Marakut 8 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAap ineebe 4.000 mbi karerogo wogoragagerak wone ( Mat. 15:32-39 ) 1 Ti eerit nage nagagerik, wonage me, aakumi ambik aago iigak, ambi aago at owagam kuwak ari wogogwaarak. Kuwak ari wogogwaarak nogo, inambi noorak lek kenok, Yetut nen at oone waganggwi nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, 2 “Wologo wae! It aakumi yi, ninom nogo kenagan yogo logonet, inambi abu lek agaarak me, inabuwa o. 3 It ando inawi ndaanda nen wagaarak me, iname nappiige neenok, nogo logonet, mbi abu nen inambuluk pigin mbaki o.” 4 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Ti aret kwe, o yime aakumi inawi wurik lek me, it aakumi ambik yi, mbi ngga mendek wogoramonggoorak endak nagun mbaken?” 5 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit roti mande porogo ogotik o?” Yorage mbareegi, “Lek o. We 7 aret porogo ogoorik o,” yoreegwaarak. 6 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen aakumi ambik kuwak aago nogo kwi'naruwak nduk yorage nagagerik, roti 7 nogo eenggim woppunuk, “Ala wa!” yinuk, karerogo aakumi tumburiraawak nduk, at oone waganggwi nogo wogorage mbareegi, tumburirogogwaarak. 7 Tumburirogo mbareegwa, ikan mbuulogwe mbereeluk aret wonage me, “Ala wa!” yinuk, tamban eeke nagagerik, “Ikan yi inom tumburiraanip o,” yinuk, wogoragagerak. 8 Wogoragagerak tumburirogo mbareegwa, nonggo nogogwaarik, ndonggoppiyareegerak. Ndonggoppiige mbareegi, mbi karerak ando ndiinogo pereegwaarak nogo, mbirim yum 7 eno korok togon yonggologo pereegwaarak. 9 It nunggugwaarak nogo, aap ineebe ambik empat ribu negen aret nunggugwaarak me, iname nappiinok, 10 Yetut at oone waganggwi nogo inom yiiro paga unggwogo nogogwaarik, o Ndalamanuta aret wunda wogogwaarak. “Nineenu ariyak mendek eeke keyaawi,” yoreegwaarak wone ( Mat. 16:1-4 ) 11 O Ndalamanuta wunda wogo mbareegwa, it Pariti mendek nen at owagam nogo nogogwaarik, inom wone wako logonet, “Nineenu ariyak mbogut paga mendek ambi eeke keyaawi o,” yinuk, at eeke abut mbanuwok nduk yoreegwaarak. 12 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Aap yi yogwe, Ao,” mbake logonet, “Kit aakumi yogondak wonogwe yi, nonggop nduk, Nineenu ariyak mendek ambi eeke keyaawi, mban yo'nogo ogotik? Kineenu ariyak mendek ambi eeke neyaamunggup mondok lek o, yinuk, abet aret yokkiragi o.” 13 Yorage nagagerik, it nogo teppiinok, yiiro paga unggwage nagagerik, at oone waganggwi inom wunda nogogwaarak. Pariti mendek, Keroret mendek, inoone waganggwi iyo liippuurak wone ( Mat. 16:5-12 ) 14 At Yetut oone waganggwi nogo roti inami a'nuk, we ambit mban wonok yiiro paga nogwe me, 15 Yetut nen, “It aap Pariti mendek inom, at Keroret inom, inoone ti, roti piike menggerak nogo kokwak aret me, waganggwi kiyo, kiniki tum wako logonip o,” yinuk, inaruk wareegerak. 16 Inaruk wareegerak nogo, it-it wone mbanggo logonet, “Roti lek kenok, yo'nirage kogo o,” yogogwaarak. 17 It yogwe nogo at Yetut yelok iige nagagerik, “Kit nonggop nduk, roti wone yogo ogotik? Kit awo liippega'lek kobak logonet, yogo ogotik? An yokkiragarak nogo kiniki apit logonet, yogo ogotik? 18-19 Kit kinigen wonage kwe, kaga'lek negen logonet, yogo ogotik? Ndi, kinaruk wonage kwe, konengga'lek logonet, yogo ogotik? Roti 5 paga it aap ambik lima ribu aret kareriragagirak nogo kiniki abeka'lek logonet, yogo ogotik? Roti karerak ndiinogo pereegwaarak nogo kuwak agago mbirim yum mande eno korok togon yonggoleegutak?” Yorage mbareegi, it nogo, “Lek o. Yum 12 aret yonggoleegurak o.” 20 Yogo mbareegwa, “Ndi, it aap ambik empat ribu aret roti nawak nduk, kareriragarak nonggo nagaarik, ndiinogo pegaarak nogo mbirim yum mande eno korok togon yonggokotak o?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Yum 7 aret yonggokoorak o.” 21 Yogo mbareegwa, at nen, “Yogondak kunduk, kit awo liippega'lek logonet yogo ogotik?” yoragagerak. O Mbetayira aap enegen mbuk obeelom eereegerak wone 22 Ti'nuk, o Mbetayira nogogwaarak. Nogo mbareegwa, it aakumi time nen aap enegen mbuk me at owagam wonok wogo nogogwaarik, Yetut nen at oba eenggi pigaawak nduk, inabuwa warak nggo-nggo logonet, Yetut yoreegwaarak. 23 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen oore'nggam time nen eenggi piganok, wonok endekem wundi nage nagagerik, woori enegen me lenggembege, eebe eenggi pigagangge, eeppege nagagerik, “Yogondak yi mendek ndi mendek muk kenegen kagan a?” 24 Yoge mbareegi, at enegen pagak yikit nduk eeke kagak, “Aakumi negen iige kwe, eyo negen nugwi iigi o.” 25 Ari mbareegi, Yetut nen ambinom eenggi enegen me nobake mbareegi, aap nogo enegen abe aret pagak ari nagagerik, yi mendek ndi mendek abok aret tena'me enegen kagagerak. 26 Enegen obeelom age mbareegi, Yetut nen, “Oore'nggam time unggugun o,” yinuk, ame nappereegerak. Peterut nen, “Kat Keritut aret,” yoreegerak wone ( Mat. 16:13-20 ; Luk. 9:18-21 ) 27 Nappege nagagerik, ti'nuk, Yetut at oone waganggwi inom o time nen o Kayitareya Pilipi o yaga'lelo lombok time yengget-wangget nugu logowok nduk, tu paga nogo logonet, Yetut nen it yorage, “It aakumi nen an ta nomba'nuk, yogo agaarik o?” 28 Yorage mbareegi, it nogo nen, “It ando nen, At Yiime Wuppiiga Yaya nogo aret, yogwe, ndi, it ando nen, Eliya aret, yogwe, ndi, ando nen, Aap Ala nen yoge kagak yoraga mendek ambi aret, yogwe, eeko agaarik o.” 29 Yogo mbareegwa, at nen, “Ndi, kit perak, an ta nomba'nuk, yogo ogotik?” Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Lek o. Ala nen leenogo mippagareegerak Mesias nogo, kat aret o,” yoreegerak. 30 Yoge mbareegi, Yetut nen, “An nabok ti, aakumi ambi paganogo yoraagup o,” yinuk, inaruk wareegerak. “Aaninggin-paaninggin agago noorugun,” yoragagerak wone ( Mat. 16:21-28 ; Luk. 9:22-27 ) 31 Inaruk wake nagagerik, wone yorage logonet, “An aap aret nda'nagagirak yi, mondok noba aaninggin-paaninggin agago panugun o. It aap inanggok inom, it Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, ineebi nen nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko'lu neenik arigin o,” yinuk, 32 wone paganogo yoragagerak. Paganogo yorage mbareegi, yoge logonet, at Peterut nen Yetut nomorogon wonok nage nagagerik, “Togop yugun o,” yinuk, aruk warikit nduk eeke kagak, 33 Yetut nen at oone waganggwi nogo ena logurogon pegiige nagagerik, Peterut mberege logonet, “Kat Ibilit yi, Ala iniki mbake nogo eeriyak mba'nuk ari lek o. Ata, aakumi iniki mbakwi nogo eeriyak mbake menggendak me, mondok nak o,” yinuk, mberereegerak. 34 Mberege mbareegi, it aakumi kuwak aago inom, at oone waganggwi nogo inom, wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “Kit an ninom nugu logorak mbakwi kenok, kit yi eekak ndi eekak eeriyak mbakwi nogo mbo punuk, eyo karo-karo paga nabembinagarak nogo, ko'nok an ninom aret nugu logowok o. 35 Kineebe kinili yikkolamonggotak kenok, kineebe kobak aret arumunggup o. Ndi, an nendage inom, obeelom wone inom, nggwok aruwak nduk, kineebe wondet agago patit namonggotak kenok perak, kineebe kinili aago aret logomunggup o. 36 Kit yi awi ndi awi abok aret unde eekkologo logomonggotik, kineebe kobak arumonggotak kenok, ti paga nano eekkoloorak nduk agan nugu logomunggup mbakop? 37 Kineebe kobak arumonggotak kenok, obaane'me nano patiyak o? 38 It aakumi abok yi, Ala mbo punuk, maluk mban eerit nugu menggaarak kinom aret logonet, aakumi kinagabiti nen an noone mbo punuk, naana'le mbangga'lek logomonggotak kenok, an aap aret nda'nagagirak yi, peebi an nogoba amindik-amendek li'luk ee'nuk, at ake eeko logorak leenogo piyareegirak malayikat nogo, ninom wogo logomonggoorik, an kunduk, aakumi nagabiti nen kinaana'le mbanigin lek o,” yinuk, yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society