2 Endagembogut 9 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakIterali inowe endagembogut logowak nduk, aap Yeku amburu eerogo mippereegerak wone 1 Ti'nuk, ne ti eyom paga at Ala nen yoge kagak yoraga Elita nen it aap Ala nen yorage kagak yoraga aago inenggela'me ambi wiige nagagerik, wage mbareegi, yoge logonet, “Kayum kaa'ndok keele perembatinuk, tayitun amburu toolak yi, wonok o Aramot-Nggileyat time nak o. 2 Nage logomenggendik, aap Nimiti ombooluk Yotapat aput Yeku nogo, kwaakkage logomenggendik, oreewi iigak, alik mban nggigirogon wonok o ko ogoorak akem time unggwi nanu o. 3 Unggwi nage logomenggendik, tayitun amburu toolak ti, waganogo anobak paga kilippege logonet, wone yogop yo'nu o. At Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi Iterali inowe endagembogut logowak nduk aap Yeku mippigi o, yegerak me, mippagagi o, yoge logomenggendik, time elaambirik logorak mage o. Ata, tu paappunuk, mbet-mbet wundi nage logomenggendik, kole mbaganumunggun o,” yoreegerak. 4 Yoge mbareegi, aap tawe Ala nen yoge kagak yoraga nogo o Aramot-Nggileyat aret nagagerak. 5 Nage nagagerik, it aap ineegin warak inoweewi taati kwi'na'nuk wone mbanggwi me, iya nage nagagerik, yorage logonet, “Noweewi o. An wone ambi wonok wagi o.” Yorage mbareegi, at Yeku nen, “Wone ti, ta ake yo'niragan?” Yoge mbareegi, at nen, “Kat nowe kake aret o!” 6 Yoge mbareegi, at Yeku nogo mi'na'nuk, imbirak oome time unggwogo nogogwaarik, aap Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen tayitun amburu nogo at Yeku anobak paga kilippege logonet, wone yoge, “At Aliku Iterali inogoba Ala nen ari logonet, Naliku ALA napuri Iterali mendek inowe endagembogut logowak nduk aap Yeku mippigi, yegerak me, mippagagi o. 7 Ndi, Aliku ALA nen wone ambi ari logonet, Aap Yeku mippigirak me, at ogoba Akap inom, at paga wiganak inom, abok aret inoorogo piyaawak o. Ti eeke kenok, an nayeloman mini Ala nen yorage kagak yoraga inamiya wunabeegerak inom, Naliku ALA nayeloman mini kwe Iteben nen inooreegerak inom, Inamee'nggo abu aret waganggi, mba'nuk, niniki tayok yigin o. 8 At Akap paga wiganak inendage warak inom, inendage lek inom, Iterali inenggela'me aap mban abok aret inenggaawak lek eerogo piige logonet, at paga wiganak abok aret pup eerogo piyaagin o. 9 Ti eeke logonet, at Nebat aput Yerobeyam inom, Akiya aput Mbayeta inom, it paga wiganak inom, lek eerogo piyareegirak nogo kokwak, at Akap at paga wiganak inom togop aret eerogo piyaagin o. 10 Ndi, kwe Iteben nogo perak, o Yiteren peenok time nggeewo nen at eebe nibinogo nagun me, kanggwi piya unggwogo menggam eebe pi unggugun lek, yegerak o, yinuk, yokkigi o,” yo'nuk, tu paappunuk wundi nage nagagerik, mbet-mbet aret kole mbaganeegerak. 11 Mbagangge kagak at Yeku nogo oreewi wonogwe me iya wungge mbareegi, at oreewi ambi nen at yogo logonet, “Wone ambi wonage ilik, lek a? Aap iniki mbanak nogo ti, nonggop nduk keya wagaarak?” Yoge mbareegi, at Yeku nen, “Aap ti, eebe inom, ari menggerak inom, abu kineenu aret o.” 12 Yorage mbareegi, it nen at yogo logonet, “Kabilit yugun ubi! Abet aret yo'niret o!” Yogo mbareegwa, at Yeku nen it yorage, “At Aliku ALA nen, Aap Yeku Iterali inowe endagembogut logowak nduk, mippigirak me, amburu kilippunu o, yo'nege mbaki, amburu eerogo kilippagagi o, yinuk, an yo'negerak o.” 13 Yorage mbareegi, at Yeku oreewi nogo mbet-mbet inayum nggoorogo tu unggwogo menggam at Yeku iyok me taati mbiganogo punuk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, “Yeku nogo Iterali inowe endagembogut aga o,” yinuk, keekok yereegwaarak. Yeku nen aap Yoram Akatiya imbirak inooreegerak wone 14-15 At Yoram inom, Iterali abok aret inom, o Aramot-Nggileyat nogome tum wakwi wonogwe me, aap Aram inowe endagembogut Katayen nogo inom wim nambuko logonet, awuri Aram mendek nen aap endagembogut Yoram nogo maale wareegwaarak awin lek aruwak nduk, o Yiteren nagagerak nogo awo wonage me, at Nimiti ombooluk Yotapat aput Yeku nogo nen Yoram imbirak wim eerikit nduk, awuri inom wone mbaneegerak. Inom wone mbanggo logonet, aap Yeku nen, “An eeriyak yo'negaarak nogo, Op aret, mbakotak kenok, kit ambi o kota yime nen kumaak-kumaak wundi nanuk, wone yogoorak yi, o Yiteren yora noorak mage o.” 16 Yorage nagagerik, aap Yoram andi kenok, o Yiteren windak wonage mbareegi, aap Yekura inowe endagembogut Akatiya pekka nagagerak imbirak wonage me, aap Yeku nogo anggweendo paga laganuk, o Yiteren nagagerak. 17 Nage nagagerik, o Yiteren panggo yi nage me, aap o Yiteren nggayo paga wonage nogo nen Yeku awuri inom nggwok aago wogwe enegen iige nagagerik, oone nggwok paga, “Aap wim eeka ineebe nggwok aago wogwe iigi o.” Ari mbareegi, at Yoram nen, “Iniki ugun wogwe ilik, wone ambi inikime wogwe a? it pegiya nage logomenggerik, yoraawak nduk, aap kuda wonok nega ambi kenok nappu o.” 18 Ari mbareegi, aap ambi kuda paga nappi wagagerak Yeku ka wage nagagerik, yoge logonet, “Nowe endagembogut nen, It aap wogwe ti, iniki ugun wogwe ilik, wone ambi inikime wogwe a? yora nak o, yo'nege mbaki, yokkiri wagi o.” Yoge mbareegi, Yeku nen, “Nit niniki ugun wogwe ilik, lek a? ti, kat kobaalombok lek me, an niyok me ari omok o.” Yoge kagak, at aap tum nggayo paga wonage nogo nen oone nggwok paga ari logonet, “Aap wone wonok nagaarak nogo ti, muk iya nage kagarak kwe, waga'lek nonggop aga o?” 19 Ari mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap alik ambi kuda paga nappi wagagerak iya wage nagagerik, at yoge logonet, “Nowe endagembogut nen, It aap wogwe ti, iniki ugun wogwe ilik? yora nak o, yo'nege mbaki, yokkiri wagi o.” Yoge mbareegi, at Yeku nen, “Niniki ugun wogwe ilik, lek a? ti, kat kobaalombok lek me, niyok me ari omok o.” 20 Yoge kagak, aap tum nggayo paga wonage nogo nen oone nggwok paga ari logonet, “Aap wone kin woorak nagaarak nogo ti, muk iya nage kagarak kwe, at togon waga'lek nonggop aga o? Ndi, nggweendo wim eeka wonok wage ti, aap iniki mbanak kwak wonok wage me, aap Nimiti ombooluk Yeku nogo aret wonok wage kwa?” yereegerak. 21 At Yoram nen wone yereegerak nogo aruk konembunuk, “Kuda nanggweendo paga mbet-mbet aret mbarenogo pinip o.” Yoragagerak mbarenogo piigo mbareegwa, at Iterali inowe endagembogut Yoram inom, Yekura inowe endagembogut Akatiya inom, at Yeku inom lambunuwak nduk, inalitak lombok inanggweendo paga wogogwaarak. Wogo nogogwaarik, aap Yiteren mendek Nabot eyabume onggo kuneegim nogome Yeku inom lambuneegwaarak. 22 Lambunggo nogogwaarik, aap Yoram nen aap Yeku nogo yoge, “Nore Yeku wae. Kiniki ugun wagan ilik, wone ambi kinikime wagan a?” Yoge mbareegi, at Yeku nen Yoram nogo yoge logonet, “Kat kagalo Iteben nen kwe ambi ogonggelo mbo punuk, mbabilu eeke menggi kwak, Ala alut eekwi obaane'me kugi eerit nage, magagirak paga inoorit nage, eerit nage nagagerak paga wigak yereegerak it aakumi eerit nogwe iinok, niniki ugun nonggoti logorak?” 23 Ti yoge mbareegi, Yoram nen ena melak togon mbagangge logonet, oone nggwok paga Akatiya nogo yoge, “Akatiya wae. Ninambokan laganggwi o,” yinuk, kole mbagangge kagak, 24 at Yeku nen yigin miireegi-miireegi maale teppereegerak nage logonet, at Yoram amborowak oolo iniki telak togon wareegerak nok, iniki aret nggoguk yi unggwagagerak me mondok miin iyok pereegim nggweendo paga taati aret kambeegerak. 25 Kangge mbareegi, at Yeku imbirak anggweendo paga nege menggerak Mbirikat nogo yoge, “Eebe waganogo aap Yiteren mendek Nabot eyabume onggo kuneegim nogome mbo nappu o. Kat an nimbirak nggweendo wim eeka paga lagi nanuk, aap Yoram ogoba Akap ambokan wogwe niigak, Aliku ALA nen Akap eeppuurak yereegerak nogo kiniki aberak agandik ilik? 26 At Aliku ALA nen ari logonet, Aap Nabot apurilogwe inom kobit inamiya wunakendak nogo nenegen kagarak o. Inamiya wunakendak inamee'nggo waminggirak nogo aap Nabot eyabume yi aret mbo piyaagin o, yinuk, aap Akap yoreegerak me, at Aliku ALA nen yoreegerak nogo ndak-ndak, eebe waganogo aap Nabot eyabume onggo kuneegim time aret mbo nappu o,” yoreegerak. Yekura inowe endagembogut Akatiya wareegwaarak wone ( 2Mbin. 22:7-9 ) 27 Ndi, aap Yekura inowe endagembogut Akatiya nogo Yoram warak enegen kage nagagerik, anggweendo paga o kota Mben-Kagan kole mbaganit nage mbareegi, at Yeku nen mugurok nage logonet, oone nggwok paga, “Aap Akatiya kunduk wariyak aret o,” yinuk, amugurok o Yibeleyam koorok tu o Nggut paga laganggwi me, taati maale wareegwaarak kunik aret anggweendo wim eeka paga mbaganit o Megiro nage nagagerik, time aret kambeegerak. 28 Kangge mbareegi, at inom eeko menggaarak nen eebe waganogo nggweendo paga punuk wonok o Yerutalem wogo nogogwaarik, ombomini kambeegwaarak piya unggwogogwam ogobakkigirogo pateegim Ndawut Agota time inom tabonogo pi unggwogogwaarak. 29 Ndi, aap Akap aput Yoram Iterali inowe endagembogut a'nuk, wone lengganogo yorage kagak, tahun 10 eeppunuk, ambi age paga aap Akatiya it Yekura inowe endagembogut agagerak nogo wareegwaarak kambeegerak me, eebe nogome pi unggwogogwaarak ti aret. Kwe Iteben wareegwaarak wone 30 Ti'nuk, at Yeku nogo o Yiteren nagagerak. Nagagerak wonage nogo, at kwe Iteben konengge nagagerik, obaanggi-obaangge li'luk eekkolage logonet, enegen paga amburu wake, eeruwak kigirikwe mbininggolage, eeke nagagerik, o pugagi mbanak me nen ena woorogon wu'nage me, 31 at Yeku nogo o kota tu unggwogo menggam ari nage mbareegi, kwe Iteben nogo keek kunik ari logonet, “Kogoba waka kat Timiri yi, kiniki ugun wagan ilik?” 32 Yoge mbareegi, at Yeku nogo pugagi mbanak me nggwe ena ni'nage nagagerik, oone nggwok paga ari logonet, “Kit aap an ninom ariyak taani o. Time ambi wonogwe ilik?” Yorage mbareegi, it aap endagembogut ame yabu eeko menggaarak inooli wogo ineebe mbere ilik, kenagan a, ina wukka wogo mbareegwa, 33 at Yeku nen oone nggwok paga it yorage logonet, “Kwe ti, eebe pigogo mbo wuppi wa'nip o!” Yorage mbareegi, pigogo wuppereegwaarak kuda nen iniyok paga at eebe aan lebenogo pit nogwe iigak, amiya wore-wore yugum pak wurik paga inom, kuda ineebe paga inom, lengge-lengge nagagerak. 34 Ti eeppunuk, at Yeku nogo oome unggwi nage nagagerik, mbi nengge, niyo nengge, eeke logonet, “Kwe pulunik ti, aap endagembogut aput aret me, at eebe waganogo kanggwi piya unggwogo menggam time pi unggwinip o,” yoragagerak. 35 Yorage mbareegi, eebe pi ungguwok nduk, wundi wogogwaarak kwe, eebe lek we anobak mbanak inom, eenggi-iyok mbanak inom, ti mban wonage kogogwaarak. 36 Kogo nogogwaarik, iniyokan Yeku wonage me nanuk, at yogo logonet, “At Aliku ALA nen, At kwe Iteben ti, o Yiteren yabume endekem time nggeewo nen enggaanggum nibinogo mappemenggaarak 37 o Yiteren yabume time eebe nggween mili eerigin me, Yi kwe Iteben owako, yinuk, yogo logogun lek o, yinuk, ayeloman aap Titebe mendek Eliya nogo yoge mbareegi, yereegerak nogo ndak-ndak aret agaarak kogo o,” yinuk, yoreegwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society