Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Nappiigak 19 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


At Pawulut o Epetut logonet eereegerak wone

1 At Apolot o Korindut wonage kagak, Pawulut nogo o Nggalatiya-Perigiya nggelok-nggobok time nage nagagerik, o Epetut unggwi nagagerak. Unggwi nage nagagerik, Yetut oone waganggwi ando time iya nage nagagerik, it yorage logonet,

2 “Kit Yetut abet mbako nogogutik, Aberiniki waganeegutak ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “Aberiniki wonage o, yogwe nogo, nit awo konengga'lek aret ogoorik o.”

3 Yogo mbareegwa, “Ti kenok, nano wone konenggo mbareegup, yiime wuppinagareegwaarak o?” Yorage mbareegi, it nen, “Lek o. At Yaya wone yo'nirogogwaarak koneneegurak nogo paga yiime wuppinaneegwaarak o,” yoreegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at Pawulut nen, “At Yaya yiime wuppiige nagagerak ti, inomaluk mbo pugwi iinok, yiime wuppiige nagagerak o. At nen aakumi ambik yorage logonet, At an nambokan woroorak ti, kiniki oba panggombunuk abet mbako logonip o, yorage nagagerak ti, Yetut aret o.”

5 Yoragagerak nogo konenggo mbareegwa, ninogoba Yetut endage paga yiime wuppiyareegwaarak.

6 Yiime wuppiigo mbareegwa, at Pawulut eenggi inanobak tebembiige kagak, Aberiniki inoba wambi wage mbareegi, aakumi alik inoone lalin negen woppunuk yogwe, Ala wone yorogwe, eereegwaarak.

7 It aap Aberiniki inoba wambi wagagerak nogo ti, aap ineebe lambuk togon, 12 negen aret.

8 Ti'nuk, at Pawulut nen it Yakuri tamban eeko menggam unggwage nagaatik, agabiti lek logonet, aakumi Ala abu'me piyoorak wone ti, “Abet aret yigi,” mbaruwak nduk, amburu mbanogo yoragak mban eeke kagak, tut kenagan peneneegerak.

9 Yorage nagagerak kwe, it ando inogogumbuk a'nuk, “Abet mbariyak nineebi o,” mba'nuk, nggwok paga ineenik logorak tu nogo, miyuk-meya eerogo pogo mbareegwa, at Pawulut nen it lambembiinok, at oone waganeegwaarak nogo mban wogoren, aap Tiranut tekola awi wureegim time unggwi nage nagagerik, ko'lu-kii'me inom wone yorage, it nen kin wokkogwe, eeko nogogwaarak.

10 Eekwi iigak, tahun mbere eereegerak me, it Yakuri mendek inom, it Yunani mendek inom, o Atiya wonogogwaarak nogo abok aret ninogoba Yetut eereegerak wone konenggo nogogwaarak.


At Tekewa apuri nen eereegwaarak wone

11 Ala nen eeppege kagak, Pawulut nen eerubok mendek mondok iya tit eeke nagagerak.

12 Iya tit eeke nagagerak ti, at ayum liigak kookak inom, ambogoyum oba pereninuk nege menggerak inom, wonok nogo nagaatik, it aakumi kugi andi nogo, inoba labumbiigwi iigak, kugi andi nogo lek age, kugi inikime unggwegetak nogo nggik togon wungge, eeke nagagerak.

13 Eekwi iigak, it aap Yakuri kugi eeka nogo nen aakumi kugi inikime unggwegetak nogo inoba ineenggi pippiinok, ninogoba Yetut owak mbambunuk, kugi wumbiyaawok nduk yorogo logonet, “Pawulut yorage menggerak Yetut nogo endage paga wundi nak o,” yinuk, yoraawok nduk eereegwaarak.

14 Ti eereegwaarak nogo ti, it aap Yakuri Ala unde inowe Tekewa apuri ineebe 7 nen togop aret eereegwaarak.

15 Togop eereegwaarak mendek, kugi nogo nen, “Yetut ti neenu, ndi, Pawulut eeke menggerak kunduk, neenu aret kwe, kit yi perak, taani o?”

16 Yorage nagagerik, aap kugi ogole warak inikime wonagagerak nogo nen worak togon inoba luk ari nagagerik, tebenogo piinok, inooke mbareegi, it nogo oome nogome nen inagap mbelanak inamiya tene agan kole mbaganit nogogwaarak.

17 Eekerak yogwe nogo, it aakumi o Epetut wonogwe Yakuri mendek inom, Yunani mendek inom, abok aret konembunuk inagabiti ogo nogogwaarik, ninogoba Yetut endage tiyappereegwaarak.

18 It aakumi ambik abet mbareegwaarak nogo wogo nagaatik, “Nit togon maluk togop aret eeko nogoorak o,” yinuk, nggwok paga paganggo nogogwaarak.

19 It kugi unde ando kunduk, kugi eeruwok nduk mbuku mbanak pekkagak eeko nogogwaarak nogo, wonok aakumi abok inenggaanom kani kuneegwaarak. Ndi, inambuku kani kuneegwaarak onggo ineenggi lingginggo logonet, wu ambik, satu milyar ndak-ndak aret kogogwaarak kwe, kagak kani kuneegwaarak.

20 Ninogoba Yetut oone woppunuk togop aret eeko nogogwaarak paga, wone ti wiganinuk nage kenok, aakumi nen wone ti, liippugwi, waganggwi, eerit nogogwaarak.


O Epetut nen noone-koone yogo nogogwaarak wone

21 O Epetut time togop aret eeko mbareegwa, at Pawulut nogo o Makendoniya inom, o Akaya inom, yanggwagak eerit o Yerutalem naakit nduk, iniki koongge logonet, “O time nage logominggirik, o Oroma kunduk ka nagin aret o,” ari nagagerik,

22 at yeenggwaarit nega ineebe mbere Timotiyut Eratut imbirak inaa'nduk o Makendoniya nappiige nagagerik, at alik o Atiya logonuk, woraakit nduk puk agagerak.

23 Nogo ti eyom aret ineenik logorak tu nogo paga wone waruwok nduk abo pilaneegwaarak.

24 Aap mbuti perak ogobakkigika ambi endage Ndemeteriyut nen inowogolo Aretemit awi mbuti perak ogut ogobakkigike menggerak me, onggo nuukkoloorak nduk awuri ambik lengganinaketak ogobakkigikwi iinok, onggo nggwok wogorage nagagerak.

25 It at awuri nogo inom, it aap ando yabu ti mendek eeko menggaarak inom, kuwak eeppiinok, yorage logonet, “Nawuri o, nit eekwi yi paga onggo nggwok kologwe kineenu kwe,

26 aap endage Pawulut nogo nen, Kugiwak aakumi nen ogobakkigikwi ti, abe mendek lek o, yinuk, o Epetut yime nen mban lek o. Ata, o Atiya yi awi ndi awi time abok aret aakumi apit inikime manabit nege logonet, nomoninabit nage kinigen kogwe, kinaruk konenggwi, eeko ogotik o.

27 Togop me, nit onggo koloorak eekwi yi mban endage lek arigin lek kwe, nit o Atiya yime monggoorak abok inom, it yi awi ndi awi menggaarak abok inom, ninowogolo kwe nggwok Aretemit nit abok aret alut eeko monggoorak nogo, at awi wurik meek mbako logonet, at ayuk lek, teeluk aret agaarak kogo o, yinuk, yogwe iyo, nagabiti mbaki o,” yinuk, yoragagerak.

28 Yoragagerak inaruk konembogo nogogwaarik, inanini wu agan nage mbareegi, “Nit Epetut mendek ninowogolo Aretemit nggwok aret o,” yinuk, keekok yereegwaarak.

29 Keekok yogo mbareegwa, o kota lombok time nggigi-nggigi wundit wogo nogogwaarik, noone-koone yogo logonet, it aap o Makendoniya mendek Pawulut inom nugu menggaarak, Nggayut Aritarukut imbirak pigiren, nano mendek pekkoorak kuwak eeri nogo menggam kole lombok nogome puu'nuk piya unggwogogwaarak.

30 Piya unggwogogwaarak wonogwe me, at Pawulut nogo, aap ambik kuwak eeri nogogwaarak nogo inenggela'me unggwi naakit nduk eeke mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo nen, “Puk o,” yinuk, tebemborogo wonogwe me,

31 it o Atiya mendek inoweewi at Pawulut inom kunik menggaarak nogo nen, o kuwak eeko menggam kole nogome unggwi nage kero, “Mage,” yoruwak nduk, inawuri nappiya wogogwaarak.

32 Yogwe iigak, it kuwak ogogwaarak ando ambik nogo nen, nonggop nduk kuwak eekaarak ineenggo'lek me, ambi yagak, ambi yagak, yogo logonet, naalop-kaalop yogwe me,

33 it Yakuri nen aap endage Alekandet nogo waganogo panggok irit oolo pi unggwogogwaarak me, it aakumi ando nen, “At yo'niraawak o,” yogo mbareegwa, wone onggo liirogon yoraakit nduk eenggi paga, “Puk logonip o,” yoragagerak mendek,

34 at aap Yakuri mendek yelok kogo nogogwaarik, “Nit Epetut mendek ninowogolo Aretemit nggwok aret o,” yinuk, keekok kunik aret yogwe iigak, oonegen mbere agagerak.

35 Oonegen mbere age mbareegi, it aap o kota Epetut mendek wone koonggaatak liiru mbangga nogo nen, “Kinoone mage o,” yorage mbareegi, puk iigak, yorage logonet, “Kit aap Epetut mendek yi, ambi yokkira o. At ninowogolo yiindi nuuka aganggenggwi Aretemit awi wurik inom, yugum mbogut paga nen wambi wagagerak, Ninagugi yi aret o, yinuk, ogut porogo monggoorak nogo inom, unde nogo nit Epetut mendek aret me, yi aakumi ndi aakumi ineenggo'lek me, yogo ogotik?

36 Lek o. Wone yi pilit lek, abet aret me, kit kiniki lek negen mbet-mbet yi eekak ndi eekak eerugup o. Yanggorogon puk logonip o.

37 It aap yi, ninowogolo awi wurik me yi mendek ndi mendek wonage nogo waganggwi, eebe miyuk-meya eerogo pugwi, eerulik iigak, wogoren wogotak me,

38 it wone amburu mbangga inom, it ninoweewi o Oroma mendek inom, wonogwe aret me, at Ndemeteriyut inom, awuri mbuti perak ogobakkigika inom, nogo nen, Ninawone amburu mbanuwak o, mbakwi iinok, it inowagam time aret yora nawak o.

39 Ndi, wone ti, it nen koonemenggaarak kwe, meek kenok, peebi nit abok kuwak eeppunuk amburu mbanuwok o.

40 Wone yogondak abo wa'nagaarak yogwe yi, nonggop nduk noone-koone yogo logonet, maluk eekotak o? yo'nirogwe iinok, alom lek kagak, wologwe yi, wogoren wogoorak me, nit onggo ngge yoroobok ariyak me,

41 mbaganinip o,” yoragagerak.

Lean sinn:



Sanasan