige menggi kwak, aakumi o nggween irip nda lombok menggaarak inoone kit kineenggo'lek mendek nogo nen, mappinagi woraawak nduk, Aliku ALA nen eeppiige kenok, wogo logomenggaarik, 50 aap inanggok inayuk wukwi, kinapuri inabuwa mbakwi, eeka'lek inetenggen aagi wu eerogo punuk, 51 kinaanggumi inom, yi mendek ndi mendek yarak inom, it nen lek eerogo nenet nogo logogun o. Gandum inom, eyo anggur amburu awo toolak inom, tayitun amburu ngget mendek toolak inom, lembu-tapi, kambin-ndomba it inaagalogwe inom, kit noorak kinake ambi teppinagaga'lek apit aret anep lek eerogo nenet nogwe iigak, kit nengga'lek logonet, kineebe aret lek arit nogwe, 52 ndi, at Aliku kinogoba Ala nen yi o ndi o wokkirage nogome kinawi yaga'lelo kota-kota abok aret owa'nagat yugum paga irip tiyarogon omaawi ambik pak wuppunuk, kiniki ti paga panggonak wonogwe nogo abok aret punggagak mban eeko logonet langgunogo pinagagwi, eeko logogun o. 53 Nabenak togop mban eerogo pinagi unggwi wogwe paga kinoba aaninggin-paaninggin eerogo pinagamenggaarak wonogo logonet, kinambi noorak abu lek ari nage kenok, at Aliku kinogoba Ala nen wokkiramenggerak kinapuri wologwe-komologwe ndaganabumonggotak nogo inoorogo nonggo logomunggup o. 54-55 Kinawim nen kit kinawi kota-kota time abok aret pak wurik pungga wagak mban eeko logonet, yi mendek ndi mendek ambi kit noorak kinake teppinagaga'lek, it abok aret nunggwi paga aaninggin-paaninggin aago logonet, mbi abu nen aap ambi iniki abu yanggonak aakumi inabuwa mbaka nogo nen apuluk lombok warogo nengge logonet, at oreewi inom, at akwe iniki kunik lombok inom, apuri ineenik wonogwe nogo inom, Magaragibok nela nen nalik ninggirak, mbariyak kagak aret apuluk mbanak nogo ando ambi it magaraga'lek at alik mban nengge, 56-57 ndi, nogo ti eyom paga, kwe ambi iniki abu yanggonak aakumi inabuwa mbaka eenggi warak me, tu iyok paga negeelik nogo mbi abu nen aagaluk awo ndake logonet, iyaande inom, aagaluk inom, kote kumaarogo nengge logonet, at ogonggelo iniki kunik inom, aagalogwe wologwe-komologwe ando inom, Magaragibok, nela nen nalik ninggirak, mba'nuk, iniki wakkoloorak kagak, alik nengge, eeko logogun o. 58 Ndi, kit nen eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak wonage yi apit aret, kiniki liippunuk mugurok nogwe, at Aliku kinogoba Ala endage abu tiyanak aakumi iya mbakwi yi, ayuk wukwi, eeka'lek aret logomunggup kenok, 59 kit inom, kinapuri-kinombowologwe ndaganabit namonggotak inom, at Aliku ALA nen eerubok mendek kinoba pinagage logonet, aaninggin-paaninggin alik negen kinoba pinagage tit kagak, o ambik me aret ari nage, ndi, andi maluk ogole warak lombok eeppinagage tit kagak, o ndime ari nage, eeke logogin o. 60 Eeke logonet, andi alik mendek o Metit paga eeppiige kenok, kit nen kinagabiti mbareegutak nogo aret eekkinabemenggerak kinoba lek aga'lek lenggenak aret logowak nduk, nappi wage, 61 ndi, eeko logorak wone mbuku yi paga liiru mbanak wonage lek mendek yi kugi ndi kugi alik mendek paga kinooke, aaninggin kinoba pinagage, eekkinabit unggwage tit kagak kineebe lek ogo logomunggup o. 62 Kit aa'nduk kineebe ambik laaluguragan mbogut paga wonage ti ndak-ndak aret logomonggotak kwe, at Aliku kinogoba Ala oone kinaruk liirogon konembunuk, eeka'lek logomunggup kenok, aap kineebe we mbereeluk mban aret logomunggup o. 63 At Aliku ALA nen, Kit obeelom mban eerit nogwe, kineebe ambik lombok wigannarit nogwe, eerumunggup nduk, inikilom paga eeppinagareegerak nogo ndak-ndak kit o unggwi nogo logomonggotik, unde a'nuk logowam time nen nggiginogo wumbinagage, kineebe mondok pup eerogo lek eeppinagage, eeppinagarak nogo ti, inikilom paga aret eeppinagagin o. 64 At Aliku ALA nen kit o nggween alom me nen nggween irip me yi aakumi ndi aakumi wonogwe inenggela'me time mak eerogo nappinagamenggerak time wonogo logonet, kit inom, kinombomini inom, kugi kineenggo'lek mendek ogut eyo paga a, yugum paga a, ogobakkigirogo Ala obaane'me mippogo logomonggotik, alut eeko logomunggup o. 65 Kit yi aakumi ndi aakumi inenggela'me time wonogo logonet, kiniki ugun tayenak wonogwe, kinowak yonggonggologo logorak o kwaakwi, eeko logomunggup lek o. Ata, kiniki piirik mban wonogwe, kinigen pekkoorak anggon eekkinake, kiniki wakko'net unggwage, eeko logomunggup nduk, at Aliku ALA nen eeppinagagin o. 66 Eeppinagage kenok, kineebe kinookwi iyo, oonikiya paga, liingge paga, kinagabiti nen puruk yagak nugwi, kinagabolo kangge kagak nugwi, eeko logonet, 67 eeppinagit nogwe kinigen kogo logomonggotik, kinagabiti mban kinikime yagabit arit unggwage logonet, kuubondendok age kenok, O mbet-mbet kiip aruwak lak, ao, yogwe, ndi, oonikiya age kenok, O mbet-mbet weeruwak lak, ao, yogwe, eeko logomunggup o. 68 An nen yokkirage logonet, Kiniyok paga yungguninuk o Metit noorak mage o, yokkiragagirak nogo kagak kwe, at Aliku ALA nen yiiro paga o Metit pinagi nage kenok, kit nen kinawim mendek yorogo logonet, Nit aap inom, kumi inom, kinayeloman logowok nduk, nineebe kunninabinip o, yinuk, yoramonggotak kwe, it kungginabugun mondok lek aret o,” yinuk, Muta nen Iterali yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society