Nappiigak 10 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAt Peterut Koreneliyut imbirak eereegwaarak wone 1 Aap yigin unde ambi aago “Italiya mendek o,” yogo nogogwaarak inowe endage Koreneliyut nogo, o Kayitareya time aret wonagagerak. 2 At aap nogo aaganapuri inom abok aret Ala inagabiti warak logonet, Ala wone liippunuk eeko nogogwaarak. At aap koowarak aret me, it Yakuri inamendek lek kenok, yeenggwaarage, tamban mban eeke, eeke nagagerak me, 3 ne ambi paga o kiyoma oonegen 3 ari nage kagak, abinggaanggo kin paga kagagerak. Kage logonet, Ala yonggo nappiiya wage menggerak malayikat mendek ambi at owagam wage nagagerik, yoge logonet, “Koreneliyut wae.” 4 Yoge mbareegi, at Koreneliyut ogut nage nagagerik, agabiti nen enegen looge logonet, yoge, “Nogoba o. Nonggop kenok wagan o?” Yoge mbareegi, at malayikat nen, “Lek o. Aakumi ineenggilek kenok yeenggwaarage, tamban eeke, eeke menggendak nogo ti, at Ala enegen liippagagerak me, iniki koba aberak wonage o. 5-6 Koba aberak wonage me, yogondak aap ambi endage Timon, endage ambi Peterut yogo menggaarak nogo, aap endage Timon tapi agabolo mbelanak ogobakkigika awi yi yenggenak laut aa'nggi paga wurik me, imbirak time wonage me, woraawak nduk kawuri yonggo o Yope nappiyet o,” yinuk, abinggaanggo paga yoge kagagerak. 7 At malayikat wone yoreegerak nogo nage kagak, at Koreneliyut ayeloman mini mbere inom, at awot yigin unde Ala agabiti mbake logonet, Ala wone liirogon eeka mendek ambi inom, “Woraawak o,” yinuk, wiiragagerak wogo mbareegwa, 8 abinggaanggo yoreegerak wone abok aret mbininogo yorage nagagerik, o Yope nappiya wagagerak. 9 It nappiya wagagerak nogo, nogo ambi yippunuk, ko'lu wogo logonet, o Yope koorok panggo yi wogwe iigak, at Peterut nogo, o liingge oonegen 12 negen tamban eerikit nduk, yugum o wurik kirin paga time lagi nagagerak. 10 Time lagi nanuk tamban eeke logonet, mbi abu age mbareegi, “Nano na?” ari nagagerik, mbi lakwi tooriige logonet, ambuluk pereegerak negen kagak abinggaanggo kagagerak. 11-12 Abinggaanggo kage logonet, mbogut keyaappunuk, mbogoyum tabak, irip agi-ogu, aru-ogwe pigaganggo nogogwaarik, towe-pagi inom, ndiimbu-nggwiya inom, weret-mbonon inom, abok aret yum ndoonak paga pugu nogo enaani nggween paga wurabi wage kagagerak. 13 Kage me, oone ambi at yoge logonet, “Peterut wae. Mi'na'nuk, yi ambi warogo namen o,” yinuk, yoge aruk koneneegerak. 14 Aruk konembege nagagerik, “A, nogoba. Nunggulik mendek inom, noorak mage yugu mendek inom, an abu nenggeelik me noorak neebi o.” 15 Yoge mbareegi, ambinom at yoge logonet, “Lek o. At Ala nen we ugun nonggo logorak eerogo pereegerak kagak, kat nen, Noorak mage agago pugun o,” yinuk, 16 ne kenagan paga yoge nagagerik, yum ambe nggerok togon wonok, mbogut paga lagangge kagagerak. 17 At Peterut nogo, “Nabinggaanggo kagarak yi, eebe nonggop togon kagi?” yinuk, awo koongge wonage me, it Koreneliyut nappiya wagagerak nogo, “Timon awi ngge o?” yinuk, kin wogiinet tungga'nggi paga ari wogo nogogwaarik, inoone nggwok paga yogo logonet, 18 “Wologo wae. Aap Timon endage Peterut yogo menggaarak nogo, oome yime wonage a, lek a?” 19 Yinuk, yorogwe iigak, at Peterut nogo nen, “Nabinggaanggo nonggop kagi o?” yinuk, iniki awo koongge wonage me, Aberiniki nen at yoge logonet, “Timon wae. Aap kenagan mukkeren wagaarak endekem wonogwe me, 20 kat mi'na'nuk wambi nage logomenggendik, aap ti, an nen aret nappiya wagarak me, kiniki yungguppegak eerugun o. Kinom mbet-mbet aret nak o.” 21 Yoge mbareegi, it inowagam wambi nage nagagerik, yorage logonet, “Mu'neren wogotak nogo an aret me, nonggop eeriyak nduk mu'neren wogop o?” 22 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Lek o. Aap yigin unde inowe Koreneliyut nogo nen nappinani waga o. At nogo iniki abe koonak Ala agabiti mbaka kenok, it Yakuri mendek abok aret wogoppugwi me, Ala ake leenak malayikat ambi wage nagaarik, at Koreneliyut yoge logonet, Peterut nen wone yokkiri woraawak nduk, yonggo nappiyet o, yoge mbaki, yonggo nappinani wagaarak mukkeren wogo o,” yinuk, 23 yogo mbareegwa, “Ti kenok, unggwi woraanip o,” yorage mbareegi, unggwogo nogogwaarik, inom nogo yereegwaarak. Nogo yippunuk, ko'lu at Peterut nen, “Nawok o,” yorage nagagerik, it wogogwaarak nogo inom, at oreewi Yope mendek inom, nogogwaarak. 24 Nogo logonet, tu paga nogo ambit yippunuk, o Kayitareya unggwi nogogwaarak. At Koreneliyut nogo at owe-awot inom, oreewi inom, it wogwe iyo, kuwak eeppiinok, inigen wonogwe me, 25 Peterut oore'nggam unggwi nage mbareegi, at Koreneliyut nogo nen at ayuk wuko logonet, abu'me wanduk yi nage mbareegi, 26 at Peterut nogo nen, “An kunduk, we aap aret me, mi'naru o,” yinuk, eenggi pigogo mippereegerak. 27 Mippege nagagerik, imbirak wone mbanit oome unggwi nanuk, at Peterut nogo aakumi ambik kuwak ogogwaarak iige nagagerik, 28 yorage logonet, “Nit Yakuri kit endekem mendek nogo ninom lambunggwi, kiya nogwe, eeriyak mage yugu nogo kineenu kwe, Ala nen, It aakumi ti, maluk mendek o. It aap ti, oba mbeenak lek o, togoti yuurak mage o, yinuk, naruk wakerak me, 29 an mu'neren nogo mbakop, Neebi, yuulik, nok-nok aret wagi o. Nonggop nduk, mu'neren nogotak o?” 30 Yoge mbareegi, at Koreneliyut nogo nen, “Lek o. Ne ambi paga kiyoma-kiyoma oonegen 3 yogop paga ndak-ndak, an name tamban eeke wonage me, nabinggaanggo kage nagarik, nogo 4 yigirak nogo yokkiri o. Nabinggaanggo kage neegak, abera'lek me aap ambi mbogoyum abinak kwindagala aago an nowagam mi'nari wage nagaarik, yo'nege logonet, 31 Koreneliyut wae. Kat tamban eekendak nogo Ala aruk konengge, ndi, aakumi ineenggilek yeenggwaarage menggendak nogo, Ala enegen liippagage, eekerak me, 32 aap Timon endage ambi Peterut nogo, o Yope wonage me, woraawak nduk yonggo nappiyet o. At nogo aap Timon tapi agabolo mbelanak ogobakkigika awi yi yenggenak aa'nggi paga wurik me, imbirak time wonage o, yinuk, 33 yo'nege mbaki, yonggo nappiigirak yokkiri nogo mbaka, neya wagandak me, nore wa. Neya wagandak me, yogondak kogoba Ala nen, Togop yoranu, yokkegerak nogo abok yo'niraanok nduk Ala enggaanom kuwak eeko o,” yinuk, yoreegerak. Peterut nen yoragagerak wone 34 Yoge mbareegi, at Peterut nogo nen yorage logonet, “Noreewi o, At Ala nen, Aap ambi eebi, ndi, ambi inikilom, mbakeelik ti, abet aret mbaki o. 35 Nit yi aakumi ndi aakumi abok nen at paga ninagabiti mbako logonet, obeelom mban eekwi niinok, at Ala inikilom ninombake menggerak o. 36 Yi aakumi ndi aakumi abok ninogoba nogo ti, Yetut Keritut aret me, Yetut Keritut eereegerak paga Ala ninom lambunogo pinanggerak o, yinuk, wone obeelom wone it Iterali ineenu aruwak nduk, nappi wagagerak nogo, kineenu aret o. 37 At Yaya yiime wuppiyoorak wone nogo yoranet nage mbareegi, o Nggalileya nen Yureya yi awi ndi awi abok wiganinuk nage kagak agaarak nogo kunduk kineenu aret o. 38 At Ala nen Yetut Nataret mendek Aberiniki oba wuppi wage nagagerik, leenogo mippege, omaawi wogoge, eeke nagagerik, Ala imbirak logonet me, obeelom eeginake, it kugi Ibilit aakumi inikime logonet molok iranet nege menggerak nogo, mugogo wumbiige, eerit nege nagagerak nogo o. 39 Ndi, it aakumi Yakuri iname time inom, o Yerutalem inom, eeginabit nege nagagerak nogo abok aret ninigen kenok, yokkirogo ogoorik o. At Yetut nogo eyo karo-karo paga nabenogo wareegwaarak kambeegerak kwe, 40 nogo mbere yippunuk, ko'lu, Ala nen eenik agago mippereegerak nogo eebe ninigen kaawok nduk ni'niyoorak mbareegerak. 41 It aakumi we ugun inigen kaawak nduk nigiyoolik o. Ata, at eenik a'nuk mi'nage nagagerik, nit aa'nduk leenogo pinaneegerak nogo ninom mbi nunggwi, yi nunggwi, eekoorak nogo mban ninigen kenok, yorogo logowok nduk ni'niyareegerak. 42 Eenik agago mippege mbareegi, at Yetut nogo nen, It ineenik wonogwe inom, kambeegwaarak inom, inowak looninaburak Ala nen mippereegerak nogo ti, Yetut aret o, yinuk, liirogon paganogo yoranet nugu logonip o, yo'niragagerak. 43 Ala nen yorage kagak yoraga nogo abok aret at abok mban paganggo logonet, Kiniki at oba panggombunuk abet mbakwi kiinok, at Yetut eeremenggerak paga kinomaluk lek eerogo pinagagin o, yinuk, yorogo nogogwaarak o,” yoragagerak. It endekem mendek Aberiniki wogoragagerak wone 44 At Peterut awo togop yorage kagak, it wone koneneegwaarak nogo abok aret Aberiniki inoba wuppi wagagerak. 45-46 Aberiniki inoba wuppi wage mbareegi, it aap inagabolo mbanak abet mbareegwaarak Peterut inom nogogwaarak nogo nen, “It aakumi inoone alitak lombok lalin negen woppunuk yogwe, Ala endage wogoppugwi, eekwi nogo inaruk konembunuk, Ala nen it endekem mendek nogo kunduk, Aberiniki inom ndak-ndak aret wogoragaarak kogo o,” yinuk, pi wareegwaarak. Pi wako nogogwaarik, at Peterut nogo nen it yorage logonet, 47 “Ala nen Aberiniki nit wo'niragagi kwak it wogoragaarak me, yiime wuppiyoorak ti, mage mbakop? 48 Lek o. Yetut Keritut endage agago yiime wuppiyaanip o,” yinuk, yorage mbareegi, “Ninom mbuuluk logonuk, nanok o,” yinuk, Peterut yoreegwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society