Marakut 6 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakIt Nataret mendek nen Yetut mbo pereegwaarak wone ( Mat. 13:53-58 ; Luk. 4:16-30 ) 1 O time nen Yetut at oone waganggwi nogo inom at awi alom paga wogogwaarak. 2 Wogo nogogwaarik, Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam unggwage nagagerik, wone mamuniragagerak. Wone awo mamunirage kagak, it at oone koneneegwaarak nogo nen, “Yi wone ndi wone yi abok aret, at ngga nen waganggerak paga ari agaarik mbakop? Aap iniki warak oone negen ari yi, wone nano wone waganggerak paga ari agaarik o? Ndi, eerubok eeke yi, nonggop togon eeke agaarik mbakop?” yogo nogogwaarik, “Wi!” yinuk, pi wako logonet, 3 “At kwe Mariya aagaluk o wuka yi aret nogo lek a? At awuri Yakobut inom, Yotet inom, Yurat inom, Timon inom, nogo lek a? Ndi, at awurilogwe komologwe ninom monggoorak nogo lek a?” yinuk, at Yetut ineebi mbareegwaarak. 4 Ineebi mbako mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Aap Ala nen yorage kagak yoraga ti, yi awi ndi awi wone yoranet nugwi me, tiyappiinok, inoone waganggo menggaarak kwe, inawi alom paga inowe-inawot inom, inom menggaarak mendek inom, inenggela'me logonet, yorogwe iinok perak, tiyappiinok, inoone waganggulik o,” yinuk, yoragagerak. 5 At ame time eerubok mendek eeriyak meek aret kagak kwe, ambitak mban kugi andi me inanobak eenggi pippiinok, obeelom eeginake nagagerak. 6 Ndi, at Yetut nen it iniki at oba panggombunuk abet ombaka'lek iige nagagerik, “Aakumi yi, iya!” yinuk, pi waganabeegerak. At Yetut nogo o yaga'lelo lombok yanggwagak-ndanggwagak nege logonet, wone mamuniranet nege nagagerak. It aap 12 eeko logorak yoragagerak wone ( Mat. 10:5-15 ; Luk. 9:1-6 ) 7 Ti'nuk, awuri 12 nogo woraawak nduk wiiragagerak wogo mbareegwa, kugi ogole warak mendek nggiginogo wumbiinet nogo logowak nduk awone kilirirage nagagerik, mbere'ndak lombok nappiyaakit nduk, yorage logonet, 8 “Kinambi inom, wokkirogwe iinok, yonggoliyak yum inom, kinawu mbo'mbilaana yonggolak inom, kinamindik-kinamendek wonok nagup o. We, kinowaanggun mban ko'nok nanip o. 9 Kiniyogogut yikkologwe ti op aret kwe, kineebe me mbogoyum mbere yiriyak ti perak, mage o,” yinuk, inaruk wareegerak. 10 Inaruk wake nagagerik, wone ambi yorage logonet, “O ambi me namonggotak me, wokkinakwi iinok, ambi me awo naga'lek logonet, o kota time kinom logomonggotik, nanu o. 11 Ndi, o ambi me nen kit wokkinakwi, kinoone konenggwi, eeka'lek iinok perak, Kinobaalombok o, yinuk, liirubu kiniyok paga lenggennaremenggerak nogo yumbunogo piinok, time nen wundi nanu o,” yinuk, nappiyareegerak. 12 Nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, yorogo logonet, “Kit maluk eeko nogotak nogo, kiniki koombunuk, mbo pinip o,” yinuk, yoranet nugu nogogwaarak. 13 Nugu logonet, yi kugi ndi kugi aakumi inikime lik yegetak nogo nggiginogo wumbiigwi, kugi andi kunik kenok, amburu inoba kilippiinok, obeelom eeginakwi, eeginabit nugu nogogwaarak. Yiime Wuppiiga Yaya wareegwaarak wone ( Mat. 14:1-12 ; Luk. 9:7-9 ) 14 Eeginabit nugu nogogwaarak nogo ti paga Yetut endage yi awi ndi awi inaruk koneneegwaarak me, aap endagembogut Keroret nogo inom aret aruk koneneegerak. It ando nen, “Yiime Wuppiiga Yaya nogo ti, kanggo menggam nen eenik a'nuk, mi'nagaarak nogo paga nen eerubok mendek eerit nage kogo o,” yogwe, 15 it ando nen, “Lek o. Eliya aret o,” yogwe, ndi, it ando nen, “It maan Ala nen yorage kagak yorogo nogogwaarak nogo kwak a'nuk, yogondak at Ala yoge kagak yorage agaarik o,” yinuk, yogwe, eeko nogogwaarak. 16 Yogwe nogo, at Keroret aruk konembege nagagerik, “Wologwe! Yaya enggaanok mbanggirak nogo, eenik a'nuk mi'nagaarak kagi o,” yereegerak. 17-18 Ti yereegerak nogo ti, at Keroret nen kwe Keroriyat Piliput awot akweeluk kagak, wagangge mbareegi, at Yaya nen Keroret yoge logonet, “Kat kawot akweeluk woorak lek yugu kagak waganggendak me, kimbirak logorak mage o,” yinuk, yogak mban eeke mbareegi, Keroret nogo nen Yaya keele maaruwak nduk nappiige mbareegi, nogo nogogwaarik, pippunuk aakumi keele maarogo mambiigo menggam mambereegwaarak. 19-20 Mambereegwaarak me, at kwe Keroriyat nogo iniki pale agan nage logonet, “Yaya warikit,” mbake kagak, at Keroret nogo nen, “Yaya nogo maluk eeka'lek iniki abe koonak aret kagi o,” yinuk, at Yaya nen wone at yoge nogo aruk konengge logonet, iniki aaninggin age kagak kwe, koneniyak inikilom mbake nagagerak me, agabiti mbake logonet, wake kero, arum wonagagerak me, Keroriyat wariyak meek agagerak. 21 Arum wonage me, at Keroret nda'nagagerak eyom ari wage mbareegi, at awuri kepala-kepala mippiyareegerak inom, it yigin unde inoweewi inom, it aap Nggalileya mendek inoweewi nagawan-nagawan inom, nggelak lakwi me, wogo mbareegwa, kwe Keroriyat nogo nen, “E! Yogondak perak, nanonggwan kuwak agaarak kagi,” mbake kagak, 22 at Keroriyat aagaluk nogo unggwage nagagerik, kwirabik-kwirabok ari kenok, at Keroret oreewi inayonggo nappiyareegerak wogogwaarak nogo inom nen, “Kwe yi ari, iya!” yinuk, pi wako mbareegwa, at aap endagembogut nen kwe tawe nogo yoge logonet, “Kat nano mendek ambi uugwe mba'nuk nggino yo'nege keenok, wokkirigin o,” 23 yoge nagagerik, “Kat an nano wokkiriyak mbakendak o? O yime an unde minggirak me, Kuli ogoorogo panu o, yo'nege keenok, an nen peenok ogoorogo pagakit o,” yinuk, ombo owak mbaneegerak. 24 Ombo owak mbangge mbareegi, kolaga nogo wundi nage nagagerik, agalo kin wakkage logonet, “An nano mendek wo'niruwak nduk, nggino yori na?” Yoge mbareegi, agalo nogo nen, “Yiime Wuppiiga Yaya anobak mbanggiruwak nduk yori nak o,” yoreegerak. 25 Yoge mbareegi, at kolaga nogo puu'nuk aap endagembogut owagam unggwi nage nagagerik, yoge logonet, “Yogondak aret at Yiime Wuppiiga Yaya nogo anobak tenggap paga ndoonogo wo'niri woraanok nduk, yokkigi.” 26 Yoge mbareegi, aap endagembogut Keroret nogo iniki maluk agagerak kwe, it laago lakwi me wonogogwaarak inenggaanom paga ombo owak mbaneegerak me, teppunuk, eebi mbakak, 27 aap yigin unde ambi Yaya enggaanok mbanogo anobak wonok woraawak nduk, nappege mbareegi, nage nagagerik, keele maarogo mambiigo menggam unggwage nagagerik, enggaanok mbanogo, 28 anobak tenggap paga ndoonogo wonok wagagerak. Wonok wage nagagerik, kwe tawe nogo wogoge mbareegi, agalo wogoreegerak. 29 At Yaya oone waganggwi nogo nen Yaya enggaanok mbaneegwaarak inaruk konembunuk, nogo nogogwaarik, eebe wonok ndoome pi nogogwaarak kwe, agan nugwi nogo, Keroret konembunuk, “Eenik a'nuk, mi'nagaarak kagi,” yinuk, yereegerak. Aap ineebe 5.000 mbi karerogo wogoragagerak wone ( Mat. 14:13-21 ; Luk. 9:10-17 ; Ya. 6:1-14 ) 30 At Yetut nappiyareegerak nogo iniyok paga at Yetut owagam wogo nogogwaarik, it eerit nogo nogogwaarak wone inom, mamuniranet nogo nogogwaarak wone inom, mbininogo yoreegwaarak. 31 Mbininogo yogo mbareegwa, aakumi ambik at ka nogwe-wogwe eekwi me, mbi noorak meek age mbareegi, at Yetut nogo nen, “Yonggonggolaawok nduk, ninalik aakumi lek me nawok nen woraanip o,” yoragagerak. 32 Yorage nagagerik, inalik aret yiiro paga unggwogo nogogwaarik, aakumi lek me, nogogwaarak. 33 Yetut oreewi inom nogwe nogo aakumi ambik iigo nogogwaarik, o kota lombok nen it noorak mbareegwam nogome nogwe yelok iigo nogogwaarik, tu nggween paga inaru nggaruk pegak inaa'nduk time aret enaa'nari nogogwaarak. 34 Yetut at oone waganggwi inom yiiro paga nen yi aa'nggi paga wundi nogo nogogwaarik, ndomba ndegeninaka lek kenok, ndomba mban kuwak aago mengga kwak, it aakumi ambik togop kuwak aago wonogwe iige nagagerik, “Inabuwa,” mba'nuk, yi wone ndi wone mamunirage nagagerak. 35 Mamunirage kagak, o abu kiip age mbareegi, at oone waganggwi nogo at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet, “O wurik yime abu lek o. Ndi, o abu kiip ariyak age me, 36 aakumi yi, inambi onggo mbanggola nawak nduk, o tini nggwok me inom, o yaga'lelo lombok time inom, nappiyet o.” 37 Yoreegwaarak kwe, at Yetut nen, “Lek o. Inambi nawak nduk, kit nen aret wogoraanip o.” Yorage mbareegi, it nen, “Nit ninawu we mbuuluk 200 dinar mban aret me, ti paga mbi kunogo magaroorak op me nduk yagan a?” 38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Roti mande wonage? Pekkanet nanip o.” Yorage mbareegi, pekkanet nogo nogogwaarik, “Roti we 5, ndi, ikan mbere aret wonage o.” 39 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Aap inawuri lombok iri'ngga paga taati kunu wurogo kwi'narit nawak nduk, yoraanip o,” yinuk, 40 yorage mbareegi, it aap aago nogo ando 100 ambi me kwi'nogwe, ando 50 ambi me kwi'nogwe, eerit nogogwaarak. 41 Kwi'narit nogo mbareegwa, at Yetut nogo nen roti 5 inom, ndi, ikan mbere inom woppunuk, ena mbogut paga ni'nage nagagerik, “Nogoba Ala wa!” yinuk, roti karerogo aakumi tumburiraawak nduk, at oone waganggwi nogo wogoragagerak. Wogorage nagagerik, ikan mbere waganogo abok aret nawak nduk, wogorage mbareegi, tumburirogogwaarak. 42 Tumburirogo mbareegwa, it abok aret nonggo nogogwaarik, ndonggoppiige mbareegi, 43 roti inom, ikan inom, ando ndiinogo pereegwaarak nogo, at oone waganggwi nogo nen mbirim yum 12 paga eno korok togon yonggologo pereegwaarak. 44 It roti nunggugwaarak nogo ti, aap ineebe lima ribu aret nunggugwaarak. Yetut yi ogombaga nagagerak wone ( Mat. 14:22-33 ; Ya. 6:16-21 ) 45 Roti nogo nonggo mbareegwa, Yetut nen it aakumi o time nen nappiyaakit nduk logonet, at oone waganggwi nogo yiiro paga unggwi nanuk, inaa'nduk o Mbetayira yi enebagan wunda nawak nduk nen oone omaawi paga yorage mbareegi, 46 nogwe iigak, aakumi nogo iname nappiinok, tamban eerikit nduk puurom time laganeegerak. 47 Nogome logonet, tamban eeke kagak, o kiip agagerak. O kiip age mbareegi, at Yetut alik puurom paga time awo wonage kagak, at oone waganggwi yiiro paga yi yenggenak oolo ari wogwe me, 48 o wiya inaamenggwe nen warit nage kagak yiiro nogo ogobak koonuwok nduk eekwi iyareegerak. Iige nagagerik, o kilim nagake kagak, yi ogombaga iyok pit inowagam wage nagagerik, it yiiro paga iigak, at nok-nok naakit nduk 49 yi ogombaga iyok pit wage inigen kogo nogogwaarik, “Yi kugi aret,” mba'nuk, kwa yereegwaarak. 50 It abok aret at wage inigen kogo nogogwaarik, inaganak wake kagak, “Kinogut li o,” yorage nagagerik, “An neebe aret wage me, kinagabiti arugup o.” 51 Yorage nagagerik, yiiro paga iya unggwage mbareegi, o wiya nogo abolok lek aret agagerak. Lek age mbareegi, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogo nogogwaarik, pi wareegwaarak. 52 Yetut nen roti karereegerak nogo, “Alom ti nduk eekerak, kogo,” yinuk, iniki liippega'lek kobak wonogogwaarak me, peebi o wiya lek agagerak nogo kunduk, togop aret iniki kobak logonet, inagabiti ambik ogogwaarak. O Nggenetaret paga kugi andi obeelom eeginabeegerak wone ( Mat. 14:34-36 ) 53 Niyo yibagan wunda woraanuk, o Nggenetaret ari wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, yiiro yi aa'nggi paga taa'nogo mbarenogo punuk, 54 endekem wundi wogo mbareegwa, it aakumi time nen at Yetut yelok kogogwaarak. 55 Yelok kogo nogogwaarik, o tini lombok time yonggo puu'nuk nogo nogogwaarik, kugi andi warak inagare'ngga ndoonak menggaarak nogo paga eewugeren Yetut time wonage inaruk koneneegwam nogome, piya wogo nogogwaarak. 56 O kota nggwok me inom, mbuuluk me inom, o yambo-ndambo time inom, nege kagak, it kugi andi warak nogo mbi onggo kunggo menggam piya wagaatak nogo nen, we ambogoyum irip pigaawok nduk nggino yogo nagaatik, pigaganggwi iinok, it abok aret obeelom ogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society