Marakut 5 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAap kugi inikime unggwagagerak wumbiyareegerak wone ( Mat. 8:28-34 ; Luk. 8:26-39 ) 1 Niyo nggwok yenggenak ene paga nen it o Nggerata mendek wonogo menggam wambi wogogwaarak. 2 Wambi wogo nogogwaarik, yiiro paga nen awo wundi wogo mbareegwa, aap ambi kugi kumili inikime unggwagagerak nogo kanggaatak ndoome piigo menggam nogome nen Yetut owagam nagagerak. 3-4 Aap nogo, kanggaatak ndoome piigo menggam nogome menggerak me, eenggi-iyok mbuti keele maakak mban eekaatak kwe, yambu-pale ari logonet, eenggi-iyok mbuti keele maarak nogo ndenenak-penenak agago nappegak mban eeke kenok, it aakumi abok en aap nogo mbuti keele maarogo punuk, iniki yanggoniyak meek kogogwaarak. 5 Ko'lu-kii'me aakumi kanggaatak ndoome piigo menggam inom, puut-puut inom, kwa agan nege logonet, yugum paga wakko'net nege nagagerak. 6 Nogome logonet, o nda nen Yetut enegen nakkage nagagerik, at owagam puu'nuk nage nagagerik, abu'me tebe yinuk, 7 oone nggwok paga kwa ari logonet, “Yetut wae. Kat Ala tiyanak lombok menggerak aput yi, an nonggop ee'nabikit nduk wagan o? An koorigin lek o, yinuk, Ala endage kumbunuk, yo'niru o,” yoreegerak. 8 Ti yoreegerak nogo, at Yetut nen, “Kat kugi ogole warak ti, aap inikime nen wundi nak o,” yoge kenok, yoreegerak. 9 Kugi nogo nen Yetut yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kat kendage yu o.” Yoge mbareegi, “Nineebe ambik aret me, nendage Ambik o,” yinuk, 10 “Nogoba ao! Kugi ineebe ninikime nen nggiginogo wumbiige keenok, o yime nen endekem time nappiyoorak mage o,” yinuk, oone nabek togon Yetut yoreegerak. 11 Yoge mbareegi, puurom elan me time wam ambik kun eerit nugwi wonogwe me, 12 it kugi nogo nen, “Ai! Wam inikime time unggwi nawok nduk nappinanu o,” inoone nabek togon Yetut yogo mbareegwa, 13 Yetut nen, “E o. Time aret unggwi nanip o,” yorage mbareegi, kugi aap inikime nen wundit nogo nogogwaarik, wam inikime unggwogo mbareegwa, wam apit ineebe dua ribu aret, elan me nogome nen yuulu agan yi yenggenak me unggwit nogo mbareegwa, niyo nen ndonggoninabeegerak. 14 Niyo ndonggoninake mbareegi, it wam ndegeninaka nogo, kole mba ganit wogo logonet, wam ndonggoninabeegerak wone nogo o kota nogome yorogwe, yaga'lelo lombok nogome yorogwe, eerit nugu mbareegwa, eereegwaarak nogo aakumi pekkaawok nduk nogogwaarak. 15 Yetut owagam nogo nogogwaarik, aap kugi ambik inikime lik yereegerak nogo, aap iniki age nagagerik, yum yippunuk, time aret kwi'ndak wonage kogo nogogwaarik, inagabiti agagerak. 16 Inagabiti age mbareegi, it inigen kogogwaarak nogo nen kugi aap inikime unggwagagerak wone inom, wam niyo ndonggoninabeegerak wone inom, mbininogo yorogogwaarak. 17 Yorogo mbareegwa, it aakumi nogo Yetut it iname nen wundi nawak nduk, inoone nabek togon yoreegwaarak. 18 Yogo mbareegwa, at Yetut yiiro paga unggwikit nduk eeke mbareegi, aap kugi inikime lik yereegerak nogo nen, “Nimbirak nawok o,” yinuk, oone nabek togon yoreegerak kwe, 19 at Yetut nogo nen, “Lek o. Kat kame koreewi kinom menggendak wonogwe me nage logomenggendik, kogoba kabuwa nen eekkakerak nogo yora nak o.” 20 Yoge mbareegi, wage nagagerik, o endage Sepuluh Kota toonak nogome aret, “Yetut ndogop ee'nakerak o,” yinuk, mbininogo yoranet nege mbareegi, aakumi abok aret pi wareegwaarak. Kolaga kambeegerak, kwe amiya eeke, imbirak obeelom eeginabeegerak wone ( Mat. 9:18-26 ; Luk. 8:40-56 ) 21 At Yetut nogo yi yenggenak ene paga iyokan yiiro paga wunda nage nagagerik, niyo aa'nggi paga wonage me, aakumi ambik at owagam kuwak ari wogogwaarak. Kuwak ogo nogogwaarik, wonogwe me, 22 aap it Yakuri tamban eeko menggam arum menggaarak ambi endage Yayirut wage nagagerik, Yetut abu'me tebe yinuk, 23 abuwa warak nggo-nggo yoge logonet, “Yetut wae. An napuluk kolaga andi kambuurak eeke wonage me, kangge kero, eenik logowak nduk, keenggi pigogo obeelom eeri nanok o.” Yoge mbareegi, 24 imbirak aret nagagerak. Imbirak nage me, it aakumi ambik at ambokan ninggi'nuk, nogogwaarak. 25 Ninggi'nuk nogwe me, kwe ambi amiya eeke kagak, tahun 12 eereegerak me, 26 “Obeelom ee'nabuwak,” mba'nuk, amendek abok aret ndotet wogorage kenok, it apit nen eekaatak kwe, andi nogo lek aga'lek abunuk nggwok eeke nagagerak. 27-28 At kwe nogo, Yetut nen obeelom eeginabit nege nogo aruk konembunuk, aakumi ambik inenggela'me nen ambokan panggo yi nage nagagerik, “Ayum pigagangge neenok, obeelom ee'nabigin o,” mba'nuk, ayum pigaganeegerak. 29 Ayum pigagangge nagagerik, amiya eeke nagagerak nogo nggaruk ari mbareegi, “Namiya eeke nagaarak nogo, yogondak perak, lek age kagi,” yinuk, mbake kagak, 30 at Yetut nen, “Nomaawi ambi lek age kagi,” mba'nuk, aakumi ninggi'nuk wogwe nogo ena logurogon pegiige logonet, “An nayum ta nen pigaganggi?” 31 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen, “Aakumi ambik ninggikkeren wogwe iigendak kwe, kat nonggop nduk, Ta nen pi'nakerak o, yinuk, ari agandik?” 32 Yoreegwaarak kwe, at Yetut nen, “Ta nen pi'nakerak kaamun?” yinuk, enegen yombooninake kagak, 33 kwe nogo nen, “Obeelom ee'nakerak kagi,” mbake nagagerik, agabiti nen aganak nuk irit Yetut abu'me tebe yinuk, “An togop eekirak o,” yinuk, eereegerak nogo abok aret paganogo yoreegerak. 34 Paganogo yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nawuluk o! Kat kiniki noba panggombunuk abet nombakendak paga obeelom agan o. Andi eekkake nagaarak nogo muk lek agaarak me, kinikiigun kame nak o,” yoreegerak. 35 Awo yoge kagak, aap ando it Yakuri tamban eeko menggam arum wonagagerak ame nogome nen wogo nogogwaarik, aap Yayirut nogo yogo logonet, “Kapuluk muk kanggerak me, nonggop nduk ninogoba Ngguru tu aanom warogo wonok wage agandik o?” 36 Yogwi nogo at Yetut aruk koneneegerak kwe, konengga'lek negen eeppunuk, at aap it Yakuri tamban eeko menggam arum menggerak nogo yoge logonet, “Kagabiti mbarugun o. Kiniki noba panggombunuk, abet nombake logot o.” 37 Yoge nagagerik, “It aakumi ugun ninom noorak lek o,” yinuk, at Peterut inom, Yakobut awuluk Yaya imbirak inom, Yetut inom inalik nogogwaarak. 38 Ndi, it Yakuri tamban eeko menggam arum menggerak nogo ame ari nogo nogogwaarik, aakumi noone-koone yogo logonet, leenggu maakwi, le yi-yi wo-wo yogwe, iige nagagerik, 39 oome unggwi nanuk, yorage logonet, “Kolaga yi, kambulik we nogo yege me, nonggop nduk noone-koone yogwe, le yogwe, eeko ogotik o?” 40 Yorage mbareegi, it nogo nen at agi'ndok kambeegwaarak. Aakumi abok mugogo wumbiinok, kolaga agalo-ogoba inom, at oone waganggwi inom wogogwaarak nogo inom, wogoren, kolaga wonage me unggwi nogogwaarak. 41 Unggwi nogo nogogwaarik, Yetut nen kolaga nogo eenggi pippunuk yoge logonet, “Talita kum,” yoreegerak. Ti, nit ninoone paga, “Kolaga yi wae. Mi'na'nok nduk yokkigi o,” yinuk, yoreegerak. 42 Yoge mbareegi, at kolaga nogo mi'nage nagagerik, oome nogome nege nagagerak. Kolaga nogo ndarak kagak, tahun 12 eereegerak me, nege mbareegi, aakumi abok aret, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik ogogwaarak. 43 Ndi, Yetut nen oone omaawi togon aakumi yorage logonet, “At kolaga obeelom eekirak yi, aakumi yoraagup o,” yorage nagagerik, “Mbi nawak nduk wogo'nip o,” yinuk, yoragagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society