Marakut 4 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAap awi yumbunit nagagerak yoragagerak wone ( Mat. 13:1-9 ; Luk. 8:4-8 ) 1 Ti'nuk, ne ambi paga at Yetut niyo Nggalileya yenggenak aa'-nggi paga wone mamuniragagerak. Wone mamunirage wonage me, yi aakumi ndi aakumi ambik aago at owagam kuwak ari wogogwaarak me, it aakumi nogo niyo yenggenak aa'nggi paga taati iigak, at Yetut yiiro paga kwi'nari unggwage nagagerik logonet, 2 yi wone ndi wone apit aret eegu laarogo mamuniragagerak. Mamunirage logonet, 3 “Kinaruk logonip o. Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunikit nduk nagagerak. 4 Yumbunit nage kagak, ando tu paga wambit nagagerak. Tu paga wambit nagagerak nogo ti, towe wogo logonet, nenet nogogwaarak. 5 Ando yugum eeri paga nggween ameneno mbuuluk mban wonage me wambit nagagerak. Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak mendek, nggween ameneno mbuuluk me, 6 omanggen yaka'lek kagak, mo nen teebat age nagagerik, mbuk agagerak. 7 Ando iri'ngga alok-palok enggela'me wambit nagagerak. Iri'ngga alok-palok enggela'me wambit nagagerak nogo ti, mbilaneegerak kwe, alok nogo lagangge logonet, mbanogo wurabeegerak me, anggen yega'lek aret wonagagerak. 8 Ndi, ando nggween mili paga wambit nagagerak. Nggween mili paga wambit nagagerak nogo mbilambunuk, kwit agan lagangge nagagerik, anggen yi'nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eerit nagagerak o,” yinuk, yoragagerak. 9 Yorage nagagerik, at Yetut nen, “Wologwe! Kinaruk koneniyak kenok ti, liirogon aret konenggo logonip o,” yoragagerak. Nonggop nduk Yetut wone eegu laarogo yoragagerak wone ( Mat. 13:10-17 ; Luk. 8:9-10 ) 10 Yorage nagagerik, alik wonage me, at inom wonogwe nogo inom, it aap 12 nogo inom, it nen Yetut kin wakkogo logonet, “Kat wone eegu laarogo negen yo'niragandak nogo, liirogon yo'niret o.” 11 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen it yorage logonet, “Ala abu'me pinagarak wone inikime lubuk wonagagerak nogo, Ala nen kilikkiroorak mbareegerak kwe, it weelek perak, yi wone ndi wone eegu laarogo mban yorage agarik o. 12 It aakumi ti, iniki liippatinuk, yunggup-melak eekwi iinok, An nen inomaluk lek eerogo piige neyo, Inigen kagak mban eeremenggaarak kwe, yelok kogwe, Inaruk konenggak mban eeremenggaarak kwe, liippugwi, Eeko logokwak, an nen wone eegu laarogo mban yorage agarik o,” yoragagerak. Aap awi yumbunit nagagerak alom yoragagerak wone ( Mat. 13:18-23 ; Luk. 8:11-15 ) 13 Yorage nagagerik, Yetut nen it yorage logonet, “Wone eegu laarogo yokkiragarak ti, alom liippogotak ilik, lek a? Liippega'lek kiinok, peebi wone eegu laarogo yokkirage neenok, nonggop togon liippumunggup mbakop? 14 Aap awi yumbungge menggerak nen awi yumbunit nagagerak nogo kwak ti, wone obeelom wone yoranet nugwi ti aret o. 15 Awi tu paga wambit nagagerak nogo ti, it aakumi obeelom wone waganggwi kwe, at Ibilit wage nagaatik, wone inikime waganggaatak ndininuk nage menggerak nogo aret o. 16 Yugum eeri paga wambit nagagerak nogo kwak ti, it aakumi obeelom wone nogo konenggo logonet, iniki ale'nggen paga waganggo nagaatak kwe, 17 inikime omanggen yaka'lek me, ne ambit logonuk, wone waganggwi nogo paga inoba aaninggin-paaninggin eerogo piigwi, piyak-payak eeginakwi, eekwi iinok, Wone yi, nineebi o, yinuk, mbo pogo menggaarak nogo aret o. 18 Iri'ngga alok-palok enggela'me wambit nagagerak nogo ti, it wone inaruk konenggwi kwe, 19 nggween paga mendek mban iniki aberit nugwi, inamendek lek ariyak kagak inikilom mbarit nugwi, yi mendek ndi mendek iniki uugwe mbarit nugwi, ti eerit nugwi paga nen, Ala wone waganeegwaarak nogo mbanogo wuppugwi me, anggen yega'lek nogo pogom aret menggaarak o. 20 Ndi, nggween mili paga wambit nagagerak nogo ti, it wone konembunuk waganggaatak me, anggen yi'nage logonet, ero ando anggen 30 yege, ando anggen 60 yege, ando anggen 100 yege, eeke menggerak nogo aret o,” yoragagerak. “Ndi wuninogo togolowak abu'me kiraappugulik,” wone ( Luk. 8:16-18 ) 21 Yetut nen it nogo yorage logonet, “Ndi wuninogo punuk togolowak abu'me kiraappugwi, nogo yogo menggam abu'me mambugwi, eeriyak mbakop? Lek o. Tena'me tiyarogon wuninogo pogo menggaarak nogo lek a? 22 Yi mendek ndi mendek kumaarak wonage ti, tena'me age, ndi, yi wone ndi wone inikime tebenak wonage ti, pagak ari, eerigin o. 23 Kinaruk koneniyak kenok ti, liirogon aret konenggo logonip o.” 24 Yorage nagagerik, “Kit kinaruk konenggwi nogo, kiniki liippogo logonip o. Wakkagak nogo paga wakkaanuk, aakumi wogorogo monggotak nogo ndak-ndak wakkaanuk wokkirage kaamunggup o. Ti'nuk, ambinom lunogo wokkirage kaamunggup o. 25 Kit kinamendek wonage kenok ti, ambinom oba lunogo wokkirage, ndi, kinamendek lek kenok ti, mbuuluk wonage nogo aret ndinogo kolage, eeke kaamunggup o,” yoragagerak. Anggen awi mbilangge eegu laarogo yoragagerak wone 26 Yorage nagagerik, ambinom yorage logonet, “Ala abu'me piyoorak nogo ti, aap ambi awi yumbunit nagagerak nogo kwak aret o. 27 Aap nogo o kiip age kenok nogo yege, o weege kenok yi eekak ndi eekak eeke, eerit nage kagak, engga mbilangge nagaatik, ero nggwok age menggerak. Ero nogo, nonggop togon agago nggwok age menggerak at eenggo'lek aret o. 28 Nggween paga yumbunik me, aburen aret wungge menggerak o. Wungge logonet, engga mbere agago ero lagangge nagaatik, anggen yippunuk, eebe kole age menggerak. 29 Ndi, anggen yugu nogo, kole agaatak mbaniyak eyom age kenok perak, aap nen paloowi paga mbanit nage menggerak nogo aret o,” yoragagerak. Kulok anggen paga eegu laarogo yoragagerak wone ( Mat. 13:31-34 ; Luk. 13:18-19 ) 30 Ti'nuk, ambinom yorage logonet, “At Ala abu'me piyoorak nogo ti, nano paga wakka o? At abu'me piyoorak nogo ti, wone ngge paga laarogo yokkira o? 31 Lek o. Ala abu'me piyoorak nogo ti, kulok anggen kwak aret o. Yi mendek ndi mendek anggen ti nggwok negen, ndi, kulok anggen ti, abu mbuuluk aret kwe, 32 anggen yumbungge kenok, yi mendek ndi mendek yarak me lagangge ti, mbuuluk negen lagangge menggerak kwe, kulok anggen perak, mbuuluk aret kwe, lagangge logonet, ero nggwok aret kwit agan lagangge nagaatik, eno'mbak wiganggetak me, yi towe ndi towe ngguna'me time aret inawi wuri unggwogo menggaarak nogo aret o,” yoragagerak. 33 Yi wone ndi wone aakumi yorage nogo liippunuk waganggwi iinok, Ala wone eegu laarogo negen yorage nagagerak. 34 Wone eebe liirogon ambi yorage logolik o. Ata, eegu laarogo negen mban yorage nagagerak kwe, at oone waganggwi at inom inalik logonet perak, yi wone ndi wone kenom paga paganogo yorage nagagerak. Wiya koba'le, “Kabolok lek aru o,” yoreegerak wone ( Mat. 8:23-27 ; Luk. 8:22-25 ) 35 Ne ti paga, o kiip age kagak, Yetut nen at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Yi ene paga wunda nawok o,” 36 yorage nagagerik, aakumi ambik aago nogo teppiinok, at Yetut yiiro paga kwi'nari unggwagagerak wonage me, it at oone waganggwi nogo ka unggwogo nogogwaarik, at inom aret wunda nogogwaarak. To ando inom aret wunda nogogwaarak. 37 Wunda nogwe me, abera'lek me o wiya nggwok nabuninuk warit wage logonet, niyo kilaarak-mogonik eerogo yiiro enoona nogome abu yenggenit lagangge logonet, yiiro taaniyak eeke mbareegi, 38 at Yetut nogo yiiro akom me time yum anep mbanogo punuk nogo yege me, at oone waganggwi nogo nen at eenik eeppogo nogogwaarik, yogo logonet, “Ninogoba Ngguru wae. Niyo abu ndonggonninaburak eeke kagak, kat nonggop nduk, ninabuwa mbaka'lek nogo yege agandik o?” 39 Yogo mbareegwa, eenik a'nuk wiya nogo mberege nagagerik, niyo nogo, “Kabolok lek puk aru o,” yoge mbareegi, o wiya nogo abolok lek age, niyo nogo puk age, eereegerak. 40 Eeke mbareegi, at oone waganggwi nogo yorage logonet, “Kit nonggop nduk kinagabiti mbako ogotik? Kit kiniki an noba panggombunuk abet nombaka'lek me yogo ogotik a?” 41 Yorage mbareegi, it nogo inagabiti ogo nogogwaarik, ambi nen ambi yogak eeko logonet, “Ia! Aap yi, niyo inom, wiya inom, at oone konengge yi, ta mbakop?” yinuk, pi wareegwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society