Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Marakut 10 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Aap inakuwi mbo piigwi wone
( Mat. 19:1-12 ; Luk. 16:18 )

1 Yorage nagagerik, o time teppunuk, tu yi Yoraran enebaga nen o Yureya unggwi wagagerak. Unggwi wage mbareegi, aakumi ambik at owagam kuwak ari nogo mbareegwa, at wone mamunirage menggi kwak aret mamuniragagerak.

2 Mamunirage me, it Pariti mendek ando at owagam wogo nogogwaarik, abut mbanuwok nduk yogo logonet, “Aap nen inakuwi mbo piyoorak op o, yinuk, Ala yereegerak Muta nen liiru mbaneegerak ambi wonage ilik, lek a?”

3 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At Muta nen wone nonggop yokkiragagerak o?”

4 Yorage mbareegi, it nogo nen, “At Muta nen ari logonet, Kwe mbo pigi o, yinuk, liiru mbanogo punuk nen mban mbo puurak op o, yinuk, yereegerak o.”

5 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kinogogun laakot kiinok, Muta nen wone ti, liiru mbanggiragagerak kwe,

6 at Ala nen o aa'nduk yi mendek ndi mendek wakkage logonet, aap wakkage, kwe wakkage, eerogo piige nagagerik,

7 ari logonet, Togop me, aap nen agalo-ogoba teppiinok, akweeluk imbirak lambunna'nuk,

8 ineebe mbere kwe, ambit aret arugun o,

9 yinuk, yereegerak me, at Ala nen lambumbiige nogo ti, aakumi nen ponggonogo piyoorak mage o,” yoragagerak.

10 Yorage nagagerik, oome unggwage mbareegi, at oone waganggwi nogo nen wone yoragagerak nogo, ambinom eegwa'me waganeegwaarak.

11 Eegwa'me waganggo mbareegwa, Yetut nen it yorage logonet, “Aap ambi nen kwe mbo punuk, kwe alik ambi wagangge kenok, akweeluk aa'nduk mendek nogo mbabi agago mbo pege o.

12 Ndi, kwe nen ogonggelo mbo punuk, aap alik wagangge kenok, kwe ti mbabi aret eeke o,” yoragagerak.


Elege-aabologwe ale'nggen inoba piyareegerak wone
( Mat. 19:13-15 ; Luk. 18:15-17 )

13 Elege-aabologwe Yetut eenggi piginabuwak nduk, at owagam wogoren wogo mbareegwa, at oone waganggwi nogo nen aakumi mberirogogwaarak.

14 Mberirogwe nogo Yetut iige nagagerik, anini ambik age logonet, “Ala abu'me logorak ti, it elege-aabologwe yogop yi kwak aret me, an nowagam woraawam non mbambiigwi ti mage o. Op aret, yoraanip o.

15 It elege-aabologwe Ala abu'me logorak nduk unggwi nogo mengga kwak, kit togop unggwi naga'lek kiinok ti, unggwi namunggup lek o, yinuk, abet aret yokkirage agarik o.”

16 Yorage nagagerik, elege-aabologwe waganogo ogome piya wa'nuk, eenggi inoba piinok, ale'nggen inoba piyareegerak.


Aap eenggi warak ambi eereegerak wone
( Mat. 19:16-30 ; Luk. 18:18-30 )

17 Ti'nuk, at Yetut tu nggwok paga woraakit nduk eeke mbareegi, aap ambi at owagam puu'nuk wage nagagerik, abu'me tebe yinuk, yoge logonet, “Nogoba Ngguru wae. Kat obeelom mban menggendak me, an neenik mondok logokit nduk, nonggop eeri o?”

18 Yoge mbareegi, at Yetut nogo nen, “Aap ambi obeelom menggerak abu lek o. Ata, Ala alik mban obeelom menggerak me, nonggop nduk, Kat obeelom mban menggendak, yo'negen o?”

19 Yoge nagagerik, “Yogop ee'nu, ndogop ee'nu, yereegerak wone yugu nogo ti, Aap wariyak mage o. Kumi ugun wurinaburak mage o. Yi mendek ndi mendek yogoot kiraariyak mage o. Pilit wone aakumi inoba piyoorak mage o. Aap wi-wi eeginaburak mage o. Kinagalo-kinogoba inayuk wuko logonet, inoone liirogon konenggo logonip o, yereegerak wone nogo kat keenu aret o.”

20 Yoge mbareegi, at nogo nen, “Nogoba Ngguru o. Wone ti abok aret an wulaga mbuuluk paga nen liirogon eeke minggirak aret o.”

21 Yoge mbareegi, at Yetut ena nomorogon enegen pekkage nagagerik, abuwa mbake logonet, “Wone ti abok aret eeke menggendak kwe, ambiriluk perak, awo eeka'lek keegirak nogo yokkiri o. Kat kamindik-kamendek onggo nggerembunuk, it aap inamendek lek kenok tumburira nak o. Tumburira nage keenok, kamendek abe mendek mbogut paga time kolaamunggun o. Ti eeke logomenggendik, nimbirak nugu logowok nduk wa'nu o,”

22 yoge mbareegi, aap nogo amendek ambik unde wonage me, iniki nomok togon nage logonet, iniki puru agan ame nagagerak.

23 Nage kagak, Yetut nogo ena logurogon at oone waganggwi nogo pegiige nagagerik, yorage logonet, “It aap ineenggi warak iinok, Ala abu'me piige menggim unggwi noorak meek negen kagi o,” yoragagerak.

24 Yoragagerak nogo paga at oone waganggwi nogo, “Wi!” yinuk, pi wako mbareegwa, at Yetut nen, “Nawuri o. At Ala abu'me piige menggim unggwi noorak meek negen kagi o.

25 Unta eeruwak paga keeleluwi laanak nggwok kagak liiru eno mbuuluk pelenak me unggwi noorak op negen kwe, aap eenggi warak kenok perak, Ala abu'me piige menggim unggwi noorak ti, meek negen aret kagi o.”

26 Yorage mbareegi, at oone waganggwi nogo abunuk inagabiti ambik a'nuk it-it yogo logonet, “Ti kenok, taani inagap ndariyak o?”

27 Yogo mbareegwa, at Yetut nen enegen pegiige logonet, “Ti eeriyak nogo, it aakumi nen eeriyak meek kwe, Ala nen eeriyak perak, op o. At Ala nen yi mendek ndi mendek abok aret eeriyak op mban aret o.”

28 Yorage mbareegi, at Peterut nen, “Ndi, nit ninamindik-ninamendek abok mbo punuk, kat ninom aret nugu logowok nduk, wogoorak nogora?”

29 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “An nabuwa nen obeelom wone nggwok aruwak nduk, kinagalo-kinogoba inom, kinowe-kinawot inom, kinapurilogwe inom, kinawi wurik inom, kineyabu aago inom, abok aret mbo pugwi kiinok,

30 aakumi nen piyakkinakwi tit iigak kwe, o yogondak mbo pumonggotak obaane'me kinagalomini inom, kinowe-kinawot inom, kinapurilogwe inom, kinawi wurik inom, kineyabu aago inom, apit aret 100 lombok oba lunogo wokkirage, ndi, peebi ee'ninabi woroorak eyom nogo paga kineenik mondok-mondok logomunggup nduk, eerogo pinagage, eerigin o.

31 Aakumi ambik inaa'nduk mendek nogo ti, peebi arugun. Ndi, peebi mendek nogo ti, inaa'nduk arugun o,” yinuk, yoragagerak.


“Noorugun o,” yinuk, ne ambinom yoragagerak wone
( Mat. 20:17-19 ; Luk. 18:31-34 )

32 O time nen o Yerutalem tu paga wogo logonet, at Yetut aa'nduk wage mbareegi, it at oone waganggwi nogo nen, “Nonggop ee'ninabemengga?” yinuk, inagabiti nen iniki piirik wogwe iigak, peebi, it aakumi inambokan wogogwaarak nogo nen inagabiti mbarit wogogwaarak. Inagabiti mbarit wogwe me, at Yetut nen it aap 12 nogo nomorogon wogoren nage nagagerik, “An peebi ndogop eeppanugun o,” yinuk, wone nogo yorage logonet,

33 “Wologo wae. Nit o Yerutalem nogo ogoorik o. Time unggwi namonggoorak me, an aap aret nda'nagagirak nogo neebe pigogo, it aap Ala unde inoweewi inom, it Ala wone liiru mbanak unde inom, wogorage kenok, nooruwak nduk wone mbambunuk, it aap endekem konenggulik mendek wogoraagun o.

34 Wogorogo mbaremengga, nenggali wakwi, inowoori noba lenggenogo panugwi, yawi paga nookwi, eeppaninuk, mondok noorugun o. Nooko mbaremengga, nogo mbere yippunuk, ko'lu neenik arigin o,” yoragagerak.


Yakobut Yaya imbirak nen Yetut yoreegwaarak wone
( Mat. 20:20-28 )

35 Yorage mbareegi, wonogwe me, at Tebereyut apuri Yakobut Yaya imbirak nen Yetut owagam wogo nogogwaarik, at yogo logonet, “Ngguru wae. Nit niniki koonogo punuk, yokkugwi niinok, eeppinanenok nduk wogo o.”

36 Yogo mbareegwa, Yetut nen, “At ndogop eeppinanuwak, mba'nuk, wogotak nogo ngge?”

37 Yorage mbareegi, it nogo nen, “Kat peebi kamendek li'luk eekko'nok wage keenok, kat keraaninu peenok-peenok kwippinanenok nduk yokkogo,” yoreegwaarak.

38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit yo'nugwi ti, kineenggo'lek logonet, yo'nogo ogotik. An nagi toolak nagin ti, kit noorak op mbakop? Aakumi yiime wuppiigwi kwak an ambi eeppanugun ti, kit eeppinagarak op mbakop?”

39 Yorage mbareegi, it nogo nen, “E o. Nit eeppinaniyak op aret o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An nagi toolak noorak nogo ninom aret nunggwi, ndi, yiime wuppiigwi kwak, an eeppaniyak nogo ninom eeppinanugwi, eerugun kwe,

40 neebe peenok-peenok logorak ti perak, an nen yokkiroorak meek o. At punogo piyareegerak nogo nen mban aret eeppiyaagin o,” yinuk, yoragagerak.

41 Yorage it ando 10 nogo konenggo nogogwaarik, Yakobut Yaya imbirak inanini agaket eeppiyareegwaarak.

42 Eeppiigwi iigak, Yetut nen it abok wiiragagerak wogo mbareegwa, yorage logonet, “It aap endekem mendek inarum logowak nduk mippiigo menggaarak nogo ti, inoone omaawi paga lengganinakwi, ndi, inogobamini aap nggwok nen eerit nugu logowak nduk, inoone omaawi yorogwe, eeko menggaarak kineenu kwe,

43-45 kit perak, togop lek o. An aap aret nda'nagagirak yi, kit nen an nake eeko logobagip nduk woroolik o. Ata, an nen kit kinake eeke, ndi, kit aakumi apit kinake kambiminggirak paga kinonggo mbambunuk, wondet agago pinagage, eerikit nduk, wagagirak me, kit ambi, An noreewi inenggela'me aap nggwok arikit, mbake kenok, at kinayeloman age, ndi, kit ambi nen, An nalik nggwok tiyanak logokit, mbake kenok, at ti, kit abok kinabu'me logonet, kinake eeke, eeko logowak o,” yinuk, yoragagerak.


Mbaratimeyut enegen mbuk obeelom eereegerak wone
( Mat. 20:29-34 ; Luk. 18:35-43 )

46 Wone nogo yorage nagagerik, o Yeriko ari wogogwaarak. Yetut at oone waganggwi nogo inom, it aakumi ambik kuwak ogogwaarak nogo inom, o Yeriko nogome nen endekem wundi wogwe me, at Timeyut aput Mbaratimeyut enegen mbuk me, tu nggwok ambet paga kwi'ndak ambe nggino ari wonage logonet,

47 Yetut Nataret mendek wage aruk konengge nagagerik, “Yetut wae. Kat Ndawut ombooluk yi, an nabuwa mbaru o,” yinuk, oone nggwok togon yoreegerak.

48 Yoge mbareegi, it aakumi nogo nen oone puk aruwak nduk, mberereegwaarak kwe, kagak, abunuk oone nggwok nabenak mban ari logonet, “Kat Ndawut ombooluk yi, nabuwa mbaru o.”

49 Yogak mban ari mbareegi, at Yetut nogo yungguk togon puk age nagagerik, “Wi'nip o,” yorage mbareegi, it nen aap enegen mbuk nogo wiigo logonet, “Kat wiigege me, Nagabiti, yugun o. Mi'na'nuk nak o.”

50 Yogo mbareegwa, pilak togon mi'nage nagagerik, ambogoyum endekem nggwe nggoorogo mbo nappegak Yetut owagam aret nagagerak.

51 At owagam nage mbareegi, at Yetut nen, “An kat nonggop eekkaburak mba'nuk ari agandik?” Yoge mbareegi, at enegen mbuk nogo nen, “Nogoba Ngguru o. Nenegen obeelom ee'nabenok nduk yokkigi o.”

52 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Kiniki an noba panggombunuk abet mbakendak nogo paga kenegen obeelom agaarak me, kame nak o.” Awo yoge kagak, enegen mbuk nogo pagak ari nagagerik, Yetut inom tu nggwok paga wogogwaarak.

Lean sinn:



Sanasan