Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Lukat 22 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Yetut wariyak kooneegwaarak wone
( Mat. 26:1-5 ; Mrk. 14:1-2 ; Ya. 11:45-53 )

1 Roti Piika'lek Mendek laago endage Obaga Mbo Nagagerak lariyak eyom panggoni wagagerak me,

2 it Ala unde inoweewi inom, it aap Ala wone liiru mbanak unde inom, nen aakumi inagabiti nen, “Yetut nonggop agago waruwi o?” yinuk, koonit nugu nogogwaarak.


Yetut waruwak nduk, onggo mbaneegerak wone
( Mat. 26:14-16 ; Mrk. 14:10-11 )

3 Koonit nugwi iigak, at Ibilit nen it aap 12 ambi endage Yurat Ikariyot inikime unggwagagerak.

4 Unggwage mbareegi, it aap Ala unde inoweewi inom, it Ala awi wurik arum wako nogogwaarak inoweewi inom, yorage logonet, “Yetut warubagip nduk, nonggop agago wokkira o,” yinuk, inom wone mbani nagagerak.

5 Inom wone mbani nage mbareegi, it iniki ale'nggen mbako logonet, “Onggo wu wokkiruwok o,” yogo mbareegwa,

6 at Yurat nogo nen, “E o,” ari nagagerik, “Aakumi lek me, o ngge eyom paga eebe pigogo wogoroorak nanonggwan age kaamun?” yinuk, tokkage nagagerak.


Laago Obaga Mbo Nagagerak lariyak wone
( Mat. 26:17-25 ; Mrk. 14:12-21 ; Ya. 13:21-30 )

7 Laago Roti Piika'lek Mendek lappunuk, nonggo logonet, laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk ndomba wariyak eyom age mbareegi,

8 at Yetut nen Peterut Yaya imbirak nappiige logonet, “Laago Obaga Mbo Nagagerak nit noorak pipuk eerogo pugwi a nanip o.”

9 Yorage mbareegi, it nen, “Nit nggeeme pipuk eerogo pugwi a nawi o?”

10 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Kit o kota time unggwogo logomonggotik, aap ambi yugum yiiwak mendek yi toolak ambi wonok nage me, kinom lambumbunuk, at ame unggwage kenok, kinom aret unggwi nanu o.

11 Kinom unggwogo logomonggotik, aap o unde nogo yogo logonet, At ninogoba Ngguru nen, An noone waganggwi nogo ninom laago Obaga Mbo Nagagerak noorak nduk, o ko ogoorak ngge? yo'nu o, yo'niragaarak me, yokkogo o.

12 Yogwi kiinok, tilaabaga ko nggwok ogoorak ambi ndigik-ndegek aago wonage yokkirage kenok, time aret larogo pogo logonu o,” yinuk, nappiyareegerak.

13 Nappiyareegerak nogo nogogwaarik, Yetut nen it yoragagerak nogo ndak-ndak aret kogo nogogwaarik, time aret laago Obaga Mbo Nagagerak nogo larogo pereegwaarak.


Mbi amburu noorak mamuniragagerak wone
( Mat. 26:26-30 ; Mrk. 14:22-26 ; 1Kor. 11:23-25 )

14 Larogo pereegwaarak nogo noorak eyom panggoni wage mbareegi, Yetut nen nappiigak leenogo piyareegerak nogo inom kwi'nogogwaarak.

15 Kwi'nogo nogogwaarik, Yetut nen it yorage logonet, “An noba aaninggin-paaninggin eeppanega'lek kagak, laago Obaga Mbo Nagagerak larak yi, ninom nawok lak ao, lombok mbake minggirak o.

16 Peebi Ala abu'me piige menggim logonet, Alom yi nduk nonggo nogogurak kogo o, yinuk, kin koorak eyom a'me lik yi naga'lek kagak, an nagin lek me, yogondak aret ninom nawok lak ao, lombok mbake minggirak o, yinuk, abet aret yokkiragi o.”

17-18 Ti yorage nagagerik, yiiwak eenggime woppunuk, “Nogoba Ala wa!” yinuk, “An yogondak kuli paga nen nok, peebi Ala abu'me pinagarak eyom ari waga'lek kagak an eyoonggen amburu yi, nengga'lek aret logogin me, waganogo tumbukkolaanip o, yinuk, yokkiragi o.”

19 Yorage nagagerik, roti eenggime woppunuk, “Nogoba Ala wa!” yinuk, karerogo tumburirage logonet, “An neebe kit kinake punik nogo yi aret me, noba abe'nako logonet, nanip o.”

20 Yorage nagagerik, nonggo mbareegwa, amburu toolak togop aret tumburirage logonet, “Ala kinom lambumbinagarak nduk, wone ngget mendek abok yokkirage nogo, kit abet mbarubagip nduk namiya kilirik yi aret o,” yinuk, tumburiragagerak.

21 Tumburirage nagagerik, “Wologwe! An nooruwak nduk, aakumi yoraagin nogo ninom mbi nengge yime agaarik o.

22 An aap aret nda'nagagirak ee'naburak koonak nogo ndak-ndak aret ee'nabigin kwe, at nooruwak nduk aakumi yoraagin nogo perak abuwa o.”

23 Yorage mbareegi, “Ta nen eeriyak kenok yigi o?” yinuk, it mban-mban kin wat-wat yereegwaarak.


“An iya, kat iya,” yogo nogogwaarak wone

24 Kin wat-wat yogo nogogwaarik, ti'nuk, “An iya, kat iya,” yogo logonet, wone wako nogogwaarak.

25 Wone wakwi me, at Yetut nen it yorage logonet, “It aakumi endekem mendek inoweewi inendagembogut nen inoone omaawi paga inapuri lengganinakwi, ndi, it aap inapuri inarum menggaarak nogo nen, Ninogobamini o, yo'niroorak mbakwi, eeko menggaarak kwe,

26 kit perak, togop yogo logogup o. Aap nggwok ambi kinenggela'me wonage kenok, at wulaga mbuuluk pogom aret aruwak o. Ndi, at wone lenggangginaka nogo kinayeloman aret aruwak o.

27 Ta nen aap nggwok wonage mbakop? At mbi nengge menggerak ti, iya ilik, at nengge nogo ake yi wa nagak ndi wa nagak eeke menggerak ti, iya a? Lek o. At nengge menggerak iya nogo lek a? Togop kwe, an kinenggela'me logonet, kinayeloman negen a'nuk, kinake yi wa nagak ndi wa nagak eeke minggirak o.

28 Aaninggin-paaninggin noba age kagak, kit an mbo panugulik mondok ninom wonogo monggotak me,

29 nogoba nen an aakumi inarum logokit nduk, unde eeppaneegerak nogo ndak-ndak.

30 kit an nabu'me piige minggim mbi nunggwi, yi nunggwi, ndi, aakumi wone lengganinako menggam logonet, aakumi Iterali inanebunu 12 nogo inowak loonggwi, eeko logobagip nduk, unde eeppinagagi o,” yinuk, yoragagerak.


“Yetut neenggo'lek, yumunggun,” yoreegerak wone
( Mat. 26:31-35 ; Mrk. 14:27-31 ; Ya. 13:36-38 )

31 Yorage nagagerik, “Timon wae! Karuk logot o. Gandum eebe leennaruwak nduk, ameneno ndegenggo mengga kwak, at Ibilit nen kat togop aret eeppagawak nduk, Ala yoge mbaki, E o, yegerak kwe,

32 kat kiniki noba panggombunuk, abet nombake nogo, lek age kero, an kake tamban eekirak o. Yungguninuk kiyok paga nowagam wage logomenggendik perak, kawuri yi, iniki eyak wappiige logomunggun o,” yinuk, yoreegerak.

33 Yoge mbareegi, at Timon nen, “Nogoba o. Keele maarogo mambiigo menggam mambagagwi, mondok kookwi, eekwi iinok, an nimbirak ee'naburak op aret mbakirak o.”

34 Yoge mbareegi, at Yetut nen, “Peterut wae. Yogondak aret ayam oone yaga'lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut ti, an neenggo'lek ari, keyaagin o, yinuk, yokkigi o,” yoreegerak.


Inawu, inayum, inawooluwak, wonok noorak wone

35 Yoge nagagerik, it apit yorage logonet, “Kinawu nggerenak inom, wokkirogwe iinok yonggoliyak yum inom, kiniyogogut nggerenak sepatu inom, an nen wonok noorak mage o, yokkirage mbareegi, nogo logonet, kit kinamendek ambi lek kenok, Ao, mbako nogogutak ilik, lek a?” Yorage mbareegi, it nen, “Nit niniki togop ambi mbarulik o, ninogoba.”

36 Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Yogondak nen kinawu nggerenak wonage kenok waganggwi, wokkirogwe iinok yonggoliyak yum wonage kenok waganggwi, tege wooluwak lek kenok, kinambogoyum endekem mendek paga ambi kunggologwe, eeko logonip o.

37 Ala nen ari logonet, At aap maluk mendek inom ineenggi linggininabeegwaarak o, yinuk, yereegerak liiru mbanak nogo, an eeriminggirak paga a'me lik yigin o, yinuk, yokkiragi o. An eeriyak nduk, liiru mbaneegwaarak nogo o yogondak yi aret a'me lik yi wage kenok, yagi o.”

38 Yorage mbareegi, it nen, “Tege wooluwak mbere yi o, ninogoba.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “Abu yogo o,” yinuk, yoragagerak.


Puut Tayitun paga logonet, tamban eereegerak wone
( Mat. 26:36-46 ; Mrk. 14:32-42 )

39 Yoraanuk nogome nen wundi nage nagagerik, puut Tayitun paga lagi nage nagagerak me, aret lagi nagagerak. Lagi nage me, at oone waganggwi mendek nogo inom lagi nogogwaarak.

40 Lagi noorak mbareegim nogome aret nogo nogogwaarik, it yorage logonet, “Maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, tamban mban eeko logonip o.”

41 Yoraanuk, yugum namburogo nappugwi nogo kwak, at tayo yi nage nagagerik, endobanggun yindumbunuk, tamban eereegerak.

42 Tamban eeke logonet, “Ai, nogoba! An ee'naburak yiiwak toolak kwak yi, kat woorak mbakendak kenok, wamen o. Ndi, lek kenok, an eeriyak mbake nogo mbo punuk, kat eeriyak mbake nogo mban aret eerikit o.”

43 Yoge mbareegi, malayikat ambi mbogut paga nen at owagam tena'me ari wage nagagerik, iniki eyak wappereegerak.

44 Eyak wappege mbareegi, iniki abu puru agan unggwage kagak, abuwa warak nggo-nggo tamban ambinom eereegerak. Eeke kagak, liigak wundeegerak nogo amiya anggen kilirik pogom nggween paga wambit nagagerak.

45 Tamban eeppunuk, mi'nage nagagerik, at oone waganggwi mendek inowagam wage nagagerik, it iniki abu puru agan nage kenok, nogo yugwi iyareegerak.

46 Iige nagagerik, it yorage logonet, “Kit nonggop nduk nogo yugu ogotik o? Maluk eeriyak kiniki nggagani wage kero, mi'na'nuk, tamban mban eeko logonip o,” yinuk, yoragagerak.


Yetut pigaganeegwaarak wone
( Mat. 26:47-56 ; Mrk. 14:43-50 ; Ya. 18:3-11 )

47 Wone ti awo yorage me, it aap 12 mendek ambi endage Yurat nogo aa'nduk nage kagak, aap ineebe aago ambokan nogogwaarak. It nogwe iigak, at Yurat aa'nduk Yetut kambugiriyak nduk, owagam panggo yi nage mbareegi,

48 at Yetut nen, “Yurat wae! Kat kambu'nirimenggendak nogo paga an aap aret nda'nagagirak yi, aakumi nen nooruwak nduk, wogoroorak mbakendak ya?”

49 Yoge mbareegi, it Yetut inom wonogogwaarak nogo nen it eeruwok nduk, nogogwaarak nogo yelok iigo nogogwaarik, “Ninogoba wae. Tege wooluwak paga inooruwi a?”

50 Yogwi iigak, it ambi nen aap Ala unde inowe nggwok ayeloman aruk abe'nggan tabok togon nappereegerak.

51 Tabok togon nappege mbareegi, at Yetut nen, “Togop eeriyak mage o,” yinuk, wulaga nogo aruk eenggi pigagangge nagagerik, obeelom eeppereegerak.

52 Obeelom eeppege nagagerik, at Yetut nen it at pigaawok nduk nogogwaarak Ala unde inoweewi inom, it Ala awi wurik arum wako nogogwaarak inoweewi inom, it aap inanggok inom, nogo yorage logonet, “Aap yogoot wagangga piginabi nogo mengga kwak, an togop aret pi'nabuwok nduk, tege wooluwak inom, mbim obate mbanak inom, wonok wogotak ya?

53 Ko'lu-kii'me Ala awi wurik me ninom neegak, pi'nabulik kwe, at o yumaak unde menggerak nogo kinom ee'naburak eyom yogondak yi aret me, ee'nip o,” yinuk, yoragagerak.


“Yetut ti an neenggo'lek,” yereegerak wone
( Mat. 26:57-58 , 69-75 ; Mrk. 14:53-54 , 66-72 ; Ya. 18:12-18 , 25-27 )

54 Yorage mbareegi, pigaganggo nogogwaarik, wonok aap Ala unde inowe nggwok ame nogome pi nogogwaarak. Pi nogwe iigak, Peterut nogo inambokan yanabek nagagerak.

55 Ala unde inowe nggwok nogo ame pi nogo nogogwaarik, at awoore'nggam time kani kumbunuk, kwi'ndak wonogwe me, Peterut nogo inenggela'me aret kwi'nari nagagerak.

56 Kwi'nari nagagerak wonage me, kolaga ambi kani kunik eya paga Peterut eebe inom kwi'ndak wonage kage nagagerik, at enegen looge logonet, “Aap yi kunduk, imbirak wonage kagarak o.”

57 Ari mbareegi, Peterut nen lik-lek ari logonet, “Kolaga! Aap ti, an neenggo'lek o,” yoreegerak.

58 Yoge mbareegi, peebi aap alik ambi nen Peterut kage nagagerik, yoge logonet, “Kat kunduk, at mendek aret keegi o.” Yoge mbareegi, at Peterut nen, “Wulaga! An abu lek ubi!”

59 Yoge mbareegi, ti'nuk peebi, oonegen ambit negen eeppunuk, aap alik ambi nen oone panggok togon Peterut yoge logonet, “Aap yi, Nggalileya mendek me, at kunduk imbirak wonagaarak abet aret kagi o.”

60 Yoreegerak kwe, Peterut nen, “Wulaga! Kat yagandak ti, an mondok neenggo'lek aret o.” Awo yoge kagak, ayam oone yereegerak.

61 Oone ari mbareegi, ninogoba Yetut ena logurogon Peterut pekkage mbareegi, Peterut nogo nen, “O yogondak yi paga ayam oone awo yaga'lek kagak, kat ne kenagan paga, Yetut an neenggo'lek, yumunggun o, yo'negerak nogo, yi aret yigi,” yinuk, abeke nagagerik,

62 endekem wundi nanuk, le iniki apit agagerak.


Yetut miyuk-meya eerogo yawi wareegwaarak wone
( Mat. 26:67-68 ; Mrk. 14:65 )

63 It aap Yetut porogo wonogwe nogo nen Yetut agi'ndok kanggo logonet, yawi paga wako nogogwaarak.

64 At enegen nobappunuk, ambinom wako logonet, “Ta nen kooke kagan? Yu nda!”

65 Yinuk, at miyuk-meya eerogo pogo logonet, wone ti mendek mban apit aret yoreegwaarak.


Yetut owak looneegwaarak wone
( Mat. 26:59-66 ; Mrk. 14:55-64 ; Ya. 18:19-24 )

66 Ndi, o weege mbareegi, it Yakuri inawone amburu mbanggo menggaarak aap inanggok inom, aap Ala unde inoweewi inom, aap Ala wone liiru mbanak unde inom, kuwak eeppunuk, wonogwe me, Yetut awone amburu mbanuwak nduk, at eebe wonok it inowagam pi nogo mbareegwa, at yogo logonet,

67 “Ala nen leenogo mippereegerak Mesias nogo, kat aret kenok, yo'niret o.” Yogo mbareegwa, at Yetut nen, “An yokkirage neenok, kit abet nombakwi,

68 ndi, an nen kit kin wokkiige neenok, kit nen onggo yo'nugwi, eerumunggup lek me an nonggop yokkira?

69 Yogondak nen perak, an aap aret nda'nagagirak yi, at Omaawi Lombok Menggerak Ala eenggi abe'nggan kwi'ndak wonage neyaamunggup o.”

70 Yorage mbareegi, it abok aret at yogo logonet, “Ndi, ti kenok, kat Ala aput ilik?” Yogo mbareegwa, at nen, “Kit yogotak ti aret o.”

71 Yorage mbareegi, it nen, “At lombok alik nen yegerak nit muk konenggoorak me, wone ambi ngge yo'niraawak nduk, yogo ogoorik? Lek aret o! ” yinuk, yereegwaarak.

Lean sinn:



Sanasan