Nappiigak 5 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAnaniyat akweeluk Tapira imbirak eereegwaarak wone 1 Aap alik ambi endage Ananiyat, at akweeluk Tapira imbirak inanggween ambi unde me, at Ananiyat nen inanggween nogo onggo nggereneegerak. 2 Onggo nggereneegerak wu nogo, at akweeluk eenu kagak, ogonggelo nogo nen ando mogonogo at teppake, ndi, ando wonok nappiigak nogo inowagam pi nage, eereegerak. 3 Eeke mbareegi, at Peterut nen, “Ananiyat wae. Nggween onggo wokkegaarak ando mogonogo teppakendak nogo ti, kat nonggop nduk Ibilit kinikime lik yi unggwage mbaki, Aberiniki ambokan laganggendak? 4 Nggween ti, onggo wokkega'lek kagak, kat kanggween aret wonagaarak nogo lek a? Ndi, wu waganggendak nogo ti, kat kawu aret me, Wu yi paga nonggop eerikit o, yinuk, kobaalombok kooniyak op kwe, kagak, Abok pi waga, nombaruwak mba'nuk nonggop nduk ando mban pi wagan? Nit aakumi ninambokan laganggendak lek o. Ata, Ala aret ambokan laganggendak o,” yinuk, yoreegerak. 5 Yoge nogo Ananiyat aruk konengge nagagerik, kweyak togon nggween paga ngginna'nuk, taati aret kambeegerak. “Kanggerak o,” yogwe inaruk koneneegwaarak nogo abok aret nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogogwaarak. 6 Ndi, kambeegerak nogo it aap tawe wogo nogogwaarik, eebe mbogoyum paga nggerembunuk, wonok wundi nogo nogogwaarik, nggween taambi nogogwaarak. 7 Taambi nogogwaarak iigak, oonegen kenagan wonogogwaarik, akweeluk nogo ogonggelo kambeegerak eenggo'lek logonet, ugun unggwi wage mbareegi, 8 Peterut nen kwe nogo yoge logonet, “Tapira wae. Kit kinanggween onggo mbanggotak nogo, wu yogop aret wokkiragaarak ilik? Yu o.” Yoge mbareegi, “E o. Togop aret wo'niragaarak,” yoreegerak. 9 Yoge mbareegi, Peterut nen at yoge logonet, “Kogonggelo kimbirak wone ambit mbambogo nogotik, nonggop nduk ninogoba Aberiniki ambokan laganggotak? Kimbirak Aberiniki ambokan laganggotak me, it aap kat kogonggelo nggween taambi nagaarak nogo nen yogondak kat kunduk wokkeren noorak nduk, tungga'nggi paga unggwi wogwe yi iyet o.” 10 Awo yoge kagak, kwe nogo Peterut owagam taa'nogo aret kweyak togon ngginnage nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, it aap tawe nogo nen unggwi woraanuk, kambeegerak kogo nogogwaarik, eebe wonok, ogonggelo imbirak tabonogo nggween taambi nogogwaarak. 11 It Ala apuri kuwak eerit nogo nogogwaarak inom, togop agaarak yogwe koneneegwaarak nogo inom, it abok aret, “Ia!” yinuk, inagabiti alik negen eeginabeegerak. Eerubok mendek eeginabit nugu nogogwaarak wone 12 It nappiigak nogo nen aakumi ambik inenggela'me ineenu ariyak inagabiti warak mendek inom, eerubok mendek inom, ambik aret eeko nogogwaarak. Ndi, it abet mbareegwaarak mendek abok aret Ala awi wurik awe aago endage Talomo yogo nogogwam nogome, kuwak ari nagak eeko logonet, iniki ambit aret wonogogwaarak. 13 It aakumi ando ugun nogo nen, “It Ala apuri ti op aret eeko agaarik o,” yinuk, inale'nggen mbako nogogwaarak kwe, inagabiti nen inom kuwak eeka'lek aret wonogogwaarak. 14 Togop aret kwe, it aap inom, kumi inom, ninogoba Yetut oba panggombunuk abet mbako nagaatik, ambi nabek unggwagak mban eeko logonet, ineebe ambik ogogwaarak. 15 It nappiigak togop eerit nogwe me, Peterut nage kenok agalu'mak mbaaninabuwak nduk, aakumi andi agaatak eewugeren enaani tu paga piya wogwe, ando wogoren wa'nuk, lit ndoonogo tu nggwok paga piigwi, eeko nogogwaarak. 16 It kota Yerutalem enaagan-ambokan o yaga'lelo lombok time aakumi ambik nogo nen it kugi andi agaatak inom, kugi piyaninaketak nugwi inom, wogoren piya wagaatak me, abok obeelom ogo nogogwaarak. Nappiigak piyak-payak eeppiyareegwaarak wone 17 Ti'nuk, it Ala unde inowe nggwok awuri aap Taruki mendek abok inom nen, “Nit togop eeko logowok lak, it mban eekwi yi, nineebi a!” yinuk, 18 inanini nen it nappiigak nogo piginako nogogwaarik, keele maarogo mambiigo menggam mambiyareegwaarak. 19 Mambiyareegwaarak oonikiya nogome wonogwe me, Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat mendek ambi wage nagagerik, keele maarogo mambiigo menggam tu paarogo wumbiinok yorage logonet, 20 “Kit Ala awi wurik me time nogo logomonggotik, ineenik eeginake menggerak wone nogo aakumi abok yoraanu o,” yinuk, yoragagerak. 21 Yorage mbareegi, o kuubondendok Ala awi wurik me unggwogo nogogwaarik, malayikat nen wone yoragagerak ndak-ndak wone mamunirogogwaarak. Mamunirogwe me, it Ala unde inowe nggwok awuri inom nogo nen it Iterali inogobamini wone amburu mbanggo menggaarak mendek abok kuwak ari woraawak nduk, yonggo nappiyareegwaarak wogo mbareegwa, it nappiigak keele maarogo mambiigo menggam wonogwe nogo wogoren woraawak nduk, aap Ala awi wurik me arum waka nogo nappiyareegwaarak. 22 Nappiyareegwaarak nogo nogogwaarik, keele maarak wonogo menggam time kwaarinabeegwaarak mendek, ineebe lek mbareegwa, wogo nogogwaarik, yorogo logonet, 23 “O keele maarogo mambiigo menggam tu omaawirogon narak kogwe, ndi, it aap tu arum menggaarak kunduk, tungga'nggi paga mi'narit nagaarak wonogwe iigwi, eekoorak kwe, tu paarogo maniigo nogoorik, ineebe lek aret iigoorak o,” yinuk, it wone amburu mbangga nogo yorogogwaarak. 24 Wone nogo konembogo nogogwaarik, at Ala awi wurik arum menggaarak inowe inom, it Ala unde inoweewi inom, nogo nen, “Eenggi-iyok lek nonggop togon lek aga mbakop?” yinuk, yogwe me, 25 aap ambi wage nagagerik, it yorage logonet, “Wologo wae! It aap keele maarogo mambiigotak nogo, Ala awi wurik me unggwogo nagaarik, wone mamunirogwe iigak, wagi o,” yinuk, yoragagerak. 26 Yorage mbareegi, aap Ala awi wurik inarum menggaarak inowe awuri inom nen it nappiigak nogo wogonabi nogo nogogwaarik, “Aakumi nogo nen yugum paga ninookwi iyo,” nduk, inagabiti nen inoorulik enaani aret wogoren wogogwaarak. 27 Wogoren it wone amburu mbangga inowagam piya wogo mbareegwa, at Ala unde inowe nggwok nogo nen kin wogiige logonet, 28 “Aap ti, endage kunogo mamuniroorak mage o, yinuk, mbekkirogoorak kagak, kit wone mamunirogotak paga o Yerutalem abok konenit nagaarak ti, aap ti amiya nit ninoba logowak, mba'nuk, yoranet nogo ogotik ya?” 29 Yorage mbareegi, at Peterut inom, it nappiigak ando nogo inom, nen wone onggo yorogo logonet, “Ninogobamini o. Aakumi nen yo'nirogwe ti, nit koneniyak lek o. Ala nen yo'nirage kenok mban koneniyak o. 30 Yetut eyo paga nabenogo wakotak nogo ninombomini inogoba Ala nen kanggo menggam nen eenik agago mippegerak o. 31 Mippege nagaarik, kit kinowe endagembogut kinagap ndaka at eenggi abe'nggan logonet, kit aakumi Iterali mendek maluk eeko monggotak kiniki koombunuk mbo pugwi kiinok, kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk tiyappegerak aret o. 32 Ala nen yo'nirage nit liirogon eekwi niinok, Aberiniki wo'niragaarak nogo ninom logonet, eerit wage kogoorak nogo abok aret paganogo yokkirogo ogoorik o,” yinuk, yorogogwaarak. 33 Wone ti konembogo nogogwaarik, inanini wu agan nage mbareegi, “Mondok inooruwok,” mbakwi me, 34 aap Pariti mendek ambi Ala wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo mamunirage nagagerak kenok, aakumi abok nen wogoppogo nogogwaarak endage Nggamaliyen nogo nen it aap wone amburu mbangga inenggaanom paga mi'na'nuk, yorage logonet, “It mbuuluk logonuk unggwi woraawak nduk, wundi nawak o.” 35 Yorage mbareegi, wundi nogogwaarak iigak, it wone amburu mbangga nogo yorage logonet, “Kit aap Iterali mendek yi, wone ambi yokkira o. It aap yi, eeppiyoorak nogo liirogon aret koonggo logonip o. 36 Maan nen aap Teyurat nogo mi'na'nuk, An iya me, winiruwak, mbake logonet, agan wage mbareegi, aap ineebe empat ratus at oone waawok nduk mugurok nogogwaarak kwe, at nogo wakwi, ndi, at mugurok nogogwaarak nogo mappiigwi, eeko mbareegwa, oone nogo lek aret agagerak. 37 Ti'nuk peebi, aakumi abok inendage liiru mbanuwak nduk eekwi me, aap Nggalileya mendek ambi endage Yurat, wage nagagerik, aap ando at oone konenuwak nduk nomoninabeegerak mendek, wako mbareegwa, at oone waganeegwaarak nogo mbaganit nogogwaarak. 38 Togop me, aap yogondak mi'nagaarak yi, teppiyabagip nduk, yokkiragi o. It iniki koonogo eerit nugwi nogo ti, we aakumi iniki mbakwi eeko menggaarak kenok ti, mondok lek aret arigin o. 39 Ndi, Ala mbake menggerak eeko menggaarak kenok perak, it inoone taganiyak meek me, Ala nen, An ninom ogoorak logonet eekwi, kinombake kero, teppiyaanip o, yinuk, yokkiragi o,” yoragagerak. 40 Yorage mbareegi, it wone amburu mbangga nen, “Abet aret yigi,” yinuk, it nappiigak nogo, wiirogogwaarak wogo mbareegwa, yorogo logonet, “Yetut endage aakumi yoranet noorak mondok mage o,” yinuk, yawi inoorogo wumbiyareegwaarak. 41 It wone amburu mbangga nogo nen wumbiigo mbareegwa, nogo logonet, “Nit at endage agan nugwi paga ninenggali warogo ninookaarak me op aret o,” yinuk, iniki ale'nggen ambik mbarit nogogwaarak. 42 Nogo nogogwaarik, Ala awi wurik me nen, oome nen, abok aret ko'lu-kii'me wone mamunirogwe, “Ala nen leenogo mippereegerak nogo ti, Yetut aret o,” yinuk, wone obeelom wone nogo yorogwe, eerit nugu nogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society