Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Oroma 8 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Aberiniki ninom kunik logonet, eeko logorak wone

1 Togop kenok, nit Keritut Yetut ninom kunik monggoorak me, “Kit maluk eekotak me, onggo eeppinagagin o,” yinuk, yo'nirage mondok lek o.

2 Keritut Yetut ninom kunik me, at nineenik ee'ninake menggerak Aberiniki nogo nen ari kenok mugurok nogwe niinok, “Maluk eeriyak,” yo'nirage wone yugu inom, maluk eekwi iinok, kanggo logorak wone yugu inom, nit ambinom ee'ninake kero, wondet agago pinaneegerak.

3 Wone Muta yoreegerak nogo eeriyak op mbakwi kwe, niniki maan mendek nen, “Eeriyak lek o,” yo'nirage paga eeriyak meek kenok, at Ala nen kooneegerak nogo ti, nit maluk eekwi nogo lek eerogo puwak nduk, at aput lombok aap pogom logonet, maluk eeriyak kagak kwe, eeka'lek wonagagerak paga ninomaluk lek eerogo pereegerak o.

4 Ti eereegerak nogo ti, niniki maan mendek nen yo'nirage nogo, eeko logorak lek Aberiniki yo'nirage nit nogo nen, “Yogop ee'nu, ndogop ee'nu,” wone yugu abu abe nogo ndak-ndak a'me liirogon eeko logowok nduk, at aput Yetut aret nappi wagagerak.

5 It aakumi iniki maan mendek nen yorage nogo eeko logonet, iniki nen nengge kenok eeriyak mban koonit nugu menggaarak kwe, Aberiniki nen yorage kagak, eekwi iinok perak, “At eeriyak mbake mban eeko logowok,” mbako menggaarak.

6-7 It aakumi iniki maan mendek nen eeriyak aganake kenok mban eerit nugwi nogo, Ala inom ogoorak aret me, iniki maan mendek nen yorage nogo mban eekwi iinok, kambugun aret kwe, Aberiniki nen yorage kenok mban eerit nugwi iinok perak, ineenik mondok mendek kologwe, ndi, Ala inom kunik me, iniki tayenak ale'nggen aret kogwe, eeko logogun o. Iniki maan mendek nen, “Eeriyak,” yorage nogo nen Ala wone yugu, “Eeruwok o,” yinuk, Ala abu'me tebe yaga'lek me, wone yugu nogo eeriyak meek o.

8 It aakumi iniki maan mendek nen eeriyak aganake kenok mban eerit nugwi nogo nen Ala inikilom mbaruwak nduk ambi eeriyak meek aret o.

9 Togop kwe, kit yi perak, kiniki maan mendek nen eeriyak eekkinake kenok eekwi lek o. Ata, Ala Aberiniki kinikime wonage kenok, Aberiniki nen yokkirage nogo mban eeko monggotak kiigi o. Ndi, Keritut nen Aberiniki nappi wagagerak nogo kinikime wonage lek kenok, kit Keritut apuri lek o.

10 Ndi, Keritut kinikime wonage kenok perak, maluk eeko monggotak paga kinagabolo abet aret kambumunggup kwe, Ala nen obeelom agago pinagamenggerak paga, Aberiniki nen kineenik eekkinake logogin o.

11 Ndi, kanggo menggam nen Yetut eenik agago mippereegerak at Ala Aberiniki nogo kinikime wonage kenok, at Keritut eenik agago mippereegerak nogo nen Aberiniki wokkiragagerak kinikime wonage nogo paga kit kanggo monggotak mendek aret kwe, kineenik agago mippinagagin o.

12 Togop me, noreewi o. Nit ambi eeriyak ninoba agaarik o. Ninoba wonage ti, niniki maan mendek nen eeriyak ee'ninake kenok, mugurok noorak lek o. Ata, Aberiniki nen yo'nirage kenok mban eeko logorak ninoba wonage ti aret.

13 Kiniki maan mendek nen maluk eeriyak eekkinake nogo mban mugurok nogwe kiinok ti, kambumunggup aret kwe, maluk kinikime lagi wage nogo, Aberiniki nogo paga warogo wuppogo logomonggotak kenok perak, kineenik aret logomunggup o.

14 At Ala Aberiniki nen yorage kagak eeko menggaarak ti, Ala apuri aret o.

15 Kit Aberiniki waganeegutak ti, aap ambi ayeloman ogoba abu'me agabiti mbakak menggi kwak, kit aa'nduk wone yugu kinagabiti mbakak eeko nogogutak ti ndak-ndak woolik o. Ata, nit Ala apuri agago pinanuwak nduk, Aberiniki waganeegurak ninikime logonet, yo'nirage kagak, “Ala nogoba o. Ala nogoba o,” yinuk, yogo monggoorak.

16 Aberiniki ninikime wonage nogo nen, “Kit Ala apuri aret o,” yinuk, yo'nirage menggerak.

17 Ndi, nit at apuri kenok, aap ambi kangge logonet, eyate apuri unde eeppiige menggi kwak, Ala nen at apuri unde eeppiyoorak koonogo pereegerak nogo nit aret koloorak me, Keritut ninom ndak-ndak aret kologo logogun o. Ndi, at Keritut piyak-payak eerogo pugwi iigak wagangge nagagerak nogo kokwak, nit ti ndak-ndak waganggwi niinok, at tiyappereegerak nogo kokwak, nit togon togop aret tiyappinanigin o.


Peebi tiyappinaniyak wone

18 Yogondak piyak-payak eerogo pinanit nugwi ti, peebi tiyappinaniyak ndak-ndak wakkoorak meek o. Peebi ee'ninaburak ti, abu obeelom aret o.

19 Togop me, Ala nen yi mendek ndi mendek wakkagagerak nogo nen aakumi yogo mengga kwak yogo logonet, “Ala apuri mbet-mbet tena'me eeppiyaawak lak, ao,” yinuk, iniki lunik logonet, tokkogwe wonogwe o.

20 Yi mendek ndi mendek ugun mak eerak wonogwe yi nogo ti, inaburen ma'nogogwaarak lek o. At Ala nen, “Yi mendek ndi mendek wakkagarak kwe, mbeyok yegerak me, aanom warogo wakkagarak kagi!” yinuk, iniki nen aret mak eerogo mbo piyareegerak wonogwe o.

21 Ti eereegerak nogo ti, yi mendek ndi mendek at wakkagagerak nogo nen, “Ki logowok lak, ao,” mbakaatak kwe, mbuk age, “Nineenik logowok lak, ao,” mbakaatak kwe, kanggwi, eeko menggaarak nogo, peebi at apuri nabelan-kabelan eerogo piinok, tiyappiige logonet, yi mendek ndi mendek inom ki eerogo piinok, tiyappiyaagin iniki mondok lunik logonet, aret eereegerak o.

22 Ala nen yi mendek ndi mendek wakkagagerak nogo o maan nen, nok, yogondak kuli paga kumi elege enegen paganak yagan wako mengga kwak, ndak-ndak aret yagan wakwi iigo ogoorak o.

23 Yi mendek ndi mendek at Ala nen wakkagagerak nogo ti, it inalik mban, “Ao,” mbakwi lek o. Ata, nit togon, Ala onggo lek we aret eeppinaniyak mbake menggerak nogo, “Eebe peebi nen eeppinaniyak,” mbaruwok nduk, Aberiniki aa'nduk aret wo'niragagerak porogo wonogwe me, peebi nineebe at apuri aret me nduk, wo'ninake logonet, ninagabolo nggonenogo mbo punuk, ngget mendek yippinanigin me, “Ao,” yinuk, tokkogo ogoorik o.

24 Niniki lunik ambi, “Nenegen kaakit lak, ao,” mbakwi nogo kogo logomonggoorik, ti'nuk, niniki lunik logomonggoorak nogo lek aret arigin o. Aap ambi, “Ti waakit o,” yinuk, iniki lunik wonagaatik, wagangge kenok, “Abu waganggirak me,” yinuk, iniki lunik wonage menggerak mbakop? Lek aret o.

25 Nit ninigen kaga'lek mendek kaawok nduk, niniki lunik wonogwe kenok, niniki mondok kwippunuk, tokkogo monggoorak.

26 Togop me, nit lebenak wonogwe niinok, Aberiniki wage nagaatik, yeenggwaanirage menggerak o. “Nit nonggop negen tamban eeruwi?” mbakwi niigak kwe, at Aberiniki ninabuwa nen iniki puru ari logonet, nit ninoone yogolik mendek paga ninake Ala yoge menggerak.

27 Aberiniki nogo nen Ala iniki mbake mugurok at apuri alik leenak inake tamban eeke menggerak me, aakumi iniki liippiige menggerak Ala nogo nen Aberiniki mbake nogo eenu aret o.

28 Nit Ala iniki mbake ndak-ndak eeko logowok nduk, ninayonggo pinaneegerak nogo, at ninom niniki kunik niinok, yi mendek ndi mendek eekwi inom, eeppinanugwi inom, ti abok at Ala nen nit obeelom eeriyak ambi kaawok nduk, eeppinanege menggerak.

29 At Ala nogo nen nit at awuri apit ninowe manggu pogom logowok nduk, nineebe nda'naga'lek niigak, at aput obaabut pogom aruwok nduk, mii'ninake nagagerik, leenogo pinaneegerak.

30 Nit nda'naga'lek niigak mii'ninake nagagerik, leenogo pinaneegerak nogo aret ninayonggo pereegerak. Ndi, ninayonggo pereegerak nogo aret obeelom agago pinaneegerak. Ndi, obeelom agago pinaneegerak nogo aret at ninom tiyappinaneegerak.


Keritut ninom kunik niinok, eeppinanege menggerak wone

31 Togop me, wone yokkiragarak ti paga nonggop yuwok mbakop? Ala ninom kunik wonogwe me, ta nen ogoorogo pinanigin mbakop?

32 At Ala aput ambolom aret kwe, ili yuulik nit abok ninake waruwak nduk wuppi wagagerak nogo nen aput wo'niragagerak nogo ndak-ndak, yi mendek ndi mendek ngginu-ngginu eerogo wo'niraagin lek nduk yogo ogotik?

33 Nit mii'ninabeegerak Ala nogo nen, “Kit maluk lek aret o,” yinuk, yo'nirage me, ta nen, “Kit maluk o,” yinuk, yo'nirage kero nduk, yogo ogotik?

34 Ndi, Ala nen, “Kit maluk o,” yinuk, yo'niraga'lek kagak, aap ta nen, “Kit maluk eekotak me, onggo pinip o,” yinuk, yo'niraagin mbakop? Lek aret o. At kangge mbareegi, Ala nen eenik eerogo mippereegerak yogondak Ala eenggi abe paga logonet, ninili ari menggerak ti, Keritut Yetut aret o.

35 Keritut ninom kunik lombok wonogwe me, ta nen ogoorogo ninalitak eeppinanigin mbakop? Andi-pandi ninoba kwi'nage, aaninggin-paaninggin ninoba age, piyak-payak eerogo pinanugwi, mbi noogelo ee'ninake, ninageerok ndinggologo logonet, we ninagap mbelanak eerogo pinanugwi, wim kurumbi yo'nirogwe, karugum ne eerogo ninookwi, ti mendek abok aret ninoba aremenggerak paga nen Keritut ninom ogoorogo pinanigin mbakop? Mondok lek o.

36 “Nit kapuri ogogurak paga Kubondendok nen nok oonikiya ari nage kagak, Ninooremengga ilik? mbarit nugu monggoorak. Ndomba wariyak wonok nogo mengga kwak, Togop aret eeppiyaawok, ninombako menggaarak o,” yinuk, liiru mbanak nogo ndak-ndak eeppinanit wogo agaarik o.

37 Ti abok aret eeppinanit wogwe iigak, Keritut ninom kunik lombok wonogwe ti paga, inawim tebenogo piinok, ineegin tiyak ari ti, iya negen kwe, nit perak, waka'ngget mondok tiyanak aret wonogo ogoorik o.

38-39 Nit ninowe Keritut Yetut mondok ninom kunik wonogwe niinok, Ala iniki kunik lombok ee'ninake menggerak me, nineenik wonogwe paga nen, kanggwi paga nen, it malayikat paga nen, yi kugi ndi kugi inomaawi warak menggaarak paga nen, yogondak wonage paga nen, peebi eerigin paga nen, mbogut paga mendek paga nen, nggween paga yime mendek paga nen, yi mendek ndi mendek ogobakkigirik ti abok aret nen Ala ninom ogoorogo pinanigin mondok lek o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.

Lean sinn:



Sanasan