Marakut 9 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak1 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Kit aakumi ando yime wonogwe nogo, at Ala oone omaawi paga lengganinake logonet, aakumi at abu'me piya wage kinigen kaga'lek kiigak, kambumunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. Puut paga Yetut enete alik agagerak wone ( Mat. 17:1-13 ; Luk. 9:28-36 ) 2 Ti'nuk, nogo 6 yippunuk, ko'lu Yetut nen at Peterut togon, Yaya togon, Yakobut togon, wogoren puurom ambi nggorek paga lagi nage nagagerik, inalik time wonogwe me, inigen iigak, at enete alik lombok agagerak. 3 Enete alik lombok age nagagerik, ambogoyum laambu abinak ndelenak-welenak eereegerak. It mbogoyum laambu abinak aruwak nduk kooko mengga kwak ti lek o. Ata, abinak abu alik negen laambu lombok age mbareegi, 4 it Eliya Muta imbirak Yetut inom lambumbunuk, wone mbanggwi iyareegwaarak. 5 Wone mbanggwi iigo nogogwaarik, at Peterut nogo nen Yetut yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae! Nit yime wonogwe yi, obeelom aret me, kit logorak nduk, ooliya kenagan, ambi kat, ambi Muta, ambi Eliya, wurogo pinagawi o,” yoreegerak. 6 It nogo nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik age mbareegi, nonggop yuubok kenok, togop yoreegerak. 7 Yoge mbareegi, ameraakot nobappiya wage nagagerik, enggela'me nogome nen oone ambi ari logonet, “An naput niniki kunik yi aret me, at oone kinaruk liirogon konenggo logonip o,” yinuk, ari koneneegwaarak. 8 Ari konembunuk, inigen penggek togon pekkogo nogogwaarik, yinip-panip it lek ogwe iigak, Yetut alik mban wonage inigen kogogwaarak. 9 Puurom paga nen wambi wogo logonet, at Yetut nen, “An aap aret nda'nagagirak yi, kambunuk nogo menggam nen awo neenik a'nuk mi'naga'lek neegak, eeke kinigen neegotak nogo aakumi abu yorogo logogup o.” 10 Yorage mbareegi, eeke kogogwaarak nogo aakumi yoroolik kwe, inalik logonet perak, “At kambunuk nogo menggam nen eenik arigin o, yo'niragaarak yi, nonggop togon yigi mbakop?” yinuk, 11 wone mbanggo nogogwaarik, Yetut kin wokkogo logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, At Eliya aa'nduk aret woraagin o, yinuk, yogo menggaarak nogo ti, nonggop nduk yogo menggaarak o?” 12 Kin wokkogo mbareegwa, at nen, “Eliya aa'nduk aret wage logomenggerik, yi eekwi ndi eekwi ndegeni woraagin o, yogwe nogo ti, abet aret yogwe kwe, an aap aret nda'nagagirak nogo noba aaninggin-paaninggin agago panugwi, miyuk-meya eerogo panugwi, eeriyak liiru mbaneegerak nogo ti, nonggop nduk mbaneegerak mbakop? 13 Lek o. At Eliya nogo ti, muk wagagerak ninom logonet kwe, At eeppuurak, wone liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak aakumi nen it iniki mba'nuk aret at eeppereegwaarak o, yinuk, yokkirage agarik o,” yoragagerak. Kugi wulaga inikime nen wumbereegerak wone ( Mat. 17:14-21 ; Luk. 9:37-43a ) 14 At oone waganggwi ando piinok laganeegwaarak nogo inowagam wambi wogo nogogwaarik, aakumi ambik kuwak aago iigak, it Ala wone liiru mbanak unde nogo inom wone wakwi iyareegwaarak. 15 Ndi, it aakumi abok aret at Yetut wage inigen kogo nogogwaarik, “Ie!” yinuk, ale'nggen mbako nogogwaarik, puu'nuk, at owagam keyage wappi nogo mbareegwa, 16 at Yetut nen, “It aap ti, kinom nano wone wako ogotik o?” 17 Yorage mbareegi, aakumi ambik kuwak aago nogo aap ambi nen at yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae! An naput kugi inikime unggwage nagagerik, oone lek eerogo pereegerak me, kowagam wonok wagi o. 18 Kugi inikime lik yi wage kenok, anobak yimbik-ngginnagak eeke, ambe wulilan nggelo agan nage logonet, eyak nggilik maake, eeke nagaatik, nggi'nggak eekkolage menggerak me, kat koone waganggwi nogo nen kugi nggiginogo wumbuwak nduk yoragarak mendek, it nen wumbuurak meek iigirak o.” 19 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kit aakumi yogondak wonogwe kiniki noba panggombunuk abet nombaka'lek nugu monggotak yi, wologwe! An ne mande ninom logonuk, name nagin kwe? Ne mande niniki yanggo yinuk kit ninom logogin kwe?” yorage nagagerik, “Wulaga ti, wonok wa'nip o.” 20 Yorage mbareegi, wulaga nogo at owagam wonok wogo mbareegwa, kugi at inikime wonage nogo nen Yetut kage nagagerik, wulaga nogo eenggi-iyok puk-puk ige logonet, piyanogo nggween paga nggimbege nagagerik, lagak-mbagak eeke logonet, ambe me awoori lagap-lagap eereegerak. 21 Ambe me awoori lagap-lagap eeke me, Yetut nen, “At togop eeke kagak, ne mande wonagagerak o?” Ogoba yoge mbareegi, ogoba nogo nen, “Wulaga yi, mbuuluk paga nen mondok itok aret eeke menggerak o. 22 Kugi yi, oba age logonet, ne ambi paga kani kunik me mambege, ne ambi paga yiime mambege, eeke menggerak me, kat nen yi eekak ndi eekak abok aret eeriyak op mbake kenok, ninabuwa mba'nuk, obeelom eerogo pinanu ubi!” 23 Yoge mbareegi, at Yetut nogo nen, “Eeriyak op mbake keenok, eeriyak o, yo'negendak ti, aakumi abet mbakwi paga nen ambi eeriyak mbakwi kenok, eeriyak lek ti lek. Eeriyak aret o,” yoreegerak. 24 Awo yoge kagak, wulaga ogoba nogo nen, “Niniki abet mbake kwe, ambinom abet mbarikit nduk eeppanu o,” yinuk, oone nggwok togon aret yoreegerak. 25 Yoge mbareegi, Yetut eeke me, aakumi kuwak ari wogwe nogo Yetut enegen iige nagagerik, kugi nogo mberege logonet, “Aakumi inaruk logu eeginake, wi eeginake, eeke menggendak kat kugi yi, wundi nak o. Wundi nage logomenggendik, ti'nuk, peebi unggwi woroorak abu mage yokkigi o,” yinuk, yoreegerak. 26 Yoge mbareegi, kugi nogo kwa ari nagagerik, wulaga nogo eenggi-iyok puk-puk ige logonet, wundi nagagerak. Wundi nage kagak, wulaga nogo kambak negen aago wonage kenok, it aakumi ambik nogome nen, “Kanggerak o,” yinuk, 27 yereegwaarak kwe, at Yetut nen eenggi pigogo mippege mbareegi, mi'nagagerak. 28 Mi'nage mbareegi, Yetut nogo oome unggwagagerak wonage me, at oone waganggwi inom inalik logonet, “Nit nonggop nduk kugi ti, nggiginogo wumbuurak meek wonogoorak?” 29 Yogo mbareegwa, at nogo nen, “Kugi togop mendek ti, we alik ambi paga eeriyak lek o. Ata, inake tamban eekwi paga mban nggiginogo wumbiigo menggaarak o,” yoragagerak. “Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone ( Mat. 17:22-23 ; Luk. 9:43b-45 ) 30-31 O time nen wundi wogo nogogwaarik, o Nggalileya unggwi wogogwaarak. Unggwi wogo nogogwaarik, at oone waganggwi nogo wone mamunirage logonet, “An aap aret nda'nagagirak yi, it aakumi nen nooruwak nduk, neebe pigogo wogorage kenok, nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, neenik arigin o,” yinuk, wone ti mendek mamunirawam me, at o Nggalileya unggwi wagagerak aakumi ineenu ogwe iyo, eebi mbareegerak. 32 Wone yoragagerak nogo, it kobak logonet kwe, kin woorak inagabiti nen puk aret ogogwaarak. “Aap nggwok ti ta o?” yereegwaarak wone ( Mat. 18:1-5 ; Luk. 9:46-48 ) 33 Ti'nuk, o Kaperenawum wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, oome unggunuk, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit tu paga wogo logonet, nano wone agan wogotak o?” 34 Yoragagerak kwe, it tu paga wogo logonet, “An iya, kat iya?” agan wogogwaarak me, inoone lek aret puk ogogwaarak. 35 Puk ogo mbareegwa, Yetut kwi'na'nuk, at oone waganggwi 12 nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Aap ambit ambi, an aap nggwok logokit o, mbake kenok, at aakumi abok inabu'me logonet, inayeloman aret logowak o.” 36 Yorage nagagerik, elege ambi waganogo it inenggela'me pi wa'nuk, ogome wagangge nagagerik, it yorage logonet, 37 “Aap ambit ambi, An Yetut oone wagangge minggirak me, yinuk, elege-aabologwe yogobi ambi wagangge kenok ti, an aret wo'nake, ndi, an mban wo'nake lek o. Ata, at nappani wagagerak nogo inom aret wagangge, eeke menggerak o,” yinuk, yoragagerak. “Ninom ogoorak lek kenok, nit mendek,” yoragagerak wone ( Luk. 9:49-50 ) 38 Ti'nuk, at Yaya nen, “Nogoba Ngguru wae! Aap ambi kugi inikime unggwagagerak wonage me, aap ambi nen kat kendage kumbunuk nggiginogo wumbiige ninigen kogo nogoorik, at ninom nugulik me, Mage, yogoorak o.” 39 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nendage agago eerubok mendek eeppunuk, ti'nuk, oone maluk yo'nirigin lek me, Mage, yoriyak ti, mage o. 40 It ninom ogoorak lek kenok ti, nit mendek aret o. 41 Aap ambit ambi nen, Keritut apuri aret o, yinuk, niyo tookkirage kenok ti, at onggo kolaagin lek ti lek o. Kolaagin aret o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak. Maluk eeriyak ee'ninake kenok, eeko logorak wone ( Mat. 18:6-9 ; Luk. 17:1-2 ) 42 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “It aakumi nen elege-aabologwe iniki noba panggombunuk abet nombako menggaarak yi, maluk eeruwak nduk inikime manabi wagaatak paga maluk eekwi iinok ti, yugum nggwok gandum yigika waganogo aap ti, enggaanok me keele yilinogo yi yenggenak laut inikime mambuurak op o. 43 Kineenggi imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time unggwi noorak ti maluk aret me, kineenggi paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok mbanogo pinip o. Mbanogo punuk, peenok mbanak kagak mondok ineenik menggam time unggwi noorak perak, op o. ( 44 O time kani noguk ari, ndi, waalo kangge, eekeelik o.) 45 Kiniyok imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo pinagarak ti, maluk aret me, kiniyok paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok mbanogo pinip o. Mbanogo punuk, peenok mbanak kagak tiyo'luk agan mondok ineenik menggam time unggwi noorak perak, op o. ( 46 O time kani noguk ari, ndi, waalo kangge, eekeelik o.) 47 Kinigen peenok imbirak wonage kagak, kani omoonuk wunuk mban ari menggim time mbo pinagarak ti, maluk aret me, kinigen paga maluk eeriyak eekkinake kenok, peenok kilirogo pinip o. Kilirogo punuk, peenok paga mban at Ala abu'me unggwi noorak perak, op o. 48 Anggolenggen kangga'lek nugut-tiyak mban ari, kani noguk ari lek mondok wunuk mban ari, eeke menggim time nappinagarak ti meek o. 49 Ikan mayu kak eerogo punuk kani paga wolombogo mengga kwak, kit togop aret eerogo pinagage logogin o. 50 Mayu ti, obeelom aret kwe, andi lek wurik kenok, nonggop togon eerogo andi warak eeriyak o? Kit mayu andi warak pogom aakumi inenggela'me logonet, kinom lambunik aret logonip o,” yinuk, yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society