Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Nappiigak 2 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Aberiniki wagagerak wone

1 Ne Pendakota eeriyak eyom age mbareegi, it abet mbareegwaarak mendek nogo abok aret ambit me kuwak eeppunuk,

2 o ambit me nogome kwi'ndak wonogwe me, wiya oonebu agan nage menggi kwak, abera'lek me mbogut paga nen oonebu agan oome nogome yagabit ari unggwagagerak.

3 Unggwage nagagerik, kani omoonuk negen yenan-menan agan it abok inoba arit nage kogogwaarak.

4 Inoba arit nage kogwe iigak, it abok aret Aberiniki inikime mondok lik yit unggwage nagagerik, yorage kagak, it aakumi inalitak lombok inoone lalin negen woppunuk yogo nogogwaarak.

5 Ti eyom paga, it Yakuri mendek Ala inagabiti mbako menggaarak kero, o nggween paga yi awi ndi awi nen o Yerutalem wogogwaarak wonogwe me,

6 oonebu ari nogo inaruk konembunuk, kuwak ari wogo nogogwaarik, it ti inoone lombok paga yogwe nogo inaruk konenggo logonet, “Ia! Nonggop togon yogo agaarik kwe?” yinuk, iniki ma'nogogwaarak.

7 It abok aret inagabiti nen, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, “It aap Nggalileya mendek nen mban inoone alitak yogwe yi, lek a? It Nggalileya mendek aret kwe,

8 nit ninoone paga lombok yogwe konenggwi yi, nonggop togon woppunuk yogo agaarik mbakop?

9 Nit Paratiya mendek inom, Meriya mendek inom, Elam mendek inom, Metopotamiya monggoorak inom, o Yureya nen, Kaparokiya nen, Pondut nen, Atiya nen,

10 Pirigiya nen, Pambiliya nen, Metit nen, o Libiya kota Kirene enaagan-ambokan time nen, it Oroma mendek niya wagaarak inom,

11 nit Yakuri mendek inom, it endekem mendek nit Yakuri eeko monggoorak waganeegwaarak inom, Kereta mendek inom, Arap mendek inom, nit abok aret Ala eerubok mendek nggwok lombok eekerak nogo ninoone lombok paga mbininogo yo'nirogwe abok konenggo ogoorik o,” yinuk,

12 inagabiti nen, “Yi nonggop eeriyak me yogo agaarik o?” Yinuk, at ambi yogak eeko mbareegwa,

13 it ando nen, “Lek o. It anggur amburu nonggo nagaarik, kumili-kumili negen agan nugwi, ha!” yinuk, inagi'ndok kambeegwaarak.


Peterut nen Ala wone yoragagerak wone

14 Inagi'ndok kanggo mbareegwa, at Peterut awuri 11 inom mi'na'nuk, oone nggwok togon yorage logonet, “Kit noreewi Yakuri mendek inom, kit o Yerutalem monggotak abok aret inom, wone ambi yokkiraagin me, kinaruk konenggo logonet, liippogo logonip o.”

15 Yorage nagagerik, “Mo awo pi wage kagak, oonegen 9 paga aret me, it yi, anggur amburu nenok kumili-kumili negen agan nugwi mbakotak ti lek o.

16 At Ala nen yoge kagak yoraga Yowen nen yereegerak nogo arit wage yi aret o.

17 Ala nen ari logonet, Peebi o age yobok paga yi aakumi ndi aakumi abok aret an Naberiniki inoba wuppi woraagin o. Inapuri wologwe-komologwe yorage neegak, an ari nogo yoranet nugwi, Inapuri wologwe tawe nen inabinggaanggo kogwe, Inogobamini inanggok nen inabi kogwe, Eeko logogun o.

18 Peebi ti eyom paga, it an nayeloman mini kumi inom, aap inom, it kunduk abok aret Naberiniki inoba wuppi woraminggirak paga, an noone yoranet nugu logogun o.

19 Agi mbogut paga nen tam warak mendek eeke, Ogu nggween paga nen eerubok mendek eeke, Eeke logonet, Inamiya inom, kani omoonuk inom, kaluk aagi inom, eerigin o.

20 An kinogoba Ala woroorak eyom pi wa'nakwi, Namendek li'luk ee'nuk wage neenok, Ia! yinuk, tiyappanugwi, Eekwi iigak, Oonegen apit age, tut inamiya negen age, eerigin o.

21 Ti eeke mbaremenggi, aap ambi nen, Nogoba Ala o, yinuk, an nendage kunogo yo'neremenggerak kenok, agap ndarigin, yereegerak o, yinuk, at Yowen nen yoragagerak nogo arit wage yi aret o.

22 Kit aap Iterali mendek yi, wae. An yokkirage yi, liirogon konenggo logonip o. Ala nen aap Yetut Nataret mendek leenogo nappi wagagerak kit liippatubagip nduk, Ala nen omaawi eeppege kagak, at kinom logonet eerubok mendek eeke, inagabiti warak mendek eeke, tam warak eeke, eeke nagagerak kineenu nogo o.

23 At Ala nen peebi eeriyak koonogo pereegerak mugurok aap Yetut nogo pigogo wokkirogo mbaka, kambuwak nduk, it aap maluk eeka kinom nen eebe eyo paga nabenogo pogotak kwe,

24 at kanggo menggam time mondok tebenak logorak meek me, kambunuk nogo menggam time yagan wake logokwak Ala nen eenik agago mippegerak o.

25 At Ndawut nen ari logonet, An nogoba Ala mondok-mondok nenggaawak paga wonage kagarak o. Nogoba nimbirak wonage menggerak me, an mondok nu'lek aret minggirak o.

26-27 Togop me, an niniki ale'nggen mbake, Noone paga kalut eeke, Eeke agarik o. An kanggo menggam naakit nduk mbo panege, Kaput Kikak Nakeelik Alik Leenak nogo kunduk, kambunuk, pili age kagak, teppege, Eerumunggun lek me. Kanggo menggaarak mendek an aret kwe, Eeppaniyak niniki lunik aret me, niniki tayenak aret agarik o.

28 Neenik logokit nduk, Tu yi o, yo'nege, Kat kenggaanom paga nale'nggen nggwok lombok kaakit nduk eeppanege, Eeke logomunggun o, yinuk, yereegerak wone nogo ti, eebe Yetut nen eeriyak nduk abok paganogo yereegerak o.

29 Nowe-nawot o. Nit ninombo Ndawut eereegerak wone an paganogo yokkira o. At Ndawut nogo kangge mbareegi, ndoome mambereegwam nogome owak nenenak wonage kogo ogoorik o.

30 At Ndawut nogo ti, Ala nen yorage kagak yoraga mendek aret me, Ala nen wone kumbuk mbangge logonet, Ndawut yoge, Ndawut wae. Kat kombowologwe ambi wone lengganogo yorage mengge'nom kobaane'me logowak nduk an nen mippigin o, yinuk, yoreegerak wone nogo eenu wonagagerak me,

31 at Ndawut nen ari logonet, An nogoma kambunuk nogo menggam time kagak teppege, Ndi, an neebe kambiminggirak pili age neegak, mbo panege, Eerigin lek o, yinuk, yereegerak nogo ti, at Ala leenogo pereegerak Keritut nogo kambemenggerak eenik agago mippigin, eenu me, yereegerak o.

32 Yetut warogo pogotak ti, Ala nen eenik agago mippegerak nit abok ninigen kogoorak me, paganogo yokkirogo ogoorik o.

33 Ala nen eenik agago mippege nagaarik, eenggi abe'nggan logowak nduk, tiyappegerak me, ogoba nen, Aberiniki wokkiraagin o, yinuk, yereegerak nogo wagangge nagaarik, wu'nira wagaarak paga nit eekwi kinigen niigwi, yogwe kinaruk konenggwi, eeko ogotik o.

34-35 At Ndawut nogo mbogut paga lagi noolik kwe, at nen ari logonet, At Ala nen an nogoba Ala yoge logonet, It kinom wim mbanak mendek nogo Aan lebenogo kabu'me piiga'lek neegak, Neenggi abe'nggan kwi'nari mok, yoreegerak o, yinuk, yereegerak.

36 Ndawut nen togop yereegerak me, at eyo karo-karo aago paga nabenogo wakotak Yetut nogo ti, Ala nen kit kinogoba logowak nduk, eerogo pege, ndi, an leenogo pereegirak Keritut yi aret o, yinuk, yokkirage, eereegerak nogo, kit Iterali mendek abok nen, Yi abet aret, mba'nuk, liippubagip nduk yokkirage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

37 Yorage nogo konembunuk, iniki wakkologo nogogwaarik, Peterut inom, it nappiigak ando inom, kin wogiigo logonet, “Noreewi o. Togop me, nit nonggop eeruwi o?”

38 Yorogo mbareegwa, at Peterut nogo nen, “Kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, kit kinalitak lombok maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk mbo pinip o. Mbo pugwi kiinok, Yetut Keritut endage paga yiime wuppinagarak o. Ti eekwi kiinok, Ala nen Aberiniki nogo onggo lek we aret wokkiraagin o.

39 Ala nen, Wokkiraagin o, yinuk, abok yokkiragagerak nogo ti, kit inom, kit kinapurilogwe inom, it aap nda menggaarak inom, peebi ninogoba Ala nen wiigiraagin nogo abok kinake aret yokkiragagerak o,” yinuk, yoragagerak.

40 Yorage nagagerik, wone ando ambik aret yorage logonet, “It aap o yogondak ndarak maluk eekwi ti, kinom maluk eekkinabukwak kinagap ndakkolaabagip nduk, kinom mondok ogoorak logonip o,” yinuk, inaruk wake, oone nabek togon yorage, eeke nagagerak.

41 Eeke mbareegi, it aakumi nen at oone waganeegwaarak nogo yiime wuppiyareegwaarak. Ne ti eyom paga inom nabennari unggwogogwaarak nogo, ineebe lambuk togon aap ambik tiga ribu aret.

42 It ti nen iniki ambit eeppunuk lambunik logonet, it nappiigak nen wone mamunirogwe nogo liirogon konenggwi, inom mbi amburu nunggwi, tamban eekwi, togop mban eeko nogogwaarak.


It abet mbareegwaarak nen eeko nogogwaarak wone

43 It nappiigak nogo nen eerubok mendek eekwi, ineenu ariyak inagabiti warak mendek eekwi, eekwi iinok, it nogo abok nen, “Ia! Ninagabiti o,” yinuk, pi waganako nogogwaarak.

44 It at oone abet mbareegwaarak mendek nogo abok aret iniki ambit lambunik logonet, yi mendek ndi mendek nogo, “Nit abok ninamendek aret o,” yinuk,

45 it inamindik-inamendek nogo, onggo nggerembunuk, it ambi inamendek lek kenok, tumburirogo nogogwaarak.

46 It nogo iniki ambit a'nuk, ko'lu-kii'me Ala awi wurik me kuwak ari unggwogwe, iniki mot-mot logonet, ale'nggen paga iname lombok mbi karerogo punuk nunggwi, eeko nagaatik,

47 Ala alut eekwi iigak, aakumi abok nen it Ala apuri ti, iniki kunik aganako nogogwaarak. Ndi, ninogoba nogo nen ko'lu-kii'me it aakumi inagap ndarogo ambit nabek kuwak eeppiige nagagerak.

Lean sinn:



Sanasan