Lukat 24 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakYetut eenik a'nuk, mi'nagagerak wone ( Mat. 28:1-10 ; Mrk. 16:1-8 ; Ya. 20:1-10 ) 1 Ndi, tamban eekak yuurak ne iyaalok warennagagerak Hari Minggu paga o kuubondendok it kumi nen amburu pipuk eerogo pereegwaarak nogo, wonok ndoome nogome aret nogogwaarak. 2 Nogo nogogwaarik, yugum tu narak nogo pelenogo nappereegerak kogo nogogwaarik, 3 unggwi nogogwaarak kwe, ninogoba Yetut eebe wanenak nogo inigen koolik. 4 Eebe lek mbareegi, “Yi nonggop aga ubi?” mbakwi iigak, abera'lek me aap mbere inambogoyum abinak kwindagala aago yirik inowagam mi'nari wogwe iyareegwaarak. 5 Iigo nogogwaarik, inagabiti ambik aganake logonet, inete nggween paga wanduk yinuk, wonogwe iigak, it aap nogo nen kumi nogo yorogo logonet, “Kit nonggop nduk, at eenik menggerak nogo it kambeegwaarak inom wonage kero, kwaako ogotik? 6-7 Eebe yime lek o. At muk eenik a'nuk, mi'nagaarak o. At o Nggalileya logonet, An aap aret nda'nagagirak nogo nooruwak nduk, neebe pigogo it aap maluk mendek wogorage mbaremenggi, eyo karo-karo paga nabenogo panugwi iinok, nogo mbere yinuk, ko'lu neenik a'nuk mi'narigin o, yinuk, wone yokkiragagerak nogo abe'nip o.” 8 Yorogo mbareegwa, at yereegerak nogo abereegwaarak. 9 Abeko nogogwaarik, ndoome nen iniyok paga wogo nogogwaarik, inigen kogogwaarak nogo abok aret it aap 11 inom, inoreewi inom nugu nogogwaarak nogo abok aret inom, mbininogo yorogogwaarak. 10 Aap nappiigak mbininogo yorogogwaarak kumi nogo ti, kwe Mariya awi Magaralena mendek inom, kwe Yokana inom, Yakobut agalo Mariya inom, it kumi alik inom, nen aret mbininogo yorogogwaarak. 11 Yorogogwaarak nogo, “Yi abet aret yo'nirogwe iigo o,” mbarulik, “Yi we ugun agan nugu agaarik,” mbareegwaarak kwe, 12 Peterut perak, mi'na'nuk, puu'nuk ndoome nogome nage nagagerik, ena tebe yinuk, enegen mannage nagagerik, yum yawenak nogo nggonenak mban taati wonage kagagerak. Kage nagagerik, “Yi nonggop agaarak iya!” yinuk, iniki koonit ame aret wagagerak. Tu o Emayut paga nogo logonet, eereegwaarak wone 13 Ne ti paga aret Yetut oone waganggwi mendek mbere o Yerutalem nen o yaga'lelo ambi endage Emayut nogogwaarak. O kota Yerutalem nen yaga'lelo Emayut noorak ti, o nda 11 kilometer negen me, nogo logonet, 14 eeke kogogwaarak nogo abok aret mbininit nogogwaarak. 15 Mbininggo logonet, wone nili-kili mbanit nogwe me, Yetut lombok inowagam nage nagagerik, inom aret nagagerak kwe, 16 at yelok kogwe iyo, inigen nobarogo negen piyareegerak. 17 Inigen nobarogo piyareegerak iigak, at Yetut nen it yorage, “Kit nogo logonet, wone ngge mbanit nogo ogotik o?” Yorage mbareegi, inabuwa warak inetenggen puk ogo nogogwaarik, 18 it mbere nogo ambi endage Keleyopat nen at Yetut yoge logonet, “It aap nggiru yi awi ndi awi nen o Yerutalem unggwi wagaarak wonogwe nogo yogondak iluk eekerak yi, apit ineenu kwe, kat kalik keenggo'lek me wage nagandik, yagan ya?” 19 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Nonggop agaarak me yogop o?” Yorage mbareegi, it nen, “Aap Yetut awi Nataret mendek nogo o. At ti, Ala nen yoge kagak yoraga mendek logonet, wone yorage nagaarak inom, eeke nagaarak inom, ti Ala kunduk, nit aakumi abok kunduk, ninenggaanom paga mondok iya tit eerit nage kogo nogoorak o. 20 Ti aret kwe, it aap Ala unde ninoweewi inom, nit Yakuri ninoweewi inom, nen wariyak lenggambunuk, eyo karo-karo paga nabenogo puwak nduk, wogorogo mbaka, eyo karo-karo paga nabenogo pegaarak nogo o. 21 Nit aakumi Iterali mendek wondet agago pinani woroorak nogo at aret mbakoorak me, ao. Togop aret kwe, eeppegaarak kagak, yogondak nogo mbere yogoorak o. 22 Ndi, ambi, it kumi nit ninagalomini nogo nen ninogut mappinanggaarak mban. 23 It kumi nogo o kuubondendok ndoome nogome nogo nagaarik, at eebe warak lek kagaarak o. Eebe lek mbaki, wogo nagaarik, nit yo'nirogo logonet, It malayikat mendek nen, Lek o. At eenik wonage o, yinuk, ninabinggaanggo negen yo'nirogwe iigoorak o. 24 Yo'nirogo mbaka, it ando ninom wonogoorak nen ndoome pekka nogo nagaarik, kumi yo'niragaarak nogo ndak-ndak kagaarak kwe, at eebe perak, lek kagaarak o,” yinuk, Yetut mbininogo yoreegwaarak. 25 Yogo mbareegwa, at Yetut nen it yorage logonet, “Kit wi kiniki yunduurak aret kiigi o. It aap Ala nen yorage kagak yoraga nen wone yokkirogo nogogwaarak nogo abok aret mbet-mbet abet mbarulik nonggop nduk wonogotak? 26 At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo aaninggin-paaninggin oba pegaarak yogotak nogo, oba pega'lek kagak, at tiyappuurak mbakop? Lek o. Oba puurak agaarak me, pegaarak o,” yinuk, yorage nagagerik, 27 Keritut wage kenok, “Togop eerigin o,” yinuk, wone Muta liiru mbaneegerak nogo kuli nen it aap Ala yorage kagak yoraga nen yorogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak nogo abok aret amburu mbaniragagerak. 28 Amburu mbanirage kagak, o yaga'lelo noorak mbareegwam nogome wok yi nogo nogogwaarik, at nok-nok naakit nduk, eereegerak mendek 29 tebembunuk, yogo logonet, “Oonegen abu kilu yi nagaarak o kiip age me, ninom aret logowok o,” yogo mbareegwa, inom logowok nduk, iname aret unggwi nagagerak. 30 Unggwi nage nagagerik, inom mbi nawok nduk, kwi'na'nuk, mbi eenggime woppunuk, “Nogoba wa,” yinuk, karerogo tumburirakit nduk eeke mbareegi, 31 “Ie. At nogo yi aret kogo o,” yinuk, yelok kogogwaarak. Yelok kogo mbareegwa, inigen iigak, eenggi-iyo'lek aret lek agagerak. 32 Eenggi-iyo'lek aret lek age mbareegi, imbirak wone mbanggo logonet, “Wologwe! Tu paga wogo logonet, wone yo'nirage, Ala wone liiru mbanak amburu mbannirage, eeke kagak, nit niniki eya ee'ninabit unggwage kogoorak nogo lek a?” yinuk, yogogwaarak. 33-34 Yogo nogogwaarik, ti eyom paga lombok mi'na'nuk, iniyok paga o Yerutalem wogo nogogwaarik, it aap 11 inom, aakumi ugun inom, kuwak eeppunuk, “Ninogoba Yetut abet aret eenik a'nuk, mi'nage nagaarik, eebe aap Timon nikka wagaarak o,” yinuk, mbininggwi iyareegwaarak. 35 Iigo nogogwaarik, tu nogo logonet, eereegwaarak inom, mbi karerogo tumburirage kagak at yelok kogogwaarak nogo inom, abok aret mbininogo yorogogwaarak. At oone waganggwi abok aret nigiyareegerak wone ( Mat. 28:16-20 ; Mrk. 16:14-18 ; Ya. 20:19-23 ; Nap. 1:6-8 ) 36 Mbininirogwe me, Yetut lombok inenggela'me mi'nari unggwage logonet, “Kiniki kwippinip o.” 37 Yorage mbareegi, iniki ma'nage logonet, “Yi kugi ilik?” yinuk, inagabiti ambik aganabeegerak. 38 Inagabiti ambik aganake mbareegi, Yetut nen it yorage logonet, “Kit nonggop nduk kiniki piirik logonet, kiniki yungguppegak eeko ogotik? 39 Kit an aret neyaamunggup nduk, neenggi-niyok yi, pekkaanip o. An nenggaanggum-nowak warak neegotak pogom it kugi togop lek me, an pi'nako logonet, an neebe aret nomba'nip o.” 40 Yorage nagagerik, eenggi-iyok nigiyareegerak. 41 Nigiige mbareegi, iniki ale'nggen nen, “Yi nonggop ubi! Iya!” yinuk, mbareegwaarak kwe, “Yi at aret,” awo mbaka'lek iigak, it yorage logonet, “Mbi ambi wonage ilik, lek a?” 42 Yorage mbareegi, ikan larak ambi wogogo mbareegwa, 43 waganogo it inigen iigak aret nenggegerak. 44 Nengge nagagerik, yorage logonet, “Ninom logonet, an eeriyak wone nogo aap Muta nen Ala wone yugu liiru mbangge logonet, mbaneegerak nogo inom, it aap Ala yorage kagak yorogo nogogwaarak liiru mbaneegwaarak inom, mbuku Ndawi paga liiru mbanak nogo inom, abok aret a'me lik yigin o, yinuk, yokkirage nagarak nogo yi aret eeppanggaarak o.” 45 Yorage nagagerik, Ala wone liiru mbanak tena'me kaawak nduk, iniki eya eeppiyareegerak. 46 Iniki eya eeppiige nagagerik, yorage logonet, “At Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo aaninggin-paaninggin oba pugwi iinok, nogo mbere yinuk, kanggo menggam nen eenik age logomenggerik, mi'narigin o. 47 Kit maluk eeko monggotak nogo kiniki koombunuk, kinomaluk mbo pugwi kiinok, Ala nen kinomaluk lek eerogo pinagagin o, yinuk, wone nogo at endage kumbunuk, iyaalok o Yerutalem nen yi awi ndi awi abok aret yoranet wundi nogo logogun o, yinuk, Ala wone liiru mbaneegwaarak nogo yi aret eeppanggaarak o. 48 Eeke neegotak yi abok aret paganogo yoranet nugu logorak kit aret me, 49 nogoba nen wokkiroorak abok yokkiragagerak nogo, an nen aret kinoba wuppinagi woraagin me, Ala omaawi agi nen kinoba mondok li'luk eeppi waga'lek kagak, o kota yime aret logonu o,” yinuk, yoragagerak. Yetut mbogut paga wonok laganeegerak wone 50 Yorage nagagerik, o kota nen wundi nanuk, wogoret o Mbetaniya koorok time ari nage nagagerik, eenggi nippege logonet, ale'nggen inoba piyareegerak. 51 Ale'nggen inoba awo piige kagak, at eebe wonok mbogut paga lagangge kogogwaarak. 52 Lagangge kogo nogogwaarik, Ala ayuk wuko logonet, endage tiyappogo nogogwaarik, inale'nggen ambik mbakak iniyok paga o Yerutalem wogogwaarak. 53 Wogo nogogwaarik, Ala awi wurik me nogome mban logonet, Ala alut eeko nogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society