Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Nekemiya 9 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Inomaluk paganeegwaarak wone

1-2 Tanggal 24 tut ti paga it aakumi Iterali mendek mban wiganak mendek nen it aakumi alik mendek inom ogookkologo nogogwaarik, kuwak eeppunuk, inambe mage negen logonet, inayum nibinik maluk mendek yikkologwe, purok inanobak paga yikut eekwi, eeko nogogwaarik, inobaane'me lombok mi'na'nuk, “Ninombomini maluk aret eeko nogogwaarak me, nit kunduk, maluk aret eeko nogoorak o,” yinuk, paganeegwaarak.

3 Pagambunuk, nogome mi'ndak wonogo logonet, kubondendok nen nok, liingge ari nage kagak, Aliku inogoba Ala nen eeko logorak wone yereegerak liiru mbanak nogo malenggwi, ndi, liingge nen nok, o kiyoma ari nage kagak, inomaluk paganggo nagaatik, inendobanggun yindumbunuk, Aliku inogoba Ala alut eekwi, eekwi iigak,

4 it aap Lewi mendek Yetuwa, Mbani, Karimiyen, Tebaniya, Mbuni, Terebiya, Mbani, Kenani, eyo tiyarogon ndoonogo pereegwaarak nogo paga mi'ndak logonet, inoone nggwok paga Aliku inogoba Ala yogo nogogwaarik,

5 ti'nuk, it Lewi mendek ando Yetuwa, Karimiyen, Mbani, Katabeneya, Terebiya, Koriya, Tebaniya, Petaya, nen wone yorogo logonet, “At o aa'nduk nen nok, peebi mondok-mondok logorak Aliku kinogoba Ala endage tiyappuwok nduk, mi'nanip o,” yinuk, yorogogwaarak. Yorogogwaarak mi'na'nuk Ala yogo logonet, “At ambi nen at ambi ale'nggen oba pegak eekwi, at mbi nen at ambi endage tiyappegak eekwi, eekwi ti, iya aret kwe, kat perak, it inirimbaga kendage mondok iya tiyanak lombok aret.

6 Kaliku ALA kalik aret menggendak o. Kat nen mbogut inom, mbogut ta'mbanak irimbaga inom, laaluguragan abinak kwindagala eeke nogo inom, o nggween inom, yi mendek ndi mendek nggween paga wonage inom, niyo yenggenak laut inom, niyo yenggenak laut inikime menggaarak inom, abok aret ogobakkigirogo pit nagagindak o. Yi mendek ndi mendek abok aret ki logowak nduk, eerogo piige, nit aakumi nineenik logowok nduk, eerogo pinanege, eeke menggendak me, it mbogut paga menggaarak abok aret inendobanggun yindumbunuk kalut eeko menggaarak o.

7 Kat Kaliku ALA aret me, aap Abaram miike nagagindik, it aakumi Mbaben wonogo menggam o Ut nen eebe wonok wundi wage nagagindik, endage Abarakam toonogo pereegindak o.

8 Kat yoge nogo li'lak mban eeke kenok, it aakumi Kanan mendek inom, Ket mendek inom, Amori mendek inom, Perit mendek inom, Yebut mendek inom, Nggiragati mendek inom, inanggween abok aret at apuri-ombowologwe wogoroorak wone abuk nggaruk togon koonogo punuk yoreegindak nogo, kat abe koonak mban eeke menggendak me, koonogo pereegindak nogo a'me lik togon aret eereegindak o.

9 Nit ninombomini o Metit logonet yagan wakwi nogo kenegen iige, ndi, yi Laut Merah aa'nggi paga logonet, inoone nggwok yogwe nogo karuk konengge, eereegindak o.

10 Eeke nagagindik, it Metit mendek nen iniki wogoppako logonet, ninombomini eeppiigo nogogwaarak nogo kat keenu me, aap endagembogut Pirawun inom, at inom eeko menggaarak inom, at o unde menggim aakumi abok aret inom, eerubok mendek eeppiige, inagabiti aruwak nduk eeppiige, eereegindak paga kendage wigak yereegerak me, o yogondak wonage aret o.

11 Kapuri wunda woraawak nduk, niyo mogonogo agi-ogu eerogo pereegindak kagak, nggween woloonak paga wunda wogwe iigak, it inambo'me muguret wogogwaarak nogo niyo omaawi ambik kagak yugum inikime mbo pegaatak yobok togon lek age menggi kwak, it togop aret eeginabeegindak o.

12 O liingge ndugwi paga wogoren wage, ndi, it tu woraawam eya paga woraawak nduk, oonikiya ndugwi kani negen wuninogo punuk, wogoren wage, eereegindak o.

13 Kat puut Tinayi paga wambi wage nagagindik, puut irimbaga tiyarogon nen wone yorage logonet, eekwi ndak-ndak eeppiigo logorak wone yugu inom, abe a'me nggelok mban eeko logorak wone inom, wone lengganak inom, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu inom, abok aret li'lak eerogo wogoragagindak o.

14 Nogo 6 yippunuk, ko'lu paga nake leenogo pateegirak o, yinuk, ineenu eeppiige, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone inom, wone lengganak inom, eeko logorak wone inom, kayeloman Muta nen yoraawak nduk, yoge, eereegindak o.

15 It inambi abu kenok mbogut paga nen inambi wugira wage, inagi abu kenok yugum me nen kilanogo wumbiya wage, kat nen o it unggwi nanuk logowam wogoroorak keenggi nippege logonet, wone kumbuk mbaneegindak nogome, Unggwi nogo logomonggotik, unde eekkolaamunggup o, yinuk, yorage, eereegindak o.

16 Ti eereegindak kwe, it ninombomini nen kat, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yoragagindak nogo eeko logolik. Inanobak yugum pogom a'nuk, wogoppako logonet,

17 Koneniyak nineebi o, yinuk, it inenggela'me iya tit eeke nagagindak nogo mari eerogo mbo pugwi, ndi, inanobak yugum pogom a'nuk, Ala nen yo'nirage logorak nineebi o, yinuk, O Metit niniyokan nanuk, aakumi inayeloman ari noorak wo'niren nawak nduk, aap ambi mippuwok o, yinuk, yogwe, eereegwaarak kwe, kat Ala nen, Inomaluk nogo mbo nappikit lak, ao, mbake, kiniki yanggorogon teppiige, inabuwa mbake, kaan aganggenggwi lek yungguppunuk eeppiige, kat kiniki kunik aganake nogo, nggaruk yaga'lek kunik aret wonage, eeke menggendak me, it mbo piyoolik o.

18 It nen tapi ogut ogobakkigippunuk, yogo logonet, O Metit nen wokkiren wundi wagaarak kinogoba Ala kwak yi aret o, yinuk, yogwe, ndi, kat meek eerogo pagarak meek aret kwe, mondok iya lombok miyuk-meya eerogo pagagwi, eereegwaarak kwe, teppiyareegindak o.

19 Inabuwa lombok mbareegindak me, o karume time inoorulik teppiige nagagindik, it tu nigiren woraawak nduk, o liingge ndugwi mippege, ndi, it woraawam tu eya paga woraawak nduk, oonikiya ndugwi kani wuninik negen eerogo pege, eerit wage nogo woolik teppereegindak.

20 Mamunirage logowak nduk, Kaberiniki wogoraga'lek teppege, inambi abu aganake kagak, mbo piige, inagi abu aganake kagak, mbo piige, eerulik wogorenet wundi wage nagagindak me,

21 tahun 40 paga o karume wogwe iigak, inamendek ambi lek age, inayum nibik ari, iniyok piirogo pege, eeka'lek aret wonagagerak.

22 Aap inendagembogut inabu'me piigo menggam inom, yi aakumi ndi aakumi inanggween inom, it ninombomini unde eeppiige logonet, it inanggween irip tayorogon kuli mbanak logowak nduk, ogoorogo punuk, wogoragagindak o. Aap Ketibon mendek inowe endagembogut Tikon unde menggim inom, aap Mbatan mendek inowe endagembogut Ok unde menggim inom, unde eeppatinuk, wonogogwaarak o.

23 It inapuri ti, laaluguragan mbogut paga menggi kwak eerogo piige, inombomini yorage logonet, Unggwi nogo logomonggotik, unde eeppatinuk, logomunggup o, yoragaginom nogome piya wage, eereegindak o.

24 O nggween yime it inapuri nen unde eeppatinuk wonogwe iigak, kat kaa'nduk a'nuk, it aakumi inaworak o Kanan ando yime menggaarak nogo tebenogo piinok, ninombomini ineenggime piige logonet, it Kanan mendek inoweewi inendagembogut inom, it aakumi o yime wonogwe inom, it eeppiyoorak mbareegwaarak nogo eeppiyaawak nduk, wogoragagindak o.

25 It ninombomini nen inawi kota-kota pak wurik wonage inom, inanggween mili wonage inom, tebenggologwe, inawi wurik me yi mendek ndi mendek abe mendek wonage nogo inom, niyo nggween kabunik inom, yabu anggur yarak inom, eyo tayitun yarak inom, yi eyo ndi eyo anggen yege menggerak mendek abok aret inom, unde eekkologwe, eeko nogogwaarik, inaanogum palek togon nonggo nogogwaarik, inagabolo ki obeelom aret wonogwe iigak, kat mondok obeelom eeppiige nagagindak paga inale'nggen mbakak nugu nogogwaarak.

26 Kat togop aret eeppiige keegak kwe, inogogumbuk a'nuk, koone yorage nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak nogo inambokan mbo punuk, it yungguninuk kowagam woraawak nduk, koone yoraga nen yorogo nogogwaarak nogo inookwi, ndi, kat meek eerogo pagarak meek aret kwe, mondok iya tit miyuk-meya eerogo pagagwi, eeko mbareegwa,

27 inom wim mbanak nogo ineenggime piige mbareegin, it inawim nen nonggop eekkoloobok eerogo piigwi iinok, inoone nggwok yokkogo mbareegwa, kat mbogut paga nen konengge nagagindik, inabuwa mbake logonet, inagap ndaka mippiige mbareegin, it inawim ineenggime nen inagap ndako nogogwaarak.

28 Inagap ndako mbareegwa, iniki ugun obeelom aret wonogogwaarik, ti'nuk, kenegen keegak maluk eeko mbareegwa, inawim nen inabu'me piinok logowak nduk, ineenggime piige mbareegin, ambinom inoone nggwok paga yokkugwi iinok, kat mbogut paga nen konengge nagagindik, inabuwa nen inagap ndakak mban eeke nagagindak o.

29 Eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak mbo pereegwaarak nogo, yungguninuk mugurok nawak nduk, kurumbi yorage keegak kwe, iniki wogoppako logonet, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yoragagindak nogo, Eeriyak nineebi o, yinuk, yogwe, ndi, eeko logorak wone nogo eekwi iinok, ineenik logorak op kwe, taganogo punuk, maluk eerit nogwe, inanobak yugum pogom a'nuk, koone koneniyak, Nineebi o, yinuk, inogogumbuk logonet, inambokan mbo pagagwi, eereegwaarak wonogwe iigak,

30 yi tahun ndi tahun paga kat kiniki yanggo yinuk, teppiige nagagindak o. Kaberiniki nogo paga it kat koone yoraga nogo yorage keegak yorogo nogogwaarak kwe, it ninombomini nogo inaruk logu negen liippega'lek wonogwe me, kat Ala nen it aakumi o yime wonogwe nogo ineenggime piyareegindak kwe,

31 kat aakumi inabuwa mbake, kiniki yanggorogon teppiige, eeke menggendak me, kat ninombomini mondok iya inabuwa mbake logonet, lek eerogo piige, eraangge mbo piige, eerulik o.

32 Togop aret me, Ala ninogoba o. Kat komaawi ambik kendage abu tiyanak nit aakumi nen, Iya! yinuk, ninagabiti kombakwi nogo, kiniki kunik ee'ninake logonet, eeppinaniyak koonogo pereegindak nogo nggirik-nggerok porogo menggendak me, aa'nduk aap o Atiyut mendek inoweewi inendagembogut nen aaninggin ninoba pinanit wogogwaarak nok, yogondak kuli ninoweewi inendagembogut inom, ninarum menggaarak ninoweewi inom, kat keebe unde ninogobamini inom, kat koone yo'niraga inom, ninombomini inom, kapuri miirinabeegindak inom, abok aret aaninggin ninoba pinaneegwaarak nogo ti, kat nen, Meek aret eeppiyareegwaarak o, yinuk, ninombariyak ti, mage o.

33 Yi wone ndi wone ninoba age kagak kwe, a'me nggelok eeppinanege, ndi, nit maluk lombok eekwi niigak, kat nen li'lak aret eeppinanege, eeke nagagindak o.

34 It ninoweewi inendagembogut inom, ninarum menggaarak ninoweewi inom, kat keebe unde ninogobamini inom, ninombomini inom, eeko logorak wone lengganogo yorage nagagindak nogo mugurok nogwe, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu inom, maluk eeppiige keyo kurumbi yorage nagagindak inom, liippega'lek wonogogwaarak.

35 Kat nen abu obeelom togon eeppiige logonet, inanggween mili nggwok nenaarak wogoragagindak it inowe endagembogut abu'me piige menggim nogome logonet, maluk eerit nogo nogogwaarak nogo mbo punuk, yungguninuk kat koone mugurok nogo logorak op kwe, eeka'lek aret wonogogwaarak.

36 Togop kwe, nit o yogondak aakumi inayeloman mini aret wonogwe yi niyet o. Inanggween mili yi paga yi mendek ndi mendek anggen obeelom mbanogo nonggo logowak nduk, ninombomini wogoragaginom nogome aret aakumi inayeloman eeppinanogo agaarik o.

37 Ndi, maluk eerit nogo nogogurak paga ninanggween mili paga yi mendek ndi mendek yakootak anggen ka'let age kenok, it wone lengganogo yo'nirogo logowak nduk, aap inendagembogut mippiyareegindak nogo, it aret nunggwi, ndi, nineebe inom, ninaanggumi inom, ninarum wonogo logonet, eeppinaniyak mbakwi kenok mban eeppinanugwi, eekwi me, nit nonggop eekkoloobok aga o.

38 Alom ti paga nit abok aret niniki ambit eeppunuk eeko logorak wone abuk nggaruk togon koonogo liiru mbambunuk, it ninarum menggaarak ninoweewi inom, ninogobamini Lewi mendek inom, it kat keebe unde ninogobamini inom, nen ineenggi amburu pugun o,” yinuk, Ala yoreegwaarak.

Lean sinn:



Sanasan