Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Marakut 12 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


It aap awi yarak arum wonogogwaarak wone
( Mat. 21:33-46 ; Luk. 20:9-19 )

1 Yorage nagagerik, wone eegu laarogo yorage logonet, “Aap ambi nen anggur awi yappunuk, yagat wuke, amburu mburunogo wuraburak tenggap mendaake, ndi, tum wakak eyo ndoongge, eeke nagagerik, anggen mbanak ando it kologwe, ando at wogogwi, eeko logowak nduk, at eyabu aago me arum piinok, o nda alik me time nagagerak.

2 Nage nagagerik, time logonet, anggur anggen yugu nogo mbaniyak eyom panggoni wage mbareegi, at eyabume anggen mbanogo wogori woraawak nduk, it at eyabu aago arum wonogwe me ayeloman ambi nappi wagagerak.

3 Nappi wagagerak nogo wage mbareegi, it at eyabu aago arum wonogogwaarak nogo nen ayeloman nogo pippunuk, yawi wappogo nogogwaarik, anggen mbanogo wogorulik aret, we nappereegwaarak.

4 Yawi warogo nappereegwaarak nage mbareegi, ambokan at ayeloman ambi inowagam nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, it nogo nen yawi anobak telanogo wappogo nogogwaarik, enggali wako mbareegwa,

5 ambokan ambi nappi wagagerak. Nappi wagagerak wage mbareegi, mondok wako mbareegwa, ti'nuk, aap apit aret nappiya wagagerak me, ando we yawi inookwi, ando mondok inookwi, eereegwaarak.

6 Togop mban eeko mbareegwa, aput ambit iniki kunik nogo nappi waga'lek imbirak wonagagerak me, An naput yi, ayuk wuko logonet, keyage warogo waagun kagi o, yinuk, inowagam nappi wagagerak.

7 Nappi wagagerak wage mbareegi, it at eyabu aago arum wonogwe nogo nen it-it wone mbanggo logonet, Eyate koloorak at yi aret me, eyate nit kolaawam mondok waruwok o,

8 yogo nogogwaarik, at eebe pigogo mondok wappogo nogogwaarik, wonok anggur yabu aago me nen endekem wumbereegwaarak o.

9 Togop eereegerak me, at anggur yarak unde nogo nen nonggop eeginabigin mbakop? Lek o. At wage logomenggerik, eyabu yarak arum wonogwe nogo inoorogo piinok, inobaane'me aap alik arum logowak nduk mippiyaagin o.

10 It yugum paga o wuka nen, O wuko logonet, yugum ambi mbo pereegwaarak nogo, Yugum ogowa ndoonnaga o.

11 At ninogoba nen eereegerak me, Mondok iya lombok eereegerak, kogo nogoorik, Pi wako ogoorik o, yinuk, Ala yereegerak liiru mbanak nogo kit pekkaga'lek ogotik ya?” yinuk, yoragagerak.

12 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Wone eegu laarogo ti, nit niinok, ari,” yinuk, yelok kogo nogogwaarik, pigaawok nduk eereegwaarak mendek, aakumi ambik mbareegwa, inagabiti nen teppunuk nogogwaarak.


Aap Kayitat ake puurak yoreegwaarak wone
( Mat. 22:15-22 ; Luk. 20:20-26 )

13 Teppunuk, nogo nogogwaarik, it Pariti mendek ando inom, it Keroriyan mendek ando inom, nen at oone ninggin yemenggerak paga yilinogo oba puwok nduk nappiya wogogwaarak.

14 Nappiya wogogwaarak nogo, Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. Kat nen, Aap ambi iya, ndi, ambi meek, mbake logonet, ninenete liippinaninuk yo'nirageelik, nit eekwi paga Ala ari menggerak wone mondok pagak togon yo'nirage menggendak nineenu me, aap o unde endagembogut Kayitat ake wu puurak op a, mage a?

15 Teppuurak op a, mage a?” Yogo mbareegwa, it iniki laakot logonet yogwi yelok iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit nonggop nduk, At yemenggerak paga yilinogo puwok, mba'nuk yo'nogo ogotik o? Mbuti wu nenegen kaakit nduk wo'niri woraanip o.”

16 Yorage mbareegi, wogori wogogwaarak. Wogori wogo mbareegwa, at nen, “Enete ogobakkigirik inom, endage liiru mbanak inom, yi ta mbakop?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “Lek o. Ti Kayitat aret o.”

17 Yogo mbareegwa, at Yetut nogo nen, “Ti kenok, Kayitat amendek ti, Kayitat aret wogogwi, ndi, Ala amendek ti, Ala aret wogogwi, eeko logonip o,” yinuk, yorage mbareegi, it nogo nen, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.


“Kanggwi peebi ineenik arugun ilik, lek a?” wone
( Mat. 22:23-33 ; Luk. 20:27-40 )

18 Ti'nuk, “Aakumi kanggwi ineenik a'nuk mi'narugun lek,” yogo menggaarak it Taruki mendek nogo nen at owagam wogo nogogwaarik, yogo logonet,

19 “Ngguru wae. At Muta nen, Aap ambi kwe woppunuk apuluk ndaka'lek kagak kangge kenok, owe obaane'me apuri ndagaruwak nduk, awot nen at owe nanu nogo aret kolaawak o, yinuk, liiru mbaneegerak me, nit wone ambi kin wakkeyawi o.

20 Aap ambi apuri ineebe 7 ndaganabeegerak me, at manggu nogo nen kwe wagangge nagagerik, apuluk ndaka'lek kagak, kambeegerak.

21 Kangge mbareegi, awuluk ambokan mendek nen kwe nogo wagangge nagagerik, apuluk ndaka'lek kagak, mban kambeegerak. Kangge mbareegi, at awot ambokan mendek wagangge nagagerik, togop aret aput ndaka'lek kagak kambeegerak.

22 It ineebe 7 nogo inapuri ndaganaka'lek logonet mban kambit nogo mbareegwa, peebi irip paga at kwe nogo aret kambeegerak.

23 It aap ineebe 7 nogo kwe ambit nogo mban waganggwi-kanggwi mban eeko nogogwaarak me, peebi aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom paga kwe ti, aap ta akwe arigin, mbaken?” yinuk, kin wokkogogwaarak.

24 Kin wokkogo mbareegwa, at Yetut nen, “Ala wone liiru mbanak inom, at Ala omaawi inom, kit liippega'lek logonet, wone ti, alik lombok yogwe kiigi o.

25 Peebi it aakumi kanggwi ineenik agago mippiyoorak eyom paga aap nen kumi wogonakwi, kumi nen aap wogonakwi, eeka'lek it mbogut paga menggaarak malayikat nogo pogom aret logogun o.

26 It aakumi kanggwi ineenik agago mippiyaagin nogo ti, at Muta nogo eyo ku'mbanak alome kani wunuk ari kagak, wonage me, Ala nen at yoreegerak wone nogo liiru mbangge logonet, Abarakam inom, Itak inom, Yakup inom, inogoba Ala ti, an aret o, yinuk, yoreegerak liiru mbaneegerak nogo kit pekkaga'lek ogotik ya?

27 At Ala ti, it aakumi kambunuk lek agaatak inogoba endagembogut lek o. Ata, it ineenik menggaarak inogoba Ala aret me, kit wone ti alik lombok yogwe kiigi o,” yoragagerak.


“Yogop ee'nu, ndogop ee'nu,” iya lombok eeko logorak wone
( Mat. 22:34-40 ; Luk. 10:25-28 )

28 It Ala wone liiru mbanak unde ambi inowagam wage nagagerik, it wone wakwi nogo aruk konembunuk, at Yetut wone onggo obeelom aret yorage kage nagagerik, at Yetut yoge logonet, “At Ala nen, Yogop ee'nu, ndogop ee'nu, yereegerak nogo, wone alom ambi iya lombok nogo ngge kagandak o?” yinuk, kin wokkagagerak.

29 Kin wokkage mbareegi, at Yetut nogo nen, “Wone alom ambi iya lombok nogo yi aret,” ari nagagerik, “Kit nowe-nawot aakumi Iterali mendek yi wae, Kinaruk liirogon konenggo logonip o. At Ala nogo ti ambit aret o. Ndi, at nogo ti, ninogoba Ala aret.

30 Togop aret me, kiniki inom, kineebe inom, kinomaawi inom, abok aret at kinogoba Ala mban kiniki kunik eeko logonip o, yinuk, wone alom iya lombok nogo ti aret o.

31 Ndi, wone ore ambi ndak-ndak yi aret. Kit kineebe kiniki kunik eekkologo monggotak ti kwak, aakumi kinom monggotak nogo togop aret kiniki kunik aganako logonip o, yinuk, wone mbere iya lombok yereegerak yi kokwak ambi wonage abu lek o,” yoreegerak.

32 Yoge mbareegi, at Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, “E o, nogoba. Op aret yagan o. At Ala mbere lek alik aret menggerak me, abet aret yagan o.

33 Ndi, nit niniki inom, nineebe inom, ninomaawi inom, abok aret ninogoba Ala mban niniki kunik logorak. Ndi, nit nineebe niniki kunik eekkologo monggo kwak, ninom wonogwe nogo togop aret niniki kunik aganako logorak ti, nggwok aret o. Ndi, Ala ake warogo apit kani nawak nduk kumbugwi, Ala ake pugwi, eekwi ti, abok mbuuluk me, abet aret yagan o, nogoba.”

34 Yoreegerak at Yetut nen aap nogo iniki warak nen ari kage nagagerik, “Kat keebe Ala abu'me pagarak panggoppake keegi o.” Yoge mbareegi, it abok aret ne ti kuli nen at ambinom kin wokkoorak inagabiti agagerak.


“Keritut ti, ta ombooluk?” yoragagerak wone
( Mat. 22:41-46 ; Luk. 20:41-44 )

35 At Yetut nogo nen ne ambi paga Ala awi wurik me mamunirage logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen, At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo ti, Ndawut ombooluk o, yogwe ti, nonggop togon yogo menggaarak mbakop?

36 Aberiniki nen at Ndawut yoge kagak, ari logonet, At Aliku Ala nen an nogoba Ala yoge logonet, Nogoba. It kinom wim mbanak mendek nogo aan lebenogo kabu'me piiga'lek neegak, Neenggi abe'nggan kwi'nari mok, yoreegerak o, yinuk, yereegerak.

37 At Ndawut lombok nogo nen, Nogoba Ala o, yoreegerak nogo kwe, nonggop togon, At ombooluk, yuurak mbakop?” yoragagerak. It aakumi ambik kuwak aago wonogwe nogo nen at wone ari nogo inikilom aret mbareegwaarak.


Ala wone liiru mbanak unde nen kinambokan laganggwi iyo, tum wako logorak wone
( Mat. 23:1-36 ; Luk. 20:45-47 )

38 At Yetut nen wone mamunirage logonet, “It Ala wone liiru mbanak unde nogo nen kinambokan laganggwi iyo, kiniki tum wako logonip o. Inambogoyum yo'mot langgumbunuk nugwi, yi mendek ndi mendek onggo kunggo menggam time, Nit mban keyage woppinanuwak, mbarit nugwi, eeko logonet,

39 it Yakuri tamban eeko menggam aap nggwok kwi'nogo menggam kwi'nogwe, laago nggwok lako logonet, it aap yo'nggok kero kwi'nogo menggam mban kwi'nogwe, eeriyak inikilom mbako menggaarak.

40 It aap ti, kumi togwe inamendek tigippiigwi, aakumi obeelom inombaruwak nduk tamban nggorek aret eekwi, eeko menggaarak ti paga, it aakumi ando maluk onggo mbuuluk inoba piige logonet, it aap ti perak, maluk nggwok aret inoba piyaagin o,” yinuk, yoragagerak.


Kwe togwe eenggi lek nen Ala ake pereegerak wone
( Luk. 21:1-4 )

41 Yorage nagagerik, at Ala ake wu pogo menggam taa'nogo kwi'nage nagagerik, wonage me, aakumi ambik Ala awi wurik me wu pogo menggam nogome inawu pi wogwe iyareegerak. It aakumi inamendek warak nogo wu apit pi wogwe iigak,

42 kwe togwe ambi amendek lek aret me, wage nagagerik, mbuti wu abu mbuulogwe mbere'ndak pege kagagerak.

43-44 Pege kage nagagerik, at oone waganggwi nogo wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “It aakumi inawu pegaarak yi, inamendek apit enaani kagak pegaarak kwe, kwe togwe yi perak, amendek abu lek kagak ambi onggo patiyak mendek tigitogon pegerak me, aakumi abok wu pogo menggam wu pugwi yi, we mbuuluk mban pegaarak kwe, kwe togwe amendek lek yi perak, nggwok aret pegerak kagi o, yinuk, abet aret yokkiragi o,” yoragagerak.

Lean sinn:



Sanasan