Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Lukat 2 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Yetut nda'nagagerak wone
( Mat. 1:18-25 )

1 Ti eyom paga aap endagembogut Kayitat Agutut nen it aakumi yi awi ndi awi abok aret at abu'me piige menggim o Oroma wonogwe nogo, inendage liiru mbanuwak nduk, wone lengganeegerak.

2 Inendage aa'nduk liiru mbaneegwaarak nogo ti, aap Kireniyut o Tiriya gubernur wonage kagak, mbaneegwaarak.

3 Inendage liiru mbanuwak nduk, it aakumi abok aret inawi alom paga lombok nogogwaarak.

4 At Ndawut ombowologwe wiganak mendek Yutup nogo, o Nggalileya yaga'lelo Nataret nen o Yureya Ndawut nda'nagagim kota Mbe'lekem nogome aret wagagerak.

5 Kwe Mariya Yutup miireegerak abila agagerak nogo imbirak inendage liiru mbanuwak nduk, wogogwaarak.

6 Wogo nogogwaarik, wonogwe me, ndariyak enegen pagak ari mbareegi,

7 aagaluk manggu aap aret ndareegerak. Ndake nagagerik, o aakumi nogo yugu menggam yagabit age mbareegi, elege nogo yum perenogo kambin-ndomba iname iri'ngga nonggo menggam nogome wimbereegerak.


Aap ndomba inarum wonogogwaarak wone

8 O Mbe'lekem ando kundugu time it aap ndomba ndegeninaka nogo nen oonikiya paga endekem karume inandomba inarum wonogwe me,

9 it Ala yonggo nappiya wage menggerak malayikat ambi nu'lek me inowagam mi'nari wage kagak, ninogoba Ala eya pindambiige mbareegi, inagabiti ambik aganabeegerak.

10 Inagabiti ambik aganake mbareegi, malayikat nogo nen, “Kinagabiti mbarugup o. It aakumi abok aret iniki ale'nggen nggwok mbariyak obeelom wone nogo wonok yokkira wagarak me,

11 kinagap ndaka ninogoba Keritut nogo Ndawut nda'nagagim amulok paga nogome kinake o yogondak aret nda'naga o.

12 Elege ambi ayum perenogo ndomba iri'ngga nonggo menggam windak wonage kinigen ka nogo logomonggotik, Nogo yi aret, mbarumunggup o,” yinuk, yoragagerak.

13 Awo yorage me, it mbogut paga mendek wim eeka ineebe apit aago nu'lek me kuwak ari wogo nogogwaarik, at malayikat nogo inom Ala endage alut eeko logonet,

14 “At mbogut irimbaga lombok menggerak Ala nogo, endage tiyappogo logowok o. Ndi, nggween paga yime it aap Ala inikilom inombake menggerak nogo, iniki ugun tayenak aret logowak o,” yinuk, yogogwaarak.

15 Yogo nogogwaarik, it malayikat nogo nen aap ndomba ndegeninaka nogo teppiinok, iniyokan mbogut paga laganggo mbareegwa, it aap ndomba ndegeninaka nogo at ambi nen at ambi yogak eeko logonet, “Eekerak ninogoba Ala nen yo'niragaarak nogo, o Mbe'lekem pekka nawok o.”

16 Yogo nogogwaarik, puu'nuk Mariya Yutup nogo, elege ndomba iri'ngga nonggo menggam wimbunuk, wonogwe me, pegiya wogogwaarak.

17 Pegiya wogo nogogwaarik, malayikat nogo nen elege ndarak abok yoragagerak wone nogo, mbininogo yorogogwaarak.

18 It ndomba ndegeninaka nen wone mbininogo yorogogwaarak nogo, aakumi konenggo nogogwaarik, it abok aret, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

19 Pi wareegwaarak kwe, at Mariya perak, wone agan nugwi nogo abok aret iniki kundugu eekkolage logonet, iniki koongge nagagerak.

20 Ndi, it aap ndomba ndegeninaka nogo iniyok paga nogo logonet, malayikat nen it yorogogwaarak nogo ndak-ndak aret inaruk konenggwi, inigen kogwe, eereegwaarak me, Ala endage alut eerogo wogoppit nogogwaarak.


Yetut endage tooneegwaarak wone

21 Nogo 7 yinuk, ko'lu elege nogo agabolo mbaniyak age kenok, mbanggo mbareegwa, at agalo awo abila aga'lek kagak at malayikat nogo nen, “Endage Yetut toonenu o,” yoreegerak nogo aret endage Yetut tooneegwaarak.


Yetut Ala wogoruwak nduk, wonok wogogwaarak wone

22 At endage toombogo nogogwaarik, “Kumi inaagalogwe ndaganakwi iinok, Nogo ndogop kuli yuwak o,” yinuk, wone yugu Muta nen liiru mbaneegerak nogo ndak-ndak, nogo yinuk, elege ninogoba Ala wogoruwok nduk, wonok o Yerutalem wogogwaarak.

23 Ala wogoruwok nduk wonok wogogwaarak nogo ti, ninogoba Ala nen, “Aap manggu nda'nage kenok ti, an kinogoba nake leenogo paniyak o,” yorage,

24 ndi, ambi yorage logonet, “Towe puume mbere'ndak ilik, towe kuroma mbere a, an kinogoba nake warogo puwak o,” yinuk, yorage, eereegerak liiru mbanak nogo ndak-ndak eeruwok nduk, wonok wogogwaarak.

25 Aap Yerutalem mendek ambi endage Timeyon aret wonagagerak. At aap ti, iniki mondok abe koonak Ala wone liirogon aret eeke nagagerak. Eeke logonet, it aakumi Iterali mendek iniki eyak wappiya woroorak nogo tokkage nagagerak me, Aberiniki at oba wonagagerak.

26 Aberiniki at oba wonage logonet, ninogoba Ala nen leenogo mippemenggerak Keritut nogo, enegen kaga'lek kagak kambigin lek eenu eeppereegerak me,

27 Aberiniki nen Timeyon iniki kooneegerak paga Ala awi wurik me unggwage nagagerik, wonage me, Yetut agalo-ogoba nen Ala wone yugu liiru mbanak eeko nogogwaarak nogo, ndak-ndak eeruwok nduk, elege Yetut nogo wonok unggwi wogogwaarak.

28 Unggwi wogo mbareegwa, at Timeyon nogo nen elege eebe ogome waganogo Ala alut eeke logonet,

29-32 “Nogoba wa! Kat eerit nage nogo it endekem konenggulik mendek eya aganake, Ndi, kapuri Iterali mendek inendage tiyappiige, Eeruwak nduk, It yi aakumi ndi aakumi abok inake pipuk eerogo pereegindak ninagap ndaka nogo, an lombok nenegen kagarak me, Kat yo'nereegindak nogo ndak-ndak yogondak aret kayeloman an nogo, niniki kwi'ndak logonet, keya woraakit nduk, teppanu o,” yinuk, yereegerak.

33 Elege abok yereegerak nogo agalo-ogoba nen konenggo nogogwaarik, “Wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

34 Pi wakwi iigak, at Timeyon nogo nen ale'nggen agalo-ogoba inoba piige logonet, at agalo Mariya nogo yoge, “Elege yi, it aakumi Iterali mendek apit aret tiyappiige-tebeppiige, eeke logowak nduk, at Ala nen mippereegerak o. Aakumi ineenu aruwak nduk, mippereegerak kagak, aakumi apit, Nineebi o, yinuk, yogwe nogo paga inikime mbakwi nogo tena'me age logogin o.

35 Ndi, kat kunduk, tege wooluwak paga kiniki ndanuk togon kooke negen kaamunggun o,” yinuk, yoreegerak.

36 Ala yoge kagak yoraga mendek kwe ambi aap Panuwen apuluk endage Kana anebunu Atet mendek aret wonagagerak. Kwe nogo ogonggelo wagangge nagagerik, imbirak wonage kagak tahun 7 aret eeke nagagerik,

37 ti'nuk, togwe kagak tahun 84 eereegerak me, abu kweegelo aret agagerak. Ala awi wurik me nen wundi naga'lek mondok time aret liingge-oonikiya Ala ake eeke logonet, mbi nengga'lek ambe mage negen eeppunuk, tamban mban eeke nagagerak.

38 Ne ti eyom paga lombok kwe nogo wage nagagerik, “Nogoba Ala wa!” yinuk, at ambi nen aakumi Yerutalem mendek piinogo piya woroorak tokkogwe nogo, elege ndarak abok paganogo yorage nagagerak.


O Nggalileya lagi nogogwaarak wone

39 Elege ndake kenok, “Ndogop eeko logorak o,” yinuk, ninogoba Ala nen yereegerak liiru mbanak nogo, agalo-ogoba nen abok aret li'luk eerogo pogo nogogwaarik, iniyok paga iname o Nggalileya yaga'lelo Nataret aret nogogwaarak.

40 Ndi, wulaga nogo tawe age, yi wone ndi wone eenu age, eeke logonet, iniki warak lombok agagerak. Ndi, Ala ale'nggen at oba aret wonagagerak.


Wulaga Yetut Ala awi wurik me unggwi nagagerak wone

41 Yetut agalo-ogoba nogo nen tahun ambi wage paga laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk, o Yerutalem wagak eeko nogogwaarak.

42 Wagak eeko nogogwaarak ndak-ndak, wulaga Yetut nogo ndarak kagak tahun 12 age mbareegi, laago Obaga Mbo Nagagerak laruwok nduk, wogogwaarak.

43 Laago larak nogo nenok, agalo-ogoba iname ugun nogwe iigak, wulaga Yetut nogo inom noolik o Yerutalem aret puk agagerak. Agalo-ogoba nogo ineenggo'lek logonet,

44 aakumi apit wogwe inenggela'me inom wage mbakak nogo nogogwaarik, nogo yuurak nduk eeko logonet, wulaga nogo eebe lek mbareegi, owe-awot a, oreewi a, inom wonage kero, kwaareegwaarak.

45 Kwaareegwaarak mendek, eebe lek aret mbareegi, iniyok paga o Yerutalem kwaari wogogwaarak.

46 Kwaakwi iigak, nogo mbere yinuk, Ala awi wurik me, it aap mamuniraga inoweewi tiyanak lombok inenggela'me kwi'ndak logonet, inoone konengge, at nen it ineegwa'me wagangge, eeke wonage me kwaakkogogwaarak.

47 It aap apit at oone koneneegwaarak nogo nen at wone abok eenu logonet, wone onggo yorage nogo kogo nogogwaarik. “Wulaga yi, abok eenu logonet, ari wi!” yinuk, pi wareegwaarak.

48 Agalo-ogoba nogo nen wulaga nogo kwaakkogo nogogwaarik, “Ia!” yinuk, agalo nen, “Naagaluk o. Kat nonggop nduk, togop eeppinanggendak o? Kogoba nimbirak niniki piirik logonet, kwaakkabit wogoorak yi, niyet o.”

49 Yoge mbareegi, at nen, “Kit nonggop nduk, an kwaa'nabit wogotak? An nogoba awi wurik me logorak agaarak ti, kit kineenggo'lek me kwaa'nabit wogotak?”

50 Yoragagerak kwe, it yelok kaga'lek aret wonogogwaarak.

51 Ti'nuk, at inom o Nataret nogo nogogwaarik, at agalo-ogoba inabu'me logonet, inoone liirogon konengge kagak, at agalo nogo nen perak, it aakumi agan nugwi nogo inikime liippake nagagerak.

52 Ndi, at Yetut perak, iniki warak age, eebe tawe age, eeke kagak, Ala inom, aakumi inom, at paga inale'nggen mbako nogogwaarak.

Lean sinn:



Sanasan