Matiyut 13 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAap awi yumbunit nagagerak wone ( Mrk. 4:1-9 ; Luk. 8:4-8 ) 1 O ti eyom paga at Yetut oome nen wundi nage nagagerik, yi yenggenak aa'nggi paga kwi'nagagerak. 2 Kwi'nagagerak wonage me, yi aakumi ndi aakumi ambik aago at owagam kuwak ari wogogwaarak me, yiiro paga unggunuk, kwi'nage nagagerik, it aakumi kuwak aago nogo yi aa'nggi paga taati iigak, 3 at Yetut nen yi wone ndi wone apit aret eegu laarogo yoragagerak. Yorage logonet, “Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunikit nduk nage nagagerik, 4 yumbunit nage kagak, ando tu paga wambit nagagerak. Tu paga wambit nagagerak nogo ti, towe wogo logonet, abok aret nenet nogogwaarak. 5 Ando yugum eeri paga nggween ameneno mbuuluk mban wonage me, wambit nagagerak. Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak mendek, nggween ameneno mbuuluk me, 6 omanggen yaka'lek kagak, mo nen teebat age nagagerik, mbuk agagerak. 7 Ndi, ando iri'ngga alok-palok me wambit nagagerak. Iri'ngga alok-palok me wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak kwe, alok nogo lagangge logonet, mbanogo wurabeegerak. 8 Ndi, ando nggween mili paga wambit nagagerak. Nggween mili paga wambit nagagerak eebe lagangge nagagerik, anggen nggwok yi'nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eerit nagagerak.” 9 Yorage nagagerik, “Kinaruk wonage kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak. Nonggop nduk Yetut wone eegu laarogo yoragagerak wone ( Mrk. 4:10-12 ; Luk. 8:9-10 ) 10 Yorage mbareegi, it Yetut oone waganggwi nogo, wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Nonggop nduk wone eegu laarogo yoragandak o?” 11 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit aap yi, mbogut paga mendek abu'me pinagarak wone at inikime lubuk wonagagerak nogo, kineenu arubagip nduk, Ala nen kilikkiroorak mbareegerak kwe, it aap ti perak, kiliriroorak mbarulik o. 12 Kit kinamendek wonage kenok ti, ambinom oba lunogo wokkiramenggerak me, ambik aret arigin o. Ndi, kinamendek lek kenok ti, kinamendek mbuuluk porogo wonogwe nogo aret ndinogo kolage kaamunggup o. 13 It aakumi ti, inigen kogwe kwe, yelok kogwe, Ndi, inaruk konenggwi kwe, liippunuk waganggwi, Eeka'lek me, wone eegu laarogo negen yorage minggirak o. 14-15 At Ala nen yoge kagak yoraga Yetaya nen ari logonet, It aakumi yi, inigen kogwe, inaruk konenggwi, Iniki liippatinuk yunggup melak eekwi, Eekwi iinok, An nen obeelom eeginake neyo, Ninogogumbuk ogwe, ninaruk logu ogwe, ninigen kubuk nogwe, eeruwok o, yinuk, miikkolagaarak me, Inaruk konenggak mban eeremenggaarak kwe, liippatugun lek o. Ndi, inigen kagak mban eeremenggaarak kwe, yelok kaagun lek o, yinuk, yoragagerak nogo, a'me lik yuwak nduk, wone eegu laarogo mban yorage minggirak o. 16 Kit perak, kinigen kogwe, kinaruk konenggwi, eeko monggotak me, kiniki ale'nggen aret mbako logonip o. 17 Kit kinigen kogwe nogo, Ala nen yorage kagak yoraga inom, iniki abe koonak wonogogwaarak inom, it apit nen, Ninigen kaawok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, kaga'lek aret wonogogwaarak o. Ndi, kit kinaruk konenggwi nogo, it togon, Nit ninaruk konenuwok lak ao, mbako nogogwaarak kwe, konengga'lek aret wonogogwaarak o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. Awi yumbunit nagagerak alom liirogon yoragagerak wone ( Mrk. 4:13-20 ; Luk. 8:11-15 ) 18 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “Aap awi yumbunit nagagerak wone eegu laarogo yokkiragarak nogo alom liirogon yokkirage me, kinaruk konenggo logonip o. 19 Awi tu paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi Ala abu'me piyoorak wone inaruk konembunuk, liippega'lek iinok, at abu maluk lombok nogo nen wage nagaatik, wone it inikime yarak nogo ndininuk nage menggerak aret. 20 Ndi, awi yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, it Ala wone inaruk konembunuk, iniki ale'nggen paga mbet-mbet waganggo nagaatik, 21 wone nogo ti, inikime omanggen yaka'lek me, ne ambit logonuk, wone waganggwi nogo paga aaninggin-paaninggin eerogo piigwi, piyak-payak eeginakwi, eekwi iinok, Wone yi nineebi o, yinuk, mbo pugwi nogo aret o. 22 Ndi, iri'ngga alok-palok me wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggwi kwe, nggween paga mendek mban iniki aberit nugwi, inamendek lek ariyak kagak, inikilom mbarit nugwi, eekwi nogo paga nen Ala wone waganeegwaarak nogo mbanogo wuppugwi me, anggen abe yegeelik nogo aret o. 23 Ndi, nggween mili paga wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggo nagaatik, liippunuk, eekwi paga anggen yi'nage logonet, ero ambi 30 yege, ambi 60 yege, ambi 100 yege, eeko menggaarak nogo aret o,” yoragagerak. Iri'ngga awi maluk obeelom mbilaneegerak wone 24 Yorage nagagerik, Yetut nen wone ambi eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu'me piyoorak nogo ti, aap ambi awi obeelom mendek eyabu me yareegerak nogo pogom aret o. 25 Yake mbareegi, it aakumi ugun nogo yugwi iigak, at imbirak ogoorak mengge rak nogo nen wage nagagerik, gandum awi yarak enggela'me nogome iri'ngga maluk mendek yumbunogo punuk, mbaganeegerak. 26 Mbagangge kagak, gandum awi yarak nogo mbilangge nagagerik, anggen yi'nage kagak, iri'ngga maluk mendek enggela'me yumbuneegerak nogo kin agagerak. 27 Kin age mbareegi, aap eyabu unde ayeloman nogo, at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, Ninogoba wae. Iri'ngga awi obeelom mendek mban keyabu me yakendak nogo lek a? Iri'ngga maluk mendek enggela'me wunggerak ti, ngga nen wunggerak? 28 Yogo mbareegwa, aap nogo nen, Lek o. At nimbirak ogoorak nogo nen aret yumbunggerak kagi o. Yorage mbareegi, ayeloman mini nen, Nit nogo logomonggoorik, iri'ngga maluk mendek enggela'me wunggerak nogo ti, kinogo wumbuurak op mbaken ilik, lek a? 29 Yogo mbareegwa, at nen, Lek o. Iri'ngga maluk mendek kinogo wumbogo logonet, gandum inom kinogo wumbukwak me, mage o. 30 Anggen mbaniyak eyom awo me, imbirak lagangge logowak nduk, teppinip o. Ndi, anggen mbaniyak eyom panggoni wage kenok perak, an nen it anggen mbanggo menggaarak nogo yorage logonet, Iri'ngga maluk mendek ti, kani nawak nen aa'nduk kinogo keele maakwi, ndi, gandum kenok kuwak eerogo an pege minggim time pugwi, eeko logowak nduk, yoraagin, yoragagerak o,” yinuk, yoragagerak. Kulok anggen paga eegu laarogo yoragagerak wone ( Mrk. 4:30-32 ; Luk. 13:18-19 ) 31 Yorage nagagerik, wone ambinom eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu'me piyoorak nogo ti, aap ambi nen kulok anggen waganogo eyabume yumbuneegerak nogo pogom aret o. 32 Yi mendek ndi mendek anggen nggwok negen. Ndi, kulok anggen ti, abu mbuuluk aret kwe, yakwi iinok, tirak-wa'nggit negen iri'ngga alik-alik ti, mbuulogwe negen kwe, kulok nogo perak, eyo nggwok aret wiganggetak me, yi towe ndi towe mbogut paga nugu menggaarak mendek abok aret wogo nagaatik, inawi kulok nogo eno'mbak paga wuri unggwogo menggaarak o,” yoragagerak. Roti piike menggerak eegu laarogo yoragagerak wone ( Luk. 13:20-21 ) 33 Yorage nagagerik, wone ambi eegu laarogo yorage logonet, “At mbogut paga abu'me piyoorak nogo ti, roti piike menggerak nogo pogom aret me, kwe ambi nen roti piike menggerak nogo waganogo gandum anggen yigirik ambik pugume kilirogo wuppunuk, inom nombongge kenok, abok aret piike menggerak o,” yoragagerak. “Alom ti nduk, eegu laarogo yorage minggirak,” wone ( Mrk. 4:33-34 ) 34 At Yetut nen it aakumi kuwak ogwe iinok, wone yorage nagagerak nogo abok aret wone abe liirogon ambi yorage logolik. Ata, eegu laarogo mban yorage nagagerak. 35 Ti yorage nagagerak nogo ti, Ala yoge kagak yoraga nogo nen, “An wone yokkirage logonet, eegu laarogo mban yokkirage, Ndi, o yi wakkagagerak eyom paga nen nobarak mban wonagagerak nogo aret yokkirage, Eeke logogin o,” yinuk, yereegerak, yoragagerak nogo, a'me lik yereegerak. Iri'ngga maluk yumbuneegerak alom yoragagerak wone 36 Ti'nuk, it aakumi kuwak aago nogo teppiinok, oome unggwi nagagerak wonage me, at oone waganggwi nogo Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Wone iri'ngga maluk mendek yabu me laganeegerak wone eegu laarogo yoragandak nogo mbinuk-mbenak yo'niret o.” 37 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “Aap awi obeelom mendek yareegerak nogo ti, aap aret nda'nagagirak an aret o. 38 Ndi, yabu eeke menggim nogo ti, o yime aret o. Awi obeelom mendek nogo ti, it aakumi Ala abu'me menggaarak nogo aret. Ndi, iri'ngga maluk mendek ti, at abu maluk mendek apuri nogo aret. 39 At aap imbirak ogoorak logonet, awi maluk mendek yumbuneegerak nogo ti, Ibilit aret. Anggen mbaniyak eyom nogo ti, o age yobok aret. Ndi, it anggen mbanggo menggaarak nogo ti, it malayikat nogo aret me, 40 it aakumi nen iri'ngga maluk mendek kenok, kuwak eerogo kani kunggwi nogo pogom ti, o age yobok paga eeriyak nogo aret. 41 An aap aret nda'nagagirak nogo nen it malayikat nogo nappiya wage neenok, wogo logomenggaarik, it Ala abu'me piige menggim logonet, aakumi maluk eeruwak nduk, inikime manabit nogo menggaarak ineebe inom, yi aap ndi aap maluk eeko menggaarak ineebe inom, kuwak eerogo 42 kani kunik me mambiyamenggaarak time logonet, leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko logogun o. 43 Ndi, it iniki abe koonak menggaarak nogo perak, inogoba abu'me logonet, inoba oonegen pogom pinda yogo logogun o. Kinaruk wonage kenok, liirogon aret konenggo logonip o,” yinuk, yoragagerak. Aap amendek iniki kunik kwaakkolagagerak wone 44 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga mendek abu'me piyoorak nogo ti, iri'ngga onggo nggwok nogo mendek yabu eerak me taanak nogo pogom aret o. Aap ambi kwaakkolage nagagerik, obaane'me taambunuk, iniki ale'nggen nen at amindik-amendek tigitogon kungge nagagerik, wu kunik nogo paga yabu eerak nogo aret onggo kunggolagagerak o,” yinuk, yoragagerak. Wu kwaakkolagagerak wone 45 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga abu'me piyoorak nogo ti, aap yi mendek ndi mendek onggo kunggolage menggerak ambi nen wu abu obeelom kero, kwaarit nege logonet, 46 wu kirin negen ambi kwaarogo punuk, nage nagagerik, amindik-amendek abok aret kumbunuk, ti'nuk, wu nogo paga wu kirin nogo onggo kunggola wagagerak nogo pogom aret o,” yinuk, yoragagerak. Yum ikan waganggo menggaarak wone 47 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “At mbogut paga abu'me piyoorak nogo ti, ikan waawok nduk, yum yi yenggenak me wuppogo mbareegwa, yi ikan ndi ikan yonggo'nari wogogwaarak nogo pogom aret o. 48 Ikan nogo yum abu yagabit eerogo yonggo'nari unggwogwe iinok, aap ikan wagangga nen niikkenok, yi ambet paga pi wunggo nogogwaarik, kwi'na'nuk, ikan abe kenok, togolowa'na yonggoppakwi, ndi, maluk kenok, mbo nappugwi, eereegwaarak o. 49 O age yobok paga togop aret eerigin o. It malayikat nogo, wundi wogo logomenggaarik, aakumi iniki maluk nogo, it aakumi iniki abe koonak menggaarak inenggela'me nen leenogo 50 kani kunik me mambiyamenggaarak time logonet, leenggu maakwi, ineyak nggilik maakwi, eeko logogun o,” yinuk, yoragagerak. Wone aa'nduk yugu inom, peebi yugu inom, wone 51 Yorage nagagerik, Yetut nen, “Wone ti, abok aret liippogop a?” Yorage mbareegi, it nen, “E o, abu aret liippogoorak o.” 52 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ti kenok, it Ala wone liiru mbanak unde abok aret at mbogut paga abu'me piyoorak wone nogo waganggwi iinok ti, aap inowe ambi nen awuri yabu eeko logowak nduk, amendek iniki kunik ngget mendek inom, maan mendek inom, pege menggim nen waganogo wumbege menggerak nogo pogom aret o,” yinuk, yoragagerak. It Nataret mendek nen Yetut mbo pereegwaarak wone ( Mrk. 6:1-6 ; Luk. 4:16-30 ) 53 At Yetut wone eegu laarak nogo, abok aret yorage nagagerik, o ti mbo punuk, 54 at ame wonagagim nogome wage nagagerik, it Yakuri tamban eeko menggam nogome logonet, wone mamunirage mbareegi, “Wi,” yinuk, pi wako logonet, “Wone ngga nen wagangge nagagerik, iniki warak negen ari, eerubok mendek eeke, eeke agaarik mbakop? 55 At yi, o wuka aput nogo lek a? At agalo endage Mariya aret nogo lek? Ndi, at awuri ti, Yakobut inom, Yutup inom, Timon inom, Yurat inom, nogo lek a? 56 At awurilogwe komologwe kunduk, abok nit ninom wonogwe nogo lek a? Ninom wonogwe aret kwe, yi wone ndi wone yi, abok aret ngga nen wagangge nagagerik, ari agaarik mbakop?” 57 Yogo logonet, at Yetut nogo ineebi mbareegwaarak. Ineebi mbako mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Ala nen yorage kagak yoraga nogo, yi awi ndi awi wone yoranet nugwi me, tiyappiinok, inoone waganggo menggaarak kwe, inawi alom paga inowe-inawot inenggela'me logonet, yorogwe iinok perak, tiyappiinok, inoone waganggulik o,” yinuk, yoragagerak. 58 Ndi, it aap Nataret mendek nen Yetut abet ombaka'lek wonogo mbareegwa, o time eerubok mendek ambitak mban eeke nagagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society