Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ndaniyen 5 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Kobat nabenak paga liiru mbangge kagagerak wone

1 Aap endagembogut Mbelitiyatat nen at awuri nagawan-nagawan ineebe seribu inake laago nggwok lareegerak me, it aap nogo laago larak nonggo logonet, anggur amburu nunggugwaarak.

2 At Mbelitiyatat nogo anggur amburu nengge logonet, amburu toologo nenggak abu abe mbuti emas inom, mbuti perak inom, nogo paga ogobakkigirik at Mbelitiyatat ogoba Nebukanetat nen o Yerutalem Ala awi wurik me nen wonok wagagerak nogo paga, at inom, awuri nagawan-nagawan inom, akuwi abe wogo inom, luulu wogo inom, anggur amburu toologo nawok nduk, wonok woroorak yoragagerak.

3 Yoragagerak amburu toologo nenggak abu abe o Yerutalem Ala awi wurik me nen wonok wagagerak nogo, wonok wogo mbareegwa, aap endagembogut inom, at awuri nagawan-nagawan inom, akuwi abe wogo nogo inom, luulu wogo inom, it abok aret amburu nenggak abe ti paga anggur amburu toologo nunggugwaarak.

4 Anggur amburu nogo nonggo logonet, inagugi ogut mbuti emas paga, perak paga, tembaga paga, mbuti owak paga, eyo paga, yugum paga, ogobakkigirik nogo inayuk wuko logonet, inalut eereegwaarak.

5 Nunggwi iigak, aberak lek me aap endagembogut awi nggwok abe wurik me, ndi wuninogo pegak irimbaga taati aap eebe lek eenggi mban kin age nagagerik, kobat nabenak paga liiru mbangge aap endagembogut nogo enegen kagagerak.

6 Kage nagagerik, aap endagembogut nogo agap nggilaame nek togon eerogo pege, aganak ngginuk ari, eenggi-iyok tanep age, eereegerak.

7 Eeke logonet, aap endagembogut nogo it aap inagugi nen yorogwe iinok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, it tili pagangga inom, it yi wone ndi wone alom yelok kaga o Mbaben mendek abok wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit ambi nen wone liiru mbanak yi, lunggo logomonggotik, Alom yogop nduk liiru mbanak o, yinuk, yo'nugwi kiinok, yum maa'ngga anggup kunik at yippege, iinggen mbuti emas mendaarak enggaanok me yippege, eeke logominggirik, an nabu'me piinok wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak at ninabu'me tiyanak logonet, ninom wone lengganogo yorogo logowok nduk, mippigin o,” yinuk, yoragagerak.

8 Yoragagerak aap endagembogut awuri yi wone ndi wone ineenu nogo abok nen liiru mbanak nogo lumbunuk yogwi, “Alom yogop kagandak o,” yinuk, yogwi, eeriyak meek aret agagerak.

9 Meek age mbareegi, aap endagembogut Mbelitiyatat nogo iniki mondok lek age nagagerik, agap nggilaame nek togon eerogo pege, at awuri nagawan-nagawan nogo kunduk, inoone yuurak meek aret age, eereegwaarak.

10 At aap endagembogut nogo inom, awuri nagawan-nagawan inom, nen inoone yogwe nogo at kwe nggwok aap endagembogut agalo nen konengge nagagerik, laago larak nunggwi me nogome unggwi wagagerak. Unggwi wage nagagerik, “Nogoba kendagembogut wae. Kendage mondok ki aret logowak o,” yoge nagagerik, “Kiniki ma'nage, kagabiti nen kagap nggilaame nek togon eerogo pagage, eeriyak mage o.

11 It kugi inayuk warak lombok nen yoragaatak ineenu mengga kwak aap ambi togop aret yogwi iinok, abu eenu me, kat nogoba kabu'me piinok menggenom yime agaarik o. Kat kogoba endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, at aap ti, wone mbet-mbet liippege, wone abok eenu logonet ari, kugi ineenu kwak iniki warak lombok wonage, eeke nagagerak. Aap endagembogut kogoba Nebukanetat ti nen it kugi alom ineenu inom, inagugi nen yorogwe iinok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yoraga inom, it tili pagangga inom, abok aret at abu'me piinok inowe logowak nduk mippereegerak o. Kogoba endagembogut nogo nen aret eereegerak me yagi o.

12 Aap ti endage Ndaniyen aret. Ndi, kogoba endagembogut nen Ndaniyen endage ambi Mbelatatat tooneegerak me, iniki ngget wonage, yi wone ndi wone alom abok eenu logonet iniki warak lombok wonage me, inabi kagaatak, Alom ndogop o, yinuk, yorage, wone nobarak kin paga yorage, wone aaninggin mendek koonogo pege, eeriyak obam wonage nogo ti, at Ndaniyen aret me, woraawak nduk, wiiru o. Wiiremenggendak wage logomenggerik, liiru mbanak ti, Alom yi nduk mbanak o, yinuk, yokkege kaamunggun o,” yoreegerak.

13 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo aap endagembogut owagam wonok wogo mbareegwa, at aap endagembogut nogo nen at yoge logonet, “An nogoba endagembogut nen aap o Yekura mendek nen kugun wogoren piya wage logonet, kat inom wokkeren wagagerak kendage Ndaniyen nogo kat aret ilik?

14 It kugi nen wone yoragaatak ineenu mengga kwak, kat togop aret yokkugwi iinok, wone alom mbet-mbet liippege, kiniki ngget wonage, kiniki warak lombok wonage, eeke menggendak yogwe iigirak o.

15 It aap yi wone ndi wone abu ineenu me yoraga inom, it kugi nen yorogwe iinok yoraga inom, wone liiru mbanak yi, pekkagak alom liirogon yo'niruwak nduk, wogoren wagaarak kwe, it nen an yo'niriyak meek aret iigirak o.

16 Togop me, wone alom nobarak nonggop yuubok nogo inom, ndi, wone nonggop koonubok omaawi lombok inom, kin paga telanogo yorage menggendak naruk konenggirak me, wone liiru mbanak yi, lungge logomenggendik, Alom yogop nduk mbanak o, yinuk, kin paga yo'niru o. Yo'nege keenok, yum it aap inendagembogut yiko menggaarak maa'ngga anggup kunik inom, iinggen mbuti emas mendek mendaarak nogo inom, abok aret kat koba li'luk eerogo paganuk, an nabu'me piinok, wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak, kat ninabu'me tiyanak logonet ninom wone lengganogo yorogo logowok nduk, mippagagin o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nen aap endagembogut nogo onggo yoge logonet, “Kat nen onggo wo'niriyak mbakendak ti porogo logot o. Ndi, wone alom yokkege neenok, kale'nggen nen wo'niriyak mbakendak nogo, aap alik wogo'nu o. Ndi, an nen perak, wone liiru mbanak ti, lumbunuk, Alom yogop nduk mbanak o, yinuk, yokkirigin o.

18 Nogoba kendagembogut wae. Kat kogoba endagembogut Nebukanetat nogo, at Tiyanak Lombok Menggerak Ala nen yi o ndi o alik aret unde logowak nduk, mippege nagagerik, endage nggwok lombok age, endage tiyak ari, ayuk warak me, Wi, ugwi, eeruwak nduk eeppereegerak o.

19 At endage mondok tiyanak lombok logowak nduk eeppereegerak ti paga it yi aakumi ndi aakumi inom, aakumi inanebunu lombok yi awi ndi awi menggaarak inom, yi aap ndi aap inoone alitak yogo menggaarak inom, abok aret at paga inagabiti nen inamineeri ne agan nage nagagerak o. At nen aap ambi inoorogo piyoorak mbake kenok inoorogo piige, ineenik teppiyoorak mbake kenok teppiige, inendage tiyappiyoorak mbake kenok tiyappiige, inendage tebenogo piyoorak mbake kenok, tebenogo piige, eeke nagagerak o.

20 Togop aret eeke nagagerak kwe, at iniki mondok tiyappake, anobak yugum pogom kumbunuk iniki abu alik negen wogoppatit nage, eeke paga endagembogut logonet, wone lengganogo yorage nagagim nen tebek ari, endage mondok tiyanak nogo lek age, eereegerak o.

21 At aakumi inenggela'me nen wumbogo mbareegwa, aap iniki kwak lek wam iniki kwak eerogo pege mbareegi, keledai nggwiya penaame nugwi inenggela'me nege, tapi iri'ngga mbanogo nenet nugu mengga kwak mbanogo nenet nege, konaananggen mbogut paga nen eebe miin ngguluk-nggolak eerogo pege kagak nege, eeke nagagerik, irip paga ari nage mbareegi, iniki mbake logonet, Aakumi inabu'me piinok menggam abok aret at Tiyanak Lombok Menggerak Ala alik en unde logonet, wone lengganogo yorage logorak aap mippiyoorak mbake kenok, aret mippiige menggerak abet aret kagi, yinuk, mbareegerak.

22 Kat nogoba Mbelitiyatat wae. Wone yi abok kat at aput keenu aret menggendak kwe, kiniki tebeppaka'lek wonage agandik o.

23 Tebeppatiyak op kagak kwe, at mbogut unde menggerak enggaanom paga kat nogoba kiniki tiyappake logonet, niyo toologo nenggak abe Ala awi wurik me menggerak kugun wogo nogo, Wonok woraanip o, yoragandak wonok kiri wogo mbaka, kat inom, kawuri nagawan-nagawan inom, kakuwi abe wogo inom, luulu wogo inom, niyoowak ti paga anggur amburu toologo nonggotak o. Nonggo logonet, kat keenik logorak a, kambuurak a, yinuk, koonogo pagage, kat eerit nage logorak nogo, Op eeriyak o, Eeriyak lek o, yinuk, yokkege, eeke menggerak Ala nogo, ayuk wurogo alut eeriyak op kwe, eeka'lek logonet, kat kagugi mbuti perak paga, emas paga, tembaga paga, mbuti owak paga, eyo paga, yugum paga, ogut aago nogo nen inigen kogwe, inaruk konenggwi, yi wone ndi wone liippugwi, eekulik kagak inalut eeke menggendak o.

24 Kat togop eeke keenok, at Ala nen aap ineenggi kwak eeppunuk, liiru mbanuwak nduk nappi wagaarak o.

25 Liiru mbangge kagandak nogo yi aret. MENE MENE TEKEN UPARITIN

26 Ndi, wone yi alom nogo ti, yi aret. MENE ti, kat nogoba kendagembogut logonet wone lengganogo yorage keegak, Ala nen muk eenggi lingginogo pereegerak me, age yobok muk panggoni wagaarak wonage agaarik o.

27 TEKEN ti, aaninggin wakkanuk, Yi aaninggin ndak-ndak ilik, meek a? yinuk, yogo mengga kwak, kat nogoba eerit nage nogo wakkaanuk, abe lek meek aret eerit nage kombake agaarik o.

28 Ndi, PERET ti, kat nogoba kabu'me piinok menggenom mogonnage logonet, it Meriya mendek inom, Peretiya mendek inom, ineenggi me agaarak wonage agaarik o,” yinuk, yoreegerak.

29 Yoge mbareegi, at Mbelitiyatat nogo nen, “Ndaniyen ayum maa'ngga anggup kunik yippugwi, iinggen mbuti emas mendaarak enggaanok me yippugwi, ee'nip o,” yinuk, awuri yorage mbareegi, yippogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen, “Aakumi an nabu'me piinok wone lengganogo yorage minggim nineebe mbere tiyanak niigak, ninabu'me tiyanak logonet ninom wone lengganogo yorage logorak ti, at Ndaniyen nogo aret o,” yinuk, mippereegerak.

30-31 Ne oonikiya ti eyom aret aap Meriya mendek endage Ndariyut nogo, ndarak tahun 62 ari nagagerak kagak at Mbelitiyatat abu'me piige menggim tebenggola unggwage logonet, aakumi o Mbaben inowe endagembogut Mbelitiyatat nogo warogo pereegwaarak.

Lean sinn:



Sanasan