Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ndaniyen 2 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Nebukanetat abinggaanggo kagagerak wone

1 Aap Nebukanetat nogo endagembogut logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun ambi eeppunuk, ambi eeke ti paga nogo yege me, abinggaanggo kage nagaatik, iniki piirik logonet, nogo teberogon yuurak abu meek aret age nagagerak.

2 Meek age mbareegi, it kugi alom ineenu nen yoraga inom, inagugi nen yorage kenok, yoraga inom, it aap tili pagangga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, abok aret nen abi kagagerak eebe nogo mbininogo yoruwak nduk, wiiragagerak. Wiiragagerak owagam mi'nari unggwogo mbareegwa,

3 it nogo yorage logonet, “An nabinggaanggo kagarak paga niniki abu piirik wonage nogo, neenu arikit nduk, wiigiragarak o.”

4 Yorage mbareegi, it aap Mbaben mendek laaluguragan pekkenok yaga ti nen it aakumi Aram inoone paga aap endagembogut onggo yogo logonet, “Ninogoba kendagembogut wae. Kendage mondok-mondok ki aret logowak o. Kat kabinggaanggo kagandak ti, eebe mbininogo nit kayeloman mini yo'nirage keenok, kabinggaanggo kagandak nogo, Alom yogop nduk kagandak o, yinuk, nit yokkirugun o,” yoreegwaarak.

5 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen it laaluguragan pekkenok yaga nogo onggo yorage logonet, “Lek o. An eeriyak abu koonogo pigirak nogo yi aret. Kit nen an nabinggaanggo kagarak eebe nogo yo'nogo logonet, Alom yi aret o, yinuk, lik togon yo'nirumunggup lek kenok, kineebe nibik-nobak eerogo pinagage, kinawi wurik abok aret minogo nappege, eerigin o.

6 Ndi, eebe inom, alom inom, lik togon yo'nugwi kiinok perak, onggo wokkirage, nale'nggen nen namendek wokkirage, kit tiyappinagage, eerigin me, nabinggaanggo kagarak eebe yo'nugu logonet, alom kunduk lik togon yo'ninip o,” yinuk, yoragagerak.

7 Yorage mbareegi, it nen onggo ambinom at yogo logonet, “Meek o, ninogoba. Kat ninogoba kendagembogut nen kabinggaanggo kagandak nogo, nit kayeloman mini mbininogo yo'nirage keenok perak, Alom yogop nduk kagandak o, yinuk, yokkiruwok o.”

8-9 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo nen onggo yorage logonet, “Kit nen, At abinggaanggo kegerak nogo, nit yogwi lek niinok, at onggo eeppinaniyak muk koonogo pegerak nogo aret eeppinanigin, yelok neego logonet, Puk o. Awo koonggwi o. Puk o. Awo koonggwi o, mban yo'nugwi kiigi o. Togop me, alik ambi age paga oone alik ambi yo'nirage kero o, yinuk, wone koonogo pogo logonet, Pilit pugunogo yogwi, wone ugun-ugun koonogo yogwi, eeruwok o, yinuk, kit mban-mban yogwe kiigirak me, Nabinggaanggo kagarak eebe yo'ninip o. Eebe yo'nugwi kiinok, Alom kunduk lik togon yo'niriyak op aret, mbarigin o,” yinuk, yoragagerak.

10 Yoge mbareegi, it aap laaluguragan pekkenok yaga nogo nen onggo at yogo logonet, “Ai, ninogoba. Kat ninogoba kendagembogut yo'niragandak ti, Wone alom ndogop o, yinuk, yokkiriyak aap o nggween paga mendek ambi wonogwe lek aret o. It aap inendagembogut abu tiyanak inayuk warak wonogwe kwe, it ambi nen wone yogop mendek it aap kugi alom ineenu nen yoraga inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, laaluguragan pekkenok yaga inom, wone alom kiraarak ti mendek togop ambi mondok yoraga'lek aret menggaarak o.

11 Kat ninogoba kendagembogut yo'nirage ti, abu aaninggin aret me, nit aakumi ambi nen yokkiriyak meek aret o. Ata, it aakumi inom wonogolik kugi nen perak, yokkiriyak op kero!”

12 Yogo mbareegwa, aap endagembogut nogo anini ambik age logonet, it aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe abok aret inooriyak nduk, wone lengganogo wumbereegerak.

13 It aap yi wone ndi wone alom ineenu nogo, inooruwak nduk wone lengganogo wumbege mbareegi, at Ndaniyen oreewi inom inoorogo piyoorak kwaarinabit nawak nduk, yoragagerak.


Abinggaanggo kagagerak Ndaniyen yoreegerak wone

14 At Ndaniyen nogo aap endagembogut Nebukanetat arum waka inowe aap yi wone ndi wone alom abu ineenu o Mbaben wonogwe inooriyak nduk nagagerak Ariyok nogo imbirak lambumbunuk, iniki warak nen wone yanggonogo

15 aap endagembogut awot endage warak ti, yoge logonet, “Nonggop nduk aap endagembogut nen wone omaawi mendek lengganogo wumbegerak?” Yoge mbareegi, at Ariyok nen wone ti nogo at Ndaniyen mbininogo yoreegerak.

16 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo aap endagembogut Nebukanetat wonage me ka unggwage nagagerik, “Kabinggaanggo kagandak alom nogo mbininogo yokkirikit nduk, Ne yi paga yo'niriyak, yo'niru o,” yinuk, yoreegerak.

17 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nogo ame iyokan nage nagagerik, oreewi Kananiya inom, Mitayen inom, Atariya inom, wone nogo yoragagerak.

18 Yorage nagagerik, “It aap yi wone ndi wone alom ineenu nogo inooko logonet, nit ninom ninoorukwak, at o mbogut unde menggerak Ala nen ninabuwa mba'nuk wone nobarak ti, kin paga yo'niraawak nduk, tamban eeruwok o,” yinuk, yoragagerak.

19 Yorage nagagerik, Ala yo'nuk nogo yugwi me, at Ala nen Ndaniyen abinggaanggo paga wone nobarak nogo, kin paga yoge mbareegi, at Ndaniyen nen at mbogut unde menggerak Ala nogo alut eereegerak.

20 Alut eeke logonet, “Iniki warak inom, omaawi lombok menggerak inom, at Ala alik aret me, at endage mondok-mondok tiyanak logowak o.

21 At nen ne eeke logorak alik koonogo pit nage, Eeke menggim ari wage paga eeriyak koonogo pege, It aap inendagembogut mippiige, kwippiige, It aap iniki warak nogo yi wone ndi wone yelok kaawak nduk eeppiige, It wone liippega nogo, yi wone ndi wone ineenu eeppiige,

22 Wone nobarak ineenu ariyak meek mendek nogo, yelok kaawak nduk, kin eeppege, O yumaak paga wonage abok aret at eenu wonage, Eeke menggerak me, At eebe paga eya mban ndak warak menggerak o.

23 Ninombomini inogoba Ala wae. Niniki warak eeppanege, nomaawi logorak eeppanege, Yogondak nit ambi yo'niroorak yokkugwi niinok yo'nirage, Aap endagembogut abinggaanggo kegerak nogo yo'nirage, Eekendak me, Kat, Wa! yokkege, kendage tiyappagage, Eeke agarik o,” yinuk, yoreegerak.


Abinggaanggo kagagerak alom kin paga yoreegerak wone

24 Yoge nagagerik, at Ndaniyen nogo aap endagembogut nen it aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe inooriyak leenogo pereegerak Ariyok nogo, ka nage nagagerik, yoge logonet, “It aap yi wone ndi wone alom ineenu o Mbaben wonogwe ti, kat nen inooriyak mage o. Ata, an aap endagembogut wonage me wo'neren nage keenok, at abinggaanggo kegerak alom nogo kin paga yorigin o.”

25 Yoge mbareegi, at Ariyok nogo nen Ndaniyen mbet-mbet wonok aap endagembogut wonage me nage nagagerik, yoge logonet, “Aap Yekura mendek kugun wogoren wogogwaarak inenggela'me nen aap ambi kat nogoba kendagembogut kabinggaanggo kagandak alom kin paga yokkiruwak nduk, wonok wagarak yi o.”

26 Yoge mbareegi, aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen endage ambi Mbelatatat nogo yoge logonet, “Kat nen an nabinggaanggo kagarak eebe yo'nege logonet, alom inom telanogo yo'niriyak op mbaken?”

27 Yoge mbareegi, at Ndaniyen nen aap endagembogut nogo yoge, “Nabinggaanggo alom abu nobarak kagarak nogo yo'ninip o, yagandak ti, it aap yi wone ndi wone alom ineenu inom, inagugi nen yorage kenok yoraga inom, it kugi alom ineenu inom, it tili pagangga inom, abok aret nen, Alom ndogop o, yinuk, kin paga yokkiriyak meek aret kwe,

28 at mbogut paga menggerak Ala nogo nen perak, wone kote nobarak mendek kin paga yorage menggerak me, at nen aret o peebi ariyak nogo kat nogoba kendagembogut Nebukanetat kabinggaanggo paga yokkegerak o. Nogo yege keegak kabi kagandak inom, kabinggaanggo paga yokkegerak inom, nogo yi aret o.

29 Nogoba kendagembogut wae. Kat nogo yege menggenom nogo yege logonet, o peebi ariyak kiniki koonit nage keenok, at wone kote nobarak mendek kin paga yorage menggerak nogo nen peebi ariyak nogo mendek yokkegerak aret o.

30 Ndi, an nogo, wone kote nobarak mendek alom yo'negerak ti, it aakumi ando ineenu menggaarak nogo mbuuluk ineenu iigak, an nggwok neenu me nduk yo'negerak ti lek o. Ata, kat nogoba kendagembogut wae. Kabinggaanggo kagandak alom inom, nogo yege logonet, kiniki koonit nage keegak yokkege kagandak nogo inom, liippatumunggun nduk, yokkegerak o.

31 Nogoba kendagembogut wae. Kabinggaanggo paga kage logonet, ogut eerak abu nggwok lombok, eebe mondok nggorek, abinak pindan-pindan abu alik negen aago kenaame mi'ndak wonage, aakumi inamineeri ne agan naga nogo mendek kage, eekendak o.

32 Ogut eerak anobak nogo ti, mbuti emas at mendek paga mban ogobakkigirik wonage, amiguwak inom, obaak inom, ti, mbuti perak paga aago wonage, aanogum inom, omarip inom, ti, mbuti tembaga paga aago wonage,

33 ambulok ti, mbuti owak paga aago wonage, ndi, iyok eegu ti, mbuti owak paga eerak me, eegu nggabok worarak paga aago wonage, eerak kagandak o.

34 Kenegen keegak, ogut aago iyok eegu mbuti owak paga, eegu nggabok paga, ogobakkigirik nogo yugum nggwok lombok ambi aakumi ineenggi paga ogobakkigirulik mendek yelek togon wangge logonet, yigirogo pege kagandak o.

35 Iyok ti, yigirogo pege nagaarik, ambulok mbuti owak paga aago inom, aanogum-omarip mbuti tembaga paga eerak inom, amiguwak-obaak mbuti perak paga aago inom, ndi, anobak mbuti emas paga ogobakkigirik inom, ambugwi aret yigirik-noonom eerogo pegerak me, gandum anggen mbanak mbelanggo menggam age paga nenenggo logonet, ameneno leenogo pugu nogo eegu-ando pegeelik o wiya nen wonok mondok lek aret eerogo pege menggi kwak, yigirik nogo ando puulik abu lek eerogo pegerak kwe, yugum yelek togon wanggerak nogo perak, puut kole eerogo pege logonet, o nggween abok aret enete lek eerogo pit nage kagandak o.

36 Kat nogoba kendagembogut kabinggaanggo paga kagandak wone eebe nogo ti aret me, yogondak alom paganogo yokkiri o.

37 Nogoba kendagembogut wae. It aap inendagembogut inogoba kendagembogut kat aret o. At mbogut unde Ala nen aakumi kabu'me piinok logonok nduk, mippagage, kat ari konenggo logowak nduk, eeppagage, kayuk warak logonok nduk eeppagage, kendage tiyanak logonet eerit nage paga, Wi! kiruwak nduk eeppagage, eereegerak o.

38 Yi aakumi ndi aakumi kat kabu'me piinok logonok nduk, eeppagage, yi mendek ndi mendek penaame nugu menggaarak inom, towe wiga agan nugu menggaarak inom, abok aret keenggime logonet unde logonok nduk, wokkege, eereegerak me, anobak mbuti emas paga aago ti, kat aret o.

39 Kat kabu'me piinok menggenom lek age kagak, aap aakumi abu'me piinok logowam alik ambi mi'naremenggerak nogo ti, kat kabu'me piinok menggenom omaawi menggi kwak lek we mbuuluk omaawi teberogon wonage. Ti mi'nan'nuk tebe ari kagak, mbuti tembaga paga aago kwak aap aakumi abu'me piinok logowam alik ambi mi'naremenggerak nogo, o nggween paga yime abok aret unde eeppunuk logogin o.

40 Ti'nuk, aakumi inabu'me piinok menggam kenagan ti, lek age kagak, aap aakumi abu'me logowam alik ambi mi'naremenggerak nogo ti, omaawi ambik mbuti owak omaawi lombok paga yi mendek ndi mendek yigirogo pege, aan lebenogo pege, eeke menggi kwak, eeke logogin me, aakumi ando inabu'me piinok wonogwe nogo abok aret tebenogo piige logogin o.

41 Ndi, ogut ogobakkigirik nogo iyok inom, iyogobit inom, eegu mbuti owak paga aago, eegu nggabok worarak paga aago, eerak kagandak nogo ti kwak, aakumi inabu'me piinok menggam yi ti, oolo mogonak logogin kwe, mbuti owak inom, nggabok inom, nogo paga ogobakkigirik kagandak me, omaawi warak negen aret logogin o.

42 Iyogobit eegu mbuti owak paga aago, eegu nggween nggabok paga aago, eerak kwak, aap aakumi abu'me piinok menggim yi ti, eegu omaawi wonage, ndi, eegu omaawi lek nggabok yanggu-yanggu aago kwak wonage, eeke logogin o.

43 Ndi, mbuti owak nggween nggabok inom nenggelak-kenggelak aago kagandak nogo kwak, o aakumi inabu'me piinok menggam ambi nen it mendek mban aruwak nduk, kumi inambik ugun nenggelak-kenggelak wogonako logogun kwe, mbuti owak nggween nggabok inom enggela'me punuk eerak lek at mendek paga mban ogobakkigirik kwak, it togop aret logogun me, inom ambiret arugun lek o.

44 It aap inendagembogut a'nuk wone lengganogo yorogwe ti eyom paga at mbogut unde menggerak Ala nen aap ambi aakumi abu'me piinok logowak nduk mondok-mondok omaawi lombok eerogo pigin me, aakumi nen lek eerogo pugwi, aakumi inambik nen unde eekkologwe, eerugun lek o. At abu'me piinok logowam mippemenggerak nogo nen it aakumi eegu inabu'me piinok menggam abok aret tebenogo piige, lek eerogo piige, eerigin kwe, at abu'me piinok logowam mippemenggerak ti perak, mondok aret logogin o.

45 Yugum kole puut paga aakumi ineenggi paga nen langgunogo nappi woroolik alik en yelek togon wangge logonet, ogut mbuti owak paga inom, mbuti tembaga paga inom, nggabok paga inom, mbuti perak paga inom, mbuti emas paga inom, ogobakkigirik nogo aan lebenogo pege kabinggaanggo kagandak alom nogo ti aret. At Tiyanak Lombok Menggerak Ala nogo nen peebi ariyak nogoba kendagembogut kabinggaanggo paga yokkegerak nogo ti aret. Kabinggaanggo kagandak nogo ti abet aret me, Alom yogop aret o, yinuk, yokkigirak nogo ti, abet mba'nok nduk yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.


Ndaniyen onggo wogoreegerak wone

46 Ti yoge mbareegi, at aap endagembogut Nebukanetat nogo Ndaniyen abu'me tebe yinuk, ayuk wuke nagagerik, at ake warogo wogogwi, obari abe kaga mendek at wogogwi, eeruwak nduk, wone yoragagerak.

47 Yorage mbareegi, at aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen yoge logonet, “Wone nobarak yi, kin paga yo'negendak ti paga kat kogoba Ala ti, yi kugi ndi kugi tebenak iigak, at abu tiyanak lombok wonage, it aap inendagembogut inowe aret wonage, eeke logonet, wone abu nobarak mendek kin paga yorage menggerak ti abet aret kagi o,” yinuk, yoreegerak.

48 Yoge nagagerik, at aap endagembogut nogo nen at Ndaniyen endage tiyanak logowak nduk eeppege, yi mendek ndi mendek obeelom mendek abu iya lombok wogoge, o Mbaben abok aret at unde logowak nduk mippege, ndi, it aap Mbaben mendek yi wone ndi wone alom ineenu nogo at abu'me piinok logowak nduk eerogo pege, eereegerak o.

49 Eeke mbareegi, at Ndaniyen nen, “Kat kawi nggwok abe wurik me unde neegak it Tarerak, Metak, Abe'nego ti, o Mbaben nggwok yi abok it unde logowak nduk mippiyet o,” yinuk, aap endagembogut nogo yoge mbareegi, mippiyareegerak.

Lean sinn:



Sanasan