Nappiigak 13 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakMbaranabat Tawulut imbirak nappiyareegwaarak wone 1 O Andiyokiya time it Ala apuri kuwak eekugak inenggela'me it ando nen Ala wone yorogwe, ando nen wone mamunirogwe, eeko nogogwaarak inendage ti, Mbaranabat inom, Timeyon endage ambi toonak Niget inom, aap awi Kirene mendek Lukiyut inom, inowe endagembogut Keroret ogoba nen at imbirak tawe eeginabeegerak endage Menakem inom, Tawulut inom, it nogo nen aret eeko nogogwaarak. 2 It nogo inambe mage negen logonet, ninogoba Ala alut eekwi iigak, at Aberiniki nen yorage logonet, “Mbaranabat Tawulut imbirak an neyabu eeko logorak koonogo piyareegirak nogo, eeko logowak nduk leenogo mippiyaanip o,” yinuk, yoragagerak. 3 Yorage mbareegi, it abok aret mbi nengga'lek inambe mage negen logonet, inanobak ineenggi tebembiinok, tamban eeppiigo nogogwaarik, nappiyareegwaarak. O Tipurut nogogwaarak wone 4 It Mbaranabat Tawulut imbirak Aberiniki nen nappiige mbareegi, o Telewukiya wambi wogo nogogwaarik, ti'nuk, time nen, nggween kup mbanak Tipurut time wunda nawok nduk, yiiro paga unggwi nanuk, 5 wunda nogo nogogwaarik, o kota Talamit unggwi nanuk, time logonet, it Yakuri tamban eeko menggam lombok Ala wone yoranet nugu nogogwaarak. Yoranet nugwi me, at Yaya Marakut nogo inom yeenggwaaranet nege nagagerak. 6 Yi yenggenak oolo nggween kup mbanak me nogome ambime unggwagak eerit o Papot unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, aap Yakuri mendek ambi endage Mbareyetut tili pagangga me, tili pagangge logonet, pilit pugunit nege menggerak nogo inom aabuk ogogwaarak. 7 At ore ti, aap iniki warak lombok nggween kup mbanak arum menggerak gubernur endage Terigiyut Pawulut aret me, at ti nen Mbaranabat Tawulut imbirak Ala wone yo'niruwak, mba'nuk inayonggo pereegerak kwe, 8 at tili pagangga nogo endage it Yunani inoone paga Elimat, ndi, nit ninoone paga Tili Pagangga yogo monggoorak nogo nen, iniki abut lagangge logonet, “Yetut wone abet mbarugun o,” yinuk, aap nogo inikime manabeegerak. 9 Manake mbareegi, at Tawulut endage peebi toonak Pawulut nogo Aberiniki inikime lik ari mbareegi, aap Elimat nogo enegen looge logonet, 10 “Kat Ibilit aput yi, maluk eeke logonet, obeelom eeriyak keebi mbake menggendak kat aret o. Pilit pugungga iyagalo kat aret me, aakumi inambokan laganikit nduk, yi wone ndi wone ugun pugunogo yorenet nage menggendak. Ala oone abet mban ari menggerak nogo abut lagangge logokit, mbake menggendak nogo, puk arikit mbaka'lek nonggop nduk, ari mban menggendak? 11 Yogondak at ninogoba Ala nen maluk eeppagage kenok, kenegen mbuk a'nuk, o eya kenegen kaga'lek keegak, ne mande negen logomunggun o,” yinuk, awo yoge kagak, enegen ogut age nagagerik, apit agagerak. Enegen apit age mbareegi, “Neenggi pi'nabuwak o,” mba'nuk, yu'nduk ari nagagerak. 12 Inowe gubernur nogo nen aap enegen mbuk agaarak kage nagagerik, “Inogoba Yetut wone mamunirogwe yi, abet aret kagi,” mbake nagagerik, “Wi!” yinuk, pi wareegerak. O Pitiriya tini Andiyokiya nogogwaarak wone 13 At Pawulut oreewi inom o Papot teppunuk, yiiro paga unggwi nogo nogogwaarik, yi nggwok yenggenak laut paga o Pambiliya wunda nanuk, o kota Peraga unggwi nogo nogogwaarik, time iigak, at Yaya Marakut nogo it lambembiinok, o Yerutalem iyok paga wagagerak. 14 O kota Peraga time nen nogogwa-nogogwa, o Pitiriya tini ambi Andiyokiya unggwi nogo nogogwaarik, it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam unggwi nanuk, kwi'nogogwaarak. 15 Kwi'nogogwaarak wonogwe me, it tamban eeko menggam arum menggaarak nogo nen Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak wone inom, Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak wone liiru mbanak inom, pekkagak yorogo nogogwaarik, “Nit niniki eyak wappinaniyak wone ambi wonage kero yo'niraawak nduk, ninoreewi ti, kin wogiyet o,” yinuk, 16 yorage mbareegi, kin wogiigo mbareegwa, at Pawulut nogo mi'nage nagagerik, eenggi paga, “Puk logonip,” yoragagerak. Yorage nagagerik, “Kit aap Iterali mendek inom, kit Yakuri mendek lek kwe, Ala kinagabiti mbako monggotak inom, kinaruk logonip o, noreewi. 17 Nit Iterali mendek ninogoba Ala nen ninombomini miirinake nagagerik, o Metit time nggiru negen wonogwe iigak, ninanebunu nggwok aruwak nduk, inarum wonagagerik, eenggi omaawi lombok paga o time nen wogoren wundi wagagerak. 18 O karume aakumi lek me nogome logonet, inobaabut maluk eerit nogwe iigak kwe, iniki yanggo yinuk, wonage kagak, tahun 40 aret eereegerak. 19 Ti'nuk, it aakumi o Kanan mendek inanebunu 7 nogo lek eerogo piinok, inobaane'me at apuri ninombomini nogo unde logowak nduk yate kwak inanggween punogo piyareegerak. 20 Ti abok aret eerit nage kagak tahun 450 aret eereegerak. Eeke mbareegi, ti'nuk, wone ambi age kenok inowak loonggo logowak nduk, ambi mippegak, obaane'me ambi mippegak, eerit peebi irip paga Ala nen yoge kagak yoraga Temuwen nogo aret mippereegerak. 21 Mippege mbareegi, ti'nuk, it aakumi nen, Ninarum logorak ninowe endagembogut ambi mippinanu o, yinuk, yogo mbareegwa, at Ala nen Kiti aput Tawun anebunu Mbeniyamin mendek nogo, mippege mbareegi, wone lengganogo yorage kagak, tahun 40 aret eereegerak. 22 Ti'nuk, at nogo tebembunuk, obaane'me, At Itayi aput Ndawut nogo an niniki mbake minggi kwak, at ndak-ndak mbake menggerak me, an niniki mbake mban eeke logogin kagi o, yinuk, inowe endagembogut Ndawut aret mippereegerak. 23 Ala nen at Ndawut abok yoreegerak nogo ndak-ndak ombowologwe wiganak ambi paga nen aakumi Iterali inagap ndaka at Yetut aret nda'nagagerak. 24 At Yetut nogo awo woraakit nduk eeke kagak, at Yaya nen it Iterali mendek abok aret yorage logonet, Kit kinomaluk ti, kiniki koombunuk mbo pugwi kiinok, yiime wuppinagagin o, yinuk, yorage nagagerak. 25 Yorage nagagerik, ti'nuk, at eeke nagagerak nogo abu irip nggobok yuurak age kagak, at Yaya nen ari logonet, An ta, nombako ogotik o? At woroorak tokkogo monggotak nogo, an lek o. Ti an lek kwe, at an nambokan woraagin aret me, wage kenok, aap nggwok me, an nen iyogogut piiniyak meek, yorage nagagerak o.” 26 Yorage nagagerik, “Noreewi o. Kit Abarakam ombowologwe kunduk, kit Yakuri lek kwe Ala kinagabiti mbako monggotak kunduk, kit ninom ninagap ndaruwak nduk, ninake wone yi aret nappi wagagerak o! 27 Togop aret kwe, it aakumi Yerutalem mendek inoweewi inom nogo nen, At Yetut ti, ninagap ndaka aret o, yinuk, yelok koolik kwe, kulinik-kalinik it Yakuri tamban eeko logonet, it aap Ala yorage kagak yorogo nogogwaarak wone liiru mbanak pekkagak yorogo nogogwaarak nogo, at wariyak koombunuk, warogo pereegwaarak paga wone ti, a'me aret agagerak. 28 At ngge eekerak paga waruwi? yinuk, alom kwaareegwaarak mendek, alom lek aret kagak kwe, waruwak nduk, at Pilatut yoreegwaarak. 29 Ndi, Togop eeppugun o, yinuk, yogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak nogo ndak-ndak eeppogo mbareegwa, eyo karo-karo aago paga nabenogo pereegwaarak nogo piinogo wuppi wogo nogogwaarik, kanggwi iinok, piigo menggam ndoome nogome mambereegwaarak. 30 Ndoome mambereegwaarak kwe, Ala nen kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippereegerak. 31 Mippege mbareegi, at inom Nggalileya nen Yerutalem nogogwaarak nogo eebe inigen kaawak nduk nigiige logonet, nogo ambik yereegerak. Ndi, it inigen kogogwaarak nogo nen yogondak nit aakumi Iterali mendek paganogo yo'nirenet nogo agaarik o. 32-33 At Ala nen ari logonet, O yogondak kat an naput age, Ndi, an kat kogoba age, Eekoorak o, yinuk, Ndawi Mbanak pasal 2 paga liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak Ala nen Yetut kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippereegerak ti paga, Ala nen ninombomini abok paganogo yoragagerak nogo, inombowologwe nit ninake aret a'me lik yereegerak me, obeelom wone yi aret yokkirogo ogoorik. 34 Ala nen at kambunuk nogo menggam nen eenik agago mippege neenok, peebi kambigin lek o, yinuk, eenik agago mippereegerak nogo ti, at Ala nen ari logonet, An obeelom eeppagagin o, yinuk, Wone abe alik leenak mondok abet mbariyak mendek Ndawut yoreegirak nogo, kit aret eeppinagagin o, yinuk, yoge, 35 ndi, at ambi nen ari logonet, Kaput kikak nakeelik nalik leenak minggirak yi, Neebe kambunuk, pili age neegak teppanumunggun lek o, yinuk, yoge, eereegwaarak wone liiru mbanak wonage o. 36 Ala nen at Ndawut eeke logowak nduk punereegerak nogo, at wone lengganogo yorage nagagerak eyom paga ndak-ndak aret eeppege nagagerik, kambeegerak. Kangge mbareegi, ombomini kambeegwaarak inom tabonogo pi nogogwaarak pili agagerak kwe, 37 at Ala nen eenik agago mippereegerak nogo perak, pili arulik, eenik aret wonage o. 38 Pili arulik, eenik aret wonage me, kit maluk eekwi ti, at Yetut eereegerak paga Ala nen lek eerogo pinagarak kineenu arubagip nduk, yokkirage agarik o, noreewi. 39 Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak eerit nogo logonet, maluk eekwi nogo, Kinoba lek o, yinuk, obeelom agago pinagarak meek aret kwe, kiniki Yetut oba panggombunuk abet mbakwi paga perak, Ala nen, Kit maluk eekwi nogo kinoba lek o, yinuk, obeelom agago pinagagin aret o, yinuk, yokkirage agarik o. 40 Togop me, Ala nen yorage kagak yoraga nogo nen yogo logonet, 41 Kit Ala miyuk-meya eerogo pugwi yi, Kit wonogwe yi eyom paga an ambi eeriminggirak nogo Kit yokkiroorak kwe, abet mbarumunggup lek nogo mendek eerigin me, Kit we, Ia! mban yogo logonet, mondok aret kambumunggup o, yinuk, yereegwaarak nogo, kit togop aret eekkinake kero, kiniki tum wako logonip o,” yinuk, at Pawulut nogo nen yoragagerak. 42 Yorage mbareegi, Pawulut Mbaranabat imbirak it Yakuri tamban eeko menggam nogome nen wundi nogwe me, it aakumi nen, “Wone yo'nirogotak nogo, ando peebi tamban eekwi paga yo'niroorak o,” yinuk, yorogo mbareegwa, wundeegwaarak. 43 It tamban eeko menggam nogome nen mbaganggwi iigak, it Yakuri mendek inom, it endekem mendek Yakuri wone waganggo nogogwaarik, Ala inagabiti mbako nogogwaarak nogo inom, apit aret Pawulut Mbaranabat inom nogo nogogwaarik, “Ala iniki kunik en eeppinagage nogo, kiniki liippunuk, at mugurok nogo logonip o,” yinuk, wone mamunirogwe, inaruk wakwi, eereegwaarak. 44 Peebi tamban eekwi paga o kota time aakumi abok aret ninogoba Ala wone konenuwok nduk, kuwak ari wogogwaarak. 45 Kuwak ari wogwe nogo it Yakuri inigen iigo nogogwaarik, “Nit ninoone konenuwak lak, it inoone mban konenggwi yi, nineebi a,” yinuk inanini nen at Pawulut oone ari nogo taganggo logonet, miyuk-meya eerogo pereegwaarak. 46 Miyuk-meya eerogo pugwi iigak, it Pawulut Mbaranabat inagabiti lek yorogo logonet, “Ala wone kit aa'nduk yokkiroorak agaarak kwe, Nit nineenik logorak wone ti, woorak ndak lek o, yinuk, nineebi, yogotak me, kit lambembinaganuk, it endekem mendek nogo aret yora nogo ogoorik o. 47 Ninogoba Ala nen yo'nirage logonet, Aakumi inagap ndarogo piyoorak wone koonogo piyareegirak nogo, It aakumi inanebunu lombok o irip-irip wonogwe inenggela'me eya eerogo piige logonok nduk, Unde eerogo pagagirak o, yinuk, yo'niragagerak me, it endekem mendek yora nogo ogoorik o,” yinuk, yoragagerak. 48 Yoragagerak nogo, it endekem konenggulik mendek nogo nen inaruk konembunuk, iniki ale'nggen ambik mbako logonet, “Ninogoba wone yi ti, iya!” yinuk, tiyappereegwaarak. Ndi, ineenik mondok logorak miirogo piyareegerak nogo nen wone ti paga iniki panggombunuk abet mbareegwaarak. 49 Ninogoba wone nogo, o time abok aret wigak yereegerak kwe, 50 Pawulut Mbaranabat imbirak inooruwak nduk, it Yakuri mendek nogo nen kumi nggaganin Ala inagabiti mbako nogogwaarak inom, it o kota time mendek inoweewi inendage warak inom, inikime manabi nogo mbareegwa, o time nen mugogo wumbiyareegwaarak. 51 Mugogo wumbiigo mbareegwa, it nogo nen, “Kinobaalombok o,” yinuk, iniyok paga liirubu aa'ngga eerogo mbo piinok, o Ikoniyum wogogwaarak. 52 Wogo mbareegwa, it o Andiyokiya time Yetut oone waganeegwaarak nogo, Aberiniki inikime mondok liinik me, iniki ale'nggen ambik ogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society