Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Marakut 13 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


“Ala awi wurik langgunogo nappugun,” yoragagerak wone
( Mat. 24:1-2 ; Luk. 21:5-6 )

1 At Yetut Ala awi wurik me nogome nen wundi nage me, at oone waganggwi ambi nen, at yoge logonet, “Ngguru wae. Yugum nggwok inom, o wurik inom, mondok kigirikwe yi ket o,” yinuk, pi wareegerak.

2 Pi wake mbareegi, at Yetut nogo nen, “O mondok iya wurik kagan yi, yugum ambi oba lu'luk aago logorak lek o. Abok tigitogon langgunogo nappege kaamunggun o,” yoragagerak.


Aaninggin-paaninggin eerogo piyoorak wone
( Mat. 24:3-14 ; Luk. 21:7-19 )

3 At Yetut nogo Ala awi wurik ena wunggagak puut Tayitun nogo paga lagangge nagagerik, alik taati, kwi'ndak wonage me, at Peterut togon, Yakobut togon, Yaya togon, Andereyat togon, inalik nen kin wakkogo logonet,

4 “Kat yo'niragandak nogo, mandenom arigin o? Ndi, Togop arigin, yo'niragandak nogo, a'me lik yuurak eyom koorok panggo ari kagak, nano eeke paga nineenu ariyak? yo'niret o.”

5 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, “Aakumi nen nomongginakwi iyo, kiniki tum wako logonip o.

6 It aakumi ambik aret an nendage kunit wogo logonet, At woroorak nogo ti, an aret o, yinuk, aakumi ambik iniki nomoninabugun o.

7 Wim nggaganggwi, wim nambukwi, eekwi abok kinaruk konenggo logomonggotak kwe, kiniki lek arubok o. Ti arit woramenggerak kwe, Yi o age yobok ari wage logonet, eeke, mbarubok o.

8 Aakumi inanebunu lombok ndegek wim nambukwi, aap endagembogut ambi awuri inom nen aap endagembogut ambi awuri inom wim nggwok nambukwi, eekwi iigak, yi awi ndi awi mi nggwok nuk ari, o yi awi ndi awi mbi noogelo age, ti eerigin ti, kumi elege ndaruwok nduk aa'nduk enegen paganak yagan wako mengga kwak, togop ndak-ndak kinoba aaninggin-paaninggin eeppinagage kaamunggup o.

9 Wone amburu mbangga inowagam pikkiret nogwe, it Yakuri tamban eeko menggam nen yawi lomba agago kinookwi, eerugun me, kiniki tum wakkologo logonu o. An noone waganeegutak paga it aap yo'nggok inom, aap inendagembogut inom, inowagam wokkiren pinagi nogwe iinok, Lek o! At Yetut nen togop ee'ninakerak o, yinuk, yorogo logomunggup o.

10 Peebi age yobok paga eeriyak awo kagak, aa'nduk nen wone obeelom wone yi aakumi ndi aakumi abok aret ineenu ariyak agaarak me, yoranet nugu logomunggup o.

11 Ndi, kineegwa'me woorak nduk kineebe wokkiren nogwe iinok, Wone ngge yoraamun? yinuk, kiniki piirik eerubok o. Kit kiniki koombunuk, yoroorak lek o. Ata, o ti eyom paga aret Aberiniki nen kiniki nggaganogo yokkiraagin me, o ti eyom paga wone yoroorak eekkinake nogo aret yorogo logonu o.

12 Ore nen ore aret waruwak nduk pigogo wogorage, ogoba nen apuluk waruwak nduk pigogo wogorage, inapurilogwe nen inagalomini-inogobamini inom ogooppunuk inooruwak nduk wogorogwe, eerugun o.

13 Kit an noone waganeegutak paga it aap abok nen ineebi kinombarugun kwe, kiniki kwi'ndak nu'lek kiigak, o age yobok kuli ari wage kenok, kinagap ndarigin o,” yoragagerak.


Aaninggin mondok alik lombok eeppiyoorak wone
( Mat. 24:15-28 ; Luk. 21:20-24 )

14 Kit liiru mbanak pekkogwe yi, kiniki liippinip o. “Maluk eerogo puurak mendek ogole warak lombok ambi wage logomenggerik, unggwageelik me nogome mi'nari unggwage kinigen kamonggotak ti eyom paga it aakumi o Yureya wonogwe nogo puut paga time kumaa'nari nawak o.

15 Iname ugun wonogwe nogo inamendek tilaabaga kola laganggwi,

16 ineyabu me wonogwe nogo nen inayum iname kola wogwe, eerugwaarik o.

17 O ti eyom paga it kumi inabila inom, inaagalogwe inelak kuninakwi inom, ti perak, inabuwa!

18 Ti arigin nogo o mayu tit kunik eeke kagak age kero, tamban mban eeko logonu o.

19 At Ala nen yi mendek ndi mendek wakkagagerak kuli nen nok, yogondak kuli aakumi inoba aaninggin-paaninggin eeppiigo nogogwaarak kwe, ti, we mbuuluk aret eeppiigo nogogwaarak. Yogondak kunduk mbuuluk aret eeppiigwi kwe, o ti eyom paga inoba aaninggin-paaninggin alik tam warak lombok eeppiigwi iyaagun o.

20 Aaninggin-paaninggin eeppiyoorak eyom nogo ti, Ala nen kuli panggoppi woraagin lek kenok, aakumi inagap ndarigin lek abok aret inoorigin me, at Ala nen at apuri miirogo leeninabeegerak mendek inookwi iyo, kuli pigin aret o.

21 Ti eyom paga aap ambi nen, Keritut nogo, yi kaanip o, yokkirogwe, ndi, aap ambi nen, At nogo ti kaanip o, yokkirogwe, eekwi iinok, kiniki abet aret mbarubok o.

22 It ando we piliret, Keritut nogo an aret o, ndi, Ala nen yo'nege kagak yoraga mendek ti, an aret o, yinuk, agan wogo logomenggaarik, It aakumi Ala apuri miirogo leeninabeegerak nogo nomoninaburak op kaamun ilik? yinuk, nomoninabuwok nduk, inagabiti warak mendek inom, eerubok mendek inom, eekwi iigak aret kwe,

23 ti awo eeka'lek kagak, abok aret paganogo yokkirage me, kiniki liippunuk tum wako logonip o,” yinuk, yoragagerak.


“An aap aret nda'nagagirak woraagin,” yoragagerak wone
( Mat. 24:29-36 ; Luk. 21:25-28 )

24 Wone ambinom yorage logonet, “Ti eyom paga aaninggin-paaninggin eeppinagago mbaremengga, Oonegen apit age, tut abinak lek age,

25 Laaluguragan mbogut paga nen nggaru-nggaru nggween paga wambit wage, It mbogut oolo yime inomaawi menggaarak nogo inaganak nugirage, Eerigin.

26 Eeke mbaremenggi, an aap aret nda'nagagirak nogo nobanggi-nobangge li'luk eekko'nok, nayuk warak logonet, ndugwi enggela'me wambi wage neyaagun o.

27 Wage logominggirik, it nayonggo nugu menggaarak malayikat nogo nappiige neenok, nogo logomenggaarik, an napuri miirogo leeninabeegirak nogo, agi-ogu nen, aru-ogwe nen, ilin-unggut time wonogwe nogo abok aret kuwak eerogo piya woraagun o,” yinuk, yoragagerak.


Eyo wuli paga eegu laarogo yoragagerak wone
( Mat. 24:32-35 ; Luk. 21:29-33 )

28 Yorage nagagerik, ambi yorage logonet, “Eyo wuli anggup larikit nduk eeke menggerak nogo kiniki wakkaanip o. Eno'mbak paga agarip wungge nagaatik, anggup lake kenok, O kiniyak muk panggo yegerak kagi o, yinuk, yogo monggotak nogo pogom,

29 Togop eerigin o, yinuk, yokkiragarak nogo, eeke kinigen kogo logomonggotik, E! Koorok panggo yegerak me, wage aret kogo o, yinuk, mbarumunggup o.

30 Kit yogondak wonogwe yi, awo lek aga'lek kiigak, abok eeriyak yokkiragarak nogo tigitogon a'me lik ari kaamunggup o, yinuk, abet aret yokkiragi o.

31 Mbogut-nggween yi, lek arigin aret kwe, an noone ti perak, lek arigin lek mondok aret logogin o,” yoragagerak.


“Ti eyom woroorak kineenggo'lek,” wone
( Mat. 24:36-44 )

32 Wone ambinom yorage logonet, “An aap aret nda'nagagirak nogo, o ndi eyom paga woroorak inom, oonegen mande paga woroorak inom, nogo aakumi abu ineenggo'lek aret o. It mbogut paga menggaarak malayikat kunduk, ineenggo'lek aret. Ndi, Ala aput an kunduk, neenggo'lek mban aret o. An nogoba perak, alik eenu menggerak o.

33 Ndi eyom woroorak kineenggo'lek aret me, kiniki liippunuk logonet, tum wako logonip o.

34 Ndi eyom woroorak nogo ti, aap ambi nen aakumi inawi naakit nduk, at ayeloman mini nogo nen at awi arum logonet, eeko logowak nduk inalitik-inalitak punogo piige, ndi, at tungga unde menggerak nogo tu ndogon me logowak nduk yoge, eerogo piinok, nage menggi kwak, aret o.

35 Togop me, at awi unde nogo kiyoma nggwe woraagin ilik, nogo iniki paga woraagin a? Towe oone ari kagak woraagin ilik, liingge woraagin a? Ndi eyom paga woraagin, kineenggo'lek me, kinagaket paga logonet, kiniki tum wako logonip o.

36 Abera'lek me wage logomenggerik, kit ugun nogo yugwi enegen kiige kero, kinagaket paga logonet, tum wako logonip o.

37 Wone an yokkiragarak ti kwak, it aakumi abok aret yorage agarik o,” yinuk, yoragagerak.

Lean sinn:



Sanasan