Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Marakut 1 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak

MARAKUT


OBEELOM WONE MARAKUT MBANEEGERAK Yiime Wuppiiga Yaya nen yorage nagagerak wone
( Mat. 3:1-12 ; Luk. 3:1-18 ; Ya. 1:19-28 )

1 At Yetut Keritut Ala aput eerit nage nagagerak obeelom wone aa'nduk lombok wareneegerak nogo yi aret o.

2 At Ala yorage kagak yoraga Yetaya nen yorage logonet, “Kat noorak tu yaruwak nduk, An nen yonggo aa'nduk nappege neyaamunggun o.

3 Aap ambi karume aakumi lek me kuum ari logonet, Ninogoba woroorak tu ogobakkigirogo yakwi, Ndi, at nage logorak tu koonogo yakwi, Eeko logonip o, Yinuk, agan wage kaamunggup o,” yinuk, yoragagerak nogo liiru mbaneegerak o.

4 Liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, aap Yiime Wuppiiga Yaya nogo karume aakumi lek me nage nagagerik, aakumi yorage logonet, “Kinomaluk lek eerogo pinagawak nduk, maluk eeko monggotak ti, kiniki koombunuk, mbo pinip o. Ti mbo pugwi kiinok perak, yiime wuppinagagarak o,” yinuk, yorage nagagerak.

5 Yorage nogome wonage me, it yi aakumi ndi aakumi o Yureya nen, kota Yerutalem nen, abok aret at Yaya owagam nogo nogogwaarik, inomaluk paganggo mbareegwa, yi Yoraran paga niyome wuppiige nagagerak.

6 At Yaya nogo unta eeruwak wiirogo ayum ogobakkigirogo yikkolage, agabolo poorogo agabee'le yikkolage, eeppunuk logonet, at ambi ti, yibila inom, nggiin amburu inom, nengge nagagerak.

7 At nen wone yorage nagagerak nogo yi aret, “At peebi nambokan woraagin ti, aap nggwok aret o. Ndi, an we mbuuluk me, at iyogogut nggerenak tebe yinuk, piiniyak meek o.

8 An nen we yiime wuppinagage minggirak kwe, at nen perak, Aberiniki kinoba wuppinagi woraagin o,” yinuk, yorage nagagerak.


Yaya nen Yetut yiime wuppereegerak wone
( Mat. 3:13-17 ; Luk. 3:21-22 ; Ya. 1:32-34 )

9 Yorage wonage me, at Yetut o Nggalileya tini Nataret nen wagagerak. Wage mbareegi, at Yaya nen yi Yoraran paga yiime wuppereegerak.

10 Wuppege mbareegi, wundi wage kagak, mbogut keyaake mbareegi, Aberiniki towe puume pogom wiga agan at Yetut oba nabi wage kagagerak.

11 Kage mbareegi, mbogut paga nen oone ari logonet, “Kat naput niniki kunik aret me, nale'nggen ee'nake keegi o,” yoge kagagerak.


Ibilit nen Yetut abut mbaneegerak wone
( Mat. 4:1-11 ; Luk. 4:1-13 )

12 Yoge mbareegi, Aberiniki nen at Yetut karume aakumi lek me time nawak nduk, eeppege mbareegi, nagagerak.

13 Karume nagagerak wonage me, at Ibilit nen Yetut abut mbangge kagak, nogo 40 yereegerak. Ndiimbu-nggwiya nugu menggam wonage me, it malayikat nen wogo nogogwaarik, iniki eyak wappereegwaarak.


Aap ikan wagangga ineebe 4 miirinabeegerak wone
( Mat. 4:18-22 ; Luk. 4:14-15 ; 5:1-11 )

14 At Yaya nogo keele maarogo mambiigo menggam mambogo mbareegwa, at Yetut nogo o Nggalileya nagagerak. Nage nagagerik, Ala wone obeelom wone nogo yoranet nege logonet,

15 “ Ala eeriyak kooneegerak nogo eyom abu panggo yegerak o. At abu'me pinagarak nogo panggo yi wagaarak me, kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pogo logomonggotik, obeelom wone yokkirage yi, abet mbako logonip o,” yinuk, yoranet nege nagagerak.

16 Yoranet nege nagagerik, niyo Nggalileya yenggenak aa'nggi paga nage logonet, at Timon awot Andereyat imbirak ikan waganggo menggaarak me, ikan waawok nduk, yum ikan waganggo menggaarak nogo yiime mbo wuppugwi enegen iyareegerak.

17 Mbo wuppugwi enegen iige nagagerik, yorage logonet, “Ikan waganggo monggotak ti kwak, aakumi wogonabit nugu logorak mamunggiraakit nduk ninom nawok o,”

18 awo yorage kagak, yum ikan waganggo menggaarak nogo mbo punuk, inom nogogwaarak.

19 Inom koorok time aret ari nanuk, at Tebereyut apuri Yakobut awot Yaya imbirak inogoba inom yiiro paga logonet, yum ikan waganggo menggaarak nogo ogobakkigikwi enegen iyareegerak.

20 Enegen iige nagagerik, “Ninom nawok o,” yinuk, perak togon yorage mbareegi, inogoba Tebereyut it aap onggo kolaawok nduk eeka nogo inom yiiro paga taati mbo piinok, Yetut inom nogogwaarak.


Aap kugi ogole warak inikime unggwagagerak wone
( Luk. 4:31-37 )

21 It nogo inom nogo nogogwaarik, o Kaperenawum unggwi nogogwaarak. Unggwi nogo nogogwaarik, Yetut nen it Yakuri tamban eekwi paga it tamban eeko menggam nogome unggwage nagagerik, wone mamuniragagerak.

22 It at oone mamunirage inaruk konenggo nogogwaarik, “Ie! Aap yi, it Ala wone liiru mbanak unde nen yo'nirogo mengga kwak yo'nirage lek o. Wone ti, at unde nen aret ari me, Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

23 At wone mamunirage kagak, aap ambi kugi ogole warak inikime unggwagagerak it tamban eeko menggam wonage nogo nen,

24 kwa kunik ari logonet, “Kat Yetut Nataret mendek yi, nonggop ee'ninabikit nduk wagan? Nit lek eerogo pinanikit nduk wagan ilik? Kat Ala aput maluk eekeelik alik leenak menggendak nogo keebe an neenu aret o.”

25 Yoge mbareegi, Yetut nen at mberege logonet, “Koone puk a'nuk, wundi nak o.”

26 Yoge mbareegi, kugi ogole warak aap inikime unggwagagerak nogo nen eebe nuk eeke, kwa yuwak nduk eeppege, eeke nagagerik, nggigik togon wundeegerak.

27 Wungge mbareegi, it abok nen, “Ia!” yinuk, inagabiti ambik age nagagerik, ambi nen yagak, ambi nen yagak yogo logonet, “Wologwe! Nonggop eerogo wumbigi? Wone alik ngget mamunik paga oone omaawi yoge kenok, wunggi ilik? Oone omaawi paga kugi ogole warak mendek, Wundi nanip, yorage kenok, konembunuk aret wunggo menggaarak yi, ia!” yinuk, yereegwaarak.

28 Yogo nogogwaarik, eereegerak wone nogo o Nggalileya enaaganambokan nogome mbet-mbet aret wigak yereegerak.


Aakumi ambik obeelom eeginabeegerak wone
( Mat. 8:14-17 ; Luk. 4:38-41 )

29 It Yakuri tamban eeko menggam nogome nen wundi nogo nogogwaarik, Yaya Yakobut imbirak Timon Andereyat iname nogome inom unggwi nogogwaarak.

30 Unggwi nogo mbareegwa, at Peterut owanggelo inikime kani pereegerak andi windak wonage me, “Kwe andi yogop agaarik o,” yinuk, Yetut yoreegwaarak.

31 Yogo mbareegwa, owagam nage nagagerik, eenggi pigogo mippege mbareegi, andi nogo lek age nagagerik, kwe nogo nen inake eeke nagagerak.

32 Kiyoma-kiyoma oonegen kilu yi nage kagak, it kugi andi inom, it kugi inikime lik yereegerak inom, abok aret wogoren Yetut owagam piya wogogwaarak.

33 Piya wogo nogogwaarik, it aakumi o kota time mendek abok aret tungga paga kuwak ari wogo mbareegwa,

34 at Yetut nen it aakumi yi kugi ndi kugi kunik nogo abok aret obeelom eeginake, kugi inikime lik yereegerak kenok ambik nggiginogo wumbiige, eeke kenok, it kugi nogo at Yetut eebe ineenu me. at Yetut nen, “Kinoone yuurak lek o,” yinuk, yorage mbareegi, inoone puk a'nuk aret wundit nogogwaarak.


O Nggalileya obeelom wone yorage nagagerak wone
( Luk. 4:42-44 )

35 O kilim nagabikit nduk apit eeke kagak, Yetut eenik a'nuk wundi nage nagagerik, aakumi ineebe lek me time tamban eeri nagagerak.

36 Tamban eeke nogome wonage kagak, at Timon oreewi inom nen kwaarit nogo nogogwaarik, at eebe kwaakkogogwaarak.

37 Eebe kwaakkogo nogogwaarik, at yogo logonet, “It aakumi abok aret kat keebe kwaakkabit nugu agaarik o,” yinuk, yoreegwaarak.

38 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “O tini koorok time kunduk yora naakit nduk wagarak me, nawok o,”

39 yorage nagagerik, o Nggalileya abok aret it Yakuri tamban eeko menggam wone yorage, kugi inikime unggwagagerak kenok, nggiginogo wumbiige, eerit nege nagagerak.


Aap awin aaga'ne kunik obeelom eereegerak wone
( Mat. 8:1-4 ; Luk. 5:12-16 )

40 Eerit nege me, aap awin aaga'ne kunik ambi at Yetut owagam wage nagagerik, abu'me tebe yinuk, ngginooge logonet, “Kat nen obeelom ee'naburak mbake keenok, obeelom ee'naburak op aret o.”

41 Yoge mbareegi, at Yetut nen aap nogo abuwa mba'nuk, eenggi nderogon pigagangge nagagerik, “An obeelom eekkaburak mbakirak me, obeelom agago pagagi o,” yinuk,

42 awo yoge kagak, awin aaga'ne kunik nogo lek age nagagerik, eebe obeelom agagerak.

43-44 Obeelom age mbareegi, oone panggok togon yoge logonet, “Eekkakirak yi, aakumi abu yoraagun o. Aap Ala unde nogo nen keebe keyaawak nduk, owagam nak o. An obeelom eekkakirak me, at Muta nen, Ala ake ndogop eerogo puurak o, yinuk, yereegerak nogo, pege keyaawak nduk pi nak o,” yinuk, aruk warogo nappereegerak.

45 Aruk warogo nappereegerak kwe, oome nogome nen wungge nagagerik, at eeppereegerak wone nogo abok aret yi awi ndi awi paganogo yoranet nege nagagerak. Yoranet nege nagagerak ti paga at Yetut nogo aakumi inenggaanom tena'me nege logorak meek age mbareegi, aakumi ineebe lek me time aret wonage me, aakumi yi awi ndi awi nen at owagam kuwak ari wagak mban eeko nogogwaarak.

Lean sinn:



Sanasan