Oroma 11 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakIterali mbo piinok, peebi wogonaburak wone 1 Togop me, an wone ambi kin wokkiya o. Ala nen at apuri aa'nduk miirinabeegerak nogo, mondok-mondok mbo piyareegerak mbakop? Abu lek o. An togon Iterali mendek aret. An nombo Abarakam aret me, nanebunu ti, Mbeniyamin mendek aret o. 2 It nda'naga'lek iigak, Ala nen apuri miirinabeegerak ti, mondok mbo piyareegerak lek o. Aakumi Iterali mendek maluk eeko mbareegwa, inooruwak nduk, at Eliya nen Ala yoreegerak liiru mbanak nogo kineenggo'lek a? 3 At Eliya nen ari logonet, “Nogoba o. Kat yorage keegak, yoraga mendek inookwi, kake pogo menggam ogobakkigirik nogo yinik-minik eerogo pugwi, eeko logonet, an nalik aret teppanegaarak me, yogondak abu nooriyak nduk, eeko agaarik o, obak.” 4 Yoge mbareegi, Ala nen at nonggop yoreegerak? Ala nen at yoge logonet, “Aap ineebe ambik tujuh ribu aret kugi Mba'an wogoppega'lek iinok, inili nen piirogo agarik o,” yinuk, yoreegerak. 5 Ti eereegerak ndak-ndak, yogondak Ala inabuwa mbake menggerak me, ando yumbunik aret miirinabeegerak wonogo agaarik o. 6 Ala nen miirinabeegerak nogo ti, it obeelom eekwi iinok, miirinabulik o. Ata, inabuwa nen miirinabeegerak. At Ala nen miirinabeegerak nogo ti, it obeelom eereegwaarak paga miirinabenetak en, inabuwa nen miirinabeegerak nogo ti, pilit aret mba'netak. 7 Ti kenok, it Iterali ti, nonggop o? It Iterali abok nen, “Nit obeelom agago pinaniyak nduk, nonggop eeruwi o?” yinuk, eekaatak mendek, eeppiiga'lek aret wonagagerak kwe, it ando mbuuluk miirinabeegerak nogo mban obeelom eeppiige nagagerik, it ando apit aret iniki omaawi agago piyareegerak. 8-10 At ambi nen ari logonet, “Ala nen iniki apit eerogo piige, Inigen kogo logukwak, inigen mbuk eerogo piige, Inaruk konenggo logukwak, inaruk logu negen eerogo piige, Eereegerak kuli nen nok, yogondak togop aret wonogwe o,” yinuk, yereegerak liiru mbangge, ndi, at Ndawut ari logonet, “Ta'na pogo mengga kwak, keele pogo mengga kwak, laago lappunuk, inoone yanggik-yanggok yorenok, inooko logowak nduk eeppiige, Aaninggin-paaninggin inoba luurik-maarak eerogo piinok, yigeebu wuppiige, Yi mendek ndi mendek inigen kogwe iyo, inigen mbuk eerogo piige, Inamborowak yomo aago nugu logowak nduk, eeppiige, Eeru o,” yinuk, Ala yoge, eereegwaarak nogo ndak-ndak iniki omaawi agago piyareegerak wonogo agaarik o. 11 Togop me, ne ambi paga yokkira o. It Iterali mendek nen iniyogobit lik togon eegirage mbareegi, Ala nen peebi wogonaburak lek mondok ambokan mbo piyareegerak mbakop? Ti lek o. It Iterali mendek Ala wone taganeegwaarak paga Ala nen it endekem konenggulik mendek inagap ndake kenok, it nen, “Nit togon ninagap ndariyak kwe, it mban ndaganake, ao!” mbaruwak nduk, eeginabeegerak. 12 It Iterali mendek nen maluk eereegwaarak paga yi aakumi ndi aakumi alik mendek abok aret obeelom eerogo piige, ndi, Ala wone taganggo mbareegwa, Ala nen mbo piyareegerak paga, it endekem konenggulik mendek obeelom eerogo piige, eereegerak nogo ti iya negen kwe, peebi it Iterali abok aret obeelom eerogo piyamenggerak paga, nit eeppinaniyak ti perak, mondok iya lombok eeppinanigin yi kogo ogotik? It endekem konenggulik mendek inagap ndariyak wone 13 Ndi, yogondak kit endekem konenggulik mendek wone ambi yokkira o. An kit endekem konenggulik mendek kinake aret nappani wagagerak me, an neyabu nogoba nen unde eeppaneegerak nogo ti, “Mondok iya lombok unde eeppaneegerak o,” yinuk, tiyappege agarik o. 14 Kit an wone yokkirage nogo waganggwi kiinok, it an nowe-nawot Iterali mendek nogo nen, “Nit togon abet mbaruwok lak, it mban yorage ti, nineebi a,” mba'nuk, it ando iniki abet mbako mbaremengga, “Ala nen inagap ndaruwak lak ao,” yinuk, niniki lunik agarik o. 15 At Ala nen Iterali mendek mbo piige nagagerik, yi aakumi ndi aakumi endekem konenggulik mendek abok aret, “Ninom lambunik logowok o,” yinuk, lambunogo piyareegerak ti, iya negen kwe, it mbo piyareegerak nogo wogonake kenok perak, abunuk mondok iya lombok eeppiyaagin mbaruwok o. Aakumi kanggaatak negen kobak agaatak me, kwaarinako nagaatik, iniki ale'nggen paga keyage ndonggorogon wogonako mengga kwak, peebi ti togop aret eerogo wogonabigin o. 16 Roti aa'nduk mbanak abe me, “Ake leenogo pugu o,” yuurak kenok, eegu nggwok pugu nogo ti kunduk, “Abe leenak aret,” yuurak op o. Ndi, eyo ero abe leenak kenok, eno'mbak ti kunduk, “Abe leenak aret,” yuurak op o. 17 Eyo tayitun abe aakumi nen yarak nogo mendek eno'mbak ando pendenogo mbo nappunuk, obaane'me eyo tayitun endekem penaame mendek mbanogo ero paga kumbi woramenggerak amburu omanggen me nen lagi nage logonet, mondok kwit agan lagangge menggi kwak, kit endekem konenggulik mendek kwe, togop aret kumbinagi wage kenok, 18 “Eno'mbak pendenak obaane'me nit endekem mendek kumbinaneegerak me, nit iya o,” yinuk, wogoppatugup o. Wogoppatiyak eekkinake kenok, wone liippuurak nogo yi aret. “Nit ero aret me, eno'mbak pendenogo kumbinani wagaarak,” mbarugup o. Ata, “Nit we eno'mbak me, ero paga kumbinani wagaarak,” mbako logonip o. 19 Ti aret yokkirage kwe, kit nen yogo logonet, “Togop aret kwe, obaane'me nit aret kunogo pinanuwak nduk, eno'mbak pendenogo nappereegerak kagak yo'nirage yi a!” mbakwi kiigirak me, wologwe! 20 Kit mbakwi ti abet aret kwe, it abet mbaka'lek iinok, pendenogo nappiyareegerak. Ndi, kit perak, abet mbakwi paga kumbinagareegerak wonogo logonet, kiniki wogoppatugup o. Wogoppatumonggotak paga pendenogo nappinagukwak, mondok kinagabiti mbako logonip o. 21 Eno'mbak aa'nduk wundeegerak nogo, Ala inabuwa lek pendenogo nappiyareegerak kokwak, kit togon pendenogo nappinagagin lek me nduk yogo ogotik? 22 At Ala iniki yanggonak paga eeppiige, anini paga eeppiige, eeke menggerak nogo liippinip o. Aakumi maluk eekwi iinok, anini inoba piige menggerak kwe, “Ala iniki yanggonak paga eeppinanege me, at yo'nege kenok mban eerit nage logokit o,” yinuk, eerit nogwe kiinok perak, at yanggorogon aret eeppinagage logogin o. Ndi, lek kenok, kit togon Ala nen pendenogo nappinagagin aret o. 23 It Iterali mendek pendenogo mbo nappiyareegerak nogo Ala nen inobaane'me kumbiya woroorak op me, it abet mbaka'lek mban wonogwe lek abet mbakwi iinok, inobaane'me kumbiya woraagin o. 24 Kit endekem mendek nogo ti, eyo tayitun penaame mendek eno'mbak pendenak pogom aret kwe, aakumi nen yarak nogo endekem mendek imbirak kumbuurak meek negen kwe, kagak, kumbinagareegerak. Ndi, it Yakuri ti, aakumi nen yarak kokwak aret me, eno'mbak pendenogo nappiyareegerak ti, at mendek aret me, obaane'me kumbiya woroorak ti, aaninggin me nduk yogo ogotik? Teeluk aret kumbiya woraagin mbako logowok o. Iterali abok inagap ndaganaburak wone 25 Nowe-nawot o. Wone ambi kote kumaarak wonage yi, kineenu arubagip nduk, yokkira o. Ala nen it Iterali mendek inogogumbuk aruwak nduk, eeppiyareegerak nogo ti, mondok-mondok eeppiyareegerak lek o. Ata, it aakumi endekem mendek, “Aap ndogop ineenggi nabu'me piyaagin o,” yinuk, koonogo pereegerak nogo, kuli abu aret ari nage kenok, it Iterali inogogumbuk wonogwe nogo yanggonogo piyaagin o. Wone kote kumaarak nogo ti aret me, “An iya,” yinuk, wogoppako logogup o. 26-27 At Ala nen ari logonet, “Wondet Eerogo Piiga nogo, o Tiyon nen wundi wage logomenggerik, It Yakup mendek nen Ala wone liirogon eeriyak mbaka'lek nogo, liippunuk, eerit nogo logowak nduk, eerogo piyaagin o. Inomaluk lek eerogo pikit nduk, wage logominggirik, It ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pi woraagin nogo ti aret o,” yinuk, yoragagerak liiru mbanak ndak-ndak it Iterali mendek abok aret inagap ndari woraagin kogo o. 28 It aakumi Iterali nogo nen “Obeelom wone woorak, nineebi o,” mbako mbareegwa, Ala inom ogoorak wonage paga kit endekem konenggulik mendek obeelom wone aret waganggo ogotik kwe, Ala nen Iterali miirinake nagagerik, it aap Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, eeppiyoorak wone abok yoragagerak nogo paga nen perak, inom iniki kunik wonage agaarik o. 29 At Ala nen miirogo obeelom eeppiyoorak koonggetak nogo ti, peebi iniki alik ambi koonggak eekeelik o. 30 Kit endekem konenggulik mendek aa'nduk Ala wone yugu kagak alik eeko nogogutak kwe, it aakumi Yakuri mendek Ala wone taganogo mbo pereegwaarak paga Ala nen kit kinabuwa mba'nuk, teppinagareegerak ti kokwak, 31 yogondak it Yakuri mendek kunduk, Ala wone taganogo punuk alik eekwi kwe, Ala nen kit endekem mendek kinabuwa nen teppinagareegerak ti paga it kunduk inabuwa nen teppiyaagin kogo o. 32 At Ala ninabuwa nen teppinangge menggerak nineenu aruwok nduk, nit aakumi abok aret, “At oone woorak nineebi,” mba'nuk, alik eeko logowok nduk, keele maarogo negen pinaneegerak o. Ala alut eeko logorak wone 33 Ala iniki warak lombok nen yi wone ndi wone eenu menggerak me, oba ngginik kagak obeelom eeppinanit wundi wage menggerak me, iya! At iniki koombunuk eeke menggerak nit nen kibinit ungguurak op mbakop? Ndi, at eeke menggerak nit liippit ungguurak op mbakop? 34 “Ta nen ninogoba Ala iniki mbake nogo, Neenu, mbake, Ta nen ninogoba owa'na nigaka a'nuk, yoge, 35 Ta nen o maan nen yogondak kuli paga, Ala onggo ndak-ndak wo'niruwak, mba'nuk, yi aakumi ndi aakumi wogorage, Eeke menggerak mbakop? Mondok lek aret o.” 36 At nen aret yi mendek ndi mendek abok aret wakkage, at nen aret yi mendek ndi mendek unde wonage, ndi, at nen aret yi mendek ndi mendek paga at endage tiyak yuwak nduk eeppege, eeke menggerak me, at endage mondok-mondok tiyanak aret logowak o. Amin! |
LAI 2009
Indonesian Bible Society