Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Endagembogut 23 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Yotiya nen kugiwak kani kuneegerak wone
( 2Mbin. 34:3-7 , 29-33 )

1 Yori wogo mbareegwa, at endagembogut nogo nen it aap Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, kuwak ari woraawak nduk inayonggo piyareegerak kuwak ari wogo nogogwaarik,

2-3 it Yekura inoweewi inom, o Yerutalem mendek inoweewi inom, it aap Ala unde inom, Ala nen yorage kagak yoraga inom, inendage lek inendage warak abok aret at inom Aliku ALA awi wurik me nogo nogogwaarik, aap endagembogut nogo o eyak oolo yinik me mi'na'nuk, Ala inom wone nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku Aliku ALA awi wurik me kwaakkogogwaarak liiru mbanak nogo, it abok inaruk iigak, mbinineegerak. Mbiningge nagagerik, ari logonet, “At Aliku ALA nen, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, yereegerak wone inom, eeko logorak wone yugu inom, wone lengganak inom, Iterali inom wone koonogo pugu mbuku paga liiru mbanak yi, neebe-niniki abok aret Ala wogo'nuk, mondok eeke logokit o,” yinuk, Aliku ALA enggaanom paga taati abuk nggaruk togon ari mbareegi, it aakumi abok aret, “Nit togon, wone ti, ninom aret eeko logowok o,” yinuk, yereegwaarak.

4 Yogo mbareegwa, at endagembogut nogo nen aap Ala unde inowe Kilikiya nogo eege, it Ala unde at yeenggwaaga eege, Ala awi wurik tu unggwogo menggam arum waka eege, yorage logonet, “Kugi Mba'an inom, kugigwe Atiyera inom, laaluguragan yigin abigan inom, inalut eeko logonet, inobaanggi-inobaangge eeppiigo menggaarak abok aret Aliku ALA awi wurik me nen mbelenogo wumbinip o,” yoragagerak wumbogo mbareegwa, at Yotiya nen o Yerutalem endekem kobappaga Kiriron taati kani kumbunuk, wun agagerak nogo ndooninuk, o Mbeten pi nagagerak.

5 Pi nanuk, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen puut-puut o Yekura kota-kota wonage inom, o Yerutalem enaagan-ambokan wonage inom, inagugi inake obari abe kaga mendek kani kunggo logowak nduk, mippiyareegwaarak kugi Mba'an inom, oonegen inom, tut inom, laaluguragan ambi'me ninggirik wonage inom, laaluguragan yigin abigan inom, inake obari abe kaga nogo mendek kani kunggo nogogwaarak unde nogo abok aret, “Eeko logorak lek aret o,” yinuk, yorage,

6 kugigwe Atiyera ageyo arelen Aliku ALA awi wurik me yinik wonagagerak nogo, wagangge nagagerik, wonok o Yerutalem endekenggwe niyo Kiriron aa'nggi paga time pi nanuk, kani kungge nagagerik, kaninggen nogo wun negen yigirik-noonom eerogo aakumi we ugun nggween taambiigo menggam time yumbunogo pege,

7 Aliku ALA awi wurik me inagugi eeko logonet, aap mban-mban wut-wut yogo menggam inom, it kumi kugigwe Atiyera ake yum penggaako menggam inom, minogo pege, eereegerak.

8-9 It aap puut-puut paga inagugi eeko menggam unde menggaarak nogo nen Aliku ALA ake warogo wogogo menggam o Yerutalem wonage nogo, ti paga aakumi inake eeko logolik kwe, oroti piiruwak nduk, ragi inom pega'lek worarak nogo inoreewi inom nonggo nogogwaarak me, at Yotiya nen it aap Ala unde o Yekura kota-kota wonogwe nogo, abok aret Yerutalem woraawak nduk, inayonggo piyareegerak ka wogo mbareegwa, it puut-puut inagugi inake warogo wogoragak nogo paga obari abe kaga mendek kani kunggo nogogwam o Nggeba nen nok, o Mberetiyeba kuli, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege, ndi, o kota tu unggwogo menggam eenggi kwaarek pa'nggwe at kota unde endage tu, Yotuwa Unggwage Menggim, yogo nogogwam nogome, inagugi inake warogo wogoragak ogobakkigirik nogo, langgunogo pege, eereegerak.

10 Ti eeke nagagerik, aakumi nen inapuri wologwe ilik, komologwe a, kugi Molok ake ineenik ngge-ngge kani kuninakwi iyo, ake warogo wogogo menggam Topet kobappaga Mben-Kinom wonagagerak nogo, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege,

11 ndi, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen yi kuda ndi kuda oonegen ake nggomoorogo pereegwaarak Aliku ALA awi wurik tu unggwogo menggam oo'nggume aap endagembogut awi arum menggaarak Natan-Melek ago ogoorak koorok time wonogwe nogo, waganogo mbo wumbiige, yi nggweendo ndi nggweendo wim eeka oonegen ake nggomoorak nogo kani kungge, eereegerak.

12 Eeke nagagerik, it aap Yekura inoweewi inendagembogut nen inagugi inake wogorogo menggam aap Akat awi irimbaga oo'ngget ndoonak maarak paga ago ogoorak wonage nogo, minogo wuppi wage, ndi, at Manate nen inagugi inake warogo wogogak Aliku ALA awi wurik owa'nagat mbere wurik me wonage nogo, minogo punuk, yigirik-noonom eerogo pege nagagerik, o Kiriron kobappaga nggininogo pi nage,

13 o Yerutalem oonegen wundi wage menggim pa'nggwe puut endage, Puut Maluk Eerogo Pugu, yogo nogogwam o ame paga pa'nggwe inagugi inake warogo wogorogo menggam aap Iterali inowe endagembogut Talomo nen it aap Tiron mendek inagugigwe maluk lombok Atiyera inom, it aap Mowap mendek inagugi maluk mendek Kamot inom, it Amon mendek inagugi abu ogole warak Milikom inom, puut ti paga inagugi eeko logowak nduk, ogobakkigirogo pereegerak nogo, “Ogole o,” yogo logowak nduk, maluk eerogo pege,

14 inagugiwak yebibit nogo yigirogo pege, kugigwe Atitoret ageyo arelen mippugu nogo mbanogo pege, eeppunuk, it inagugi eeko menggam time aakumi inowak nenenak ogombaga nggininogo pit nagagerak.

15 Ti eeppunuk, aap Nebat aput Yerobeyam nen Iterali maluk eeruwak nduk, eeke logonet, o Mbeten nogome inagugi inake warogo wogoragak mippereegerak inom, puut paga inagugi inake wogorogo menggam inom, minogo punuk, inagugi inake warogo wogorogo menggaarak ogobakkigirik nogo kani kungge nagagerik, yigirogo wun negen eerogo pege, kugigwe Atitoret ageyo arelen yinik nogo kani kungge, eereegerak.

16 Ti'nuk, at Yotiya nen ena logurogon ni'nage nagagerik, puut irip pi nagagim aakumi kambeegwaarak nggween taambiyareegwam enegen kage nagagerik, “Inowak nenenak ti, pilanogo wonok woraanip o.” Yoragagerak wonok wogo mbareegwa, at Aliku ALA nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge kagak, “Ndogop eekwi iyaamunggup o,” yinuk, yorage nagagerak ndak-ndak, “Ogole warak logowak o,” yinuk, it inagugi inake warogo wogorogo menggam nogo paga inowak nenenak nogo kani kuneegerak.

17 Kani kungge nagagerik, “Ta nggween taambereegwam awi wurik o?” Yorage mbareegi, it aakumi inawi kota ti mendek nen at yogo logonet, “Kat o Mbeten inagugi inake warogo wogorogo menggam maluk eerogo pegendak ti, aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wage nagagerik, Peebi yogop eeke kaamunggup o, yinuk, yo'niragagerak nogo nggween taambereegwaarak owak awi wurik aret o.”

18 Yoge mbareegi, at nen, “Owak nenenak ti, kineenggi mbaanggoorak mage o.” Yorage mbareegi, aap ti owak inom, aap Ala nen yoge kagak yoraga o Tamariya nen wagagerak owak nogo inom, ineenggi mbaanggaga'lek wonogogwaarak.

19 Ndi, at Yotiya nen o Mbeten eereegerak ti kokwak, it Iterali inoweewi inendagembogut nen o Tamariya kota-kota puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo logorak ogobakkigirit nogo mbareegwa, Aliku ALA anini mbareegerak nogo, abok aret minogo punuk, “Ogole o,” yinuk, yogo logowak nduk, maluk eerogo pit nage,

20 ndi, it aap puut-puut paga kugi ake warogo wogogo menggam unde nogo, inagugi inake warogo wogorogo menggam nogo paga ineebe aret inoorogo piige nagagerik, aakumi inowak nenenak nogo inom lambunogo kani kumbiinok, iyokan o Yerutalem wagagerak.


Yotiya nen Obagambo Nagagerak laago lariyak yoragagerak wone
( 2Mbin. 35:1-19 )

21 Wage nagagerik, aap endagembogut nen it aakumi abok aret wone lengganogo yorage logonet, “Ala ninom wone abuk nggaruk togon koonogo pereegerak mbuku yi paga liiru mbanak wonage nogo ndak-ndak, Aliku kinogoba Ala elaago Obagambo Nagagerak nogo kinale'nggen paga lako logonip o,” yinuk, yoragagerak.

22 Ti eeko logorak yoragagerak nogo ti, it aap inowak loongga nen Iterali wone lengganogo yorogo nogogwaarak eyom paga nen nok, it aap Iterali inoweewi inendagembogut inom, ti'nuk, it aap Yekura inoweewi inendagembogut inom, wone lengganogo yorogwe yi kuli laago endage, Obagambo Nagagerak nogo laka'lek iinok, “Lako logonip o,” yoragagerak.

23 Ndi, at Yotiya nogo aap endagembogut wonage kagak tahun 17 eeppunuk, ambi age ti paga inale'nggen nen o Yerutalem laago endage, Obagambo Nagagerak nogo lako logonet, Aliku ALA alut eeko nogogwaarak.


Yotiya nen, “Maluk mbo pinip o,” yinuk, ambinom yoragagerak wone

24 Ala nen eeko logorak wone yugu mbuku paga liiru mbanak aap Ala unde Kilikiya nen Aliku ALA awi wurik me kwaakkagagerak paga wonage nogo, a'me nggelok yuwak nduk, it aakumi inogoma wiiraga inom, kambeegwaarak kin aruwak nduk eeppiiga inom, lek eerogo piige, kugi oome mendek inogut eerak inom, kugiwak inom, it aakumi o Yerutalem mendek kunduk, Yekura mendek kunduk, nen ogole warak ti mendek ayuk wuko nogogwaarak abok aret lek eerogo mbo pege, eereegerak.

25 Eeko logorak wone yugu mbuku Muta liiru mbaneegerak paga wonage nogo ndak-ndak, at Yotiya nen iniki inom, eebe inom, omaawi inom, abok aret Aliku ALA wogo'nuk, mugurok nage nagagerak nogo kokwak, at endagembogut aga'lek kagak, agagerak kagak, it aap inendagembogut togop ambi logolik aret o.

26 At Yotiya togop aret eerit nage kagak kwe, aap Manate eereegerak paga Aliku ALA anini mbareegerak me, aakumi Yekura anini kani kunik negen inombake nogo lek aga'lek kunik aret wonagagerak.

27 Kunik aret wonage logonet, Aliku ALA nen, “It aakumi Iterali mendek abera'lek mbo piyareegirak nogo ndak-ndak, it Yekura mendek togop aret abera'lek mbo piyaagin o. Ndi, o kota Yerutalem leenogo pereegim yi inom, Nawi wurik me yime mban nendage ki logowak o, yinuk, yereegim inom, mbo pigin mban o,” yinuk, yereegerak.


At Yotiya wareegwaarak wone
( 2Mbin. 35:20–36:1 )

28 At Yotiya nogo endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage logonet, eerit nage nagagerak ando abok ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a?

29 Aap Yotiya endagembogut wonage kagak, aap Metit inowe endagembogut Pirawun Niko nen it Atiyut mendek inowe endagembogut yeenggwa iraakit nduk, tu niyo Eparat aa'nggi paga awuri inom wogwe me, aap endagembogut Yotiya nogo imbirak wim eeruwok nduk, wundi nage mbareegi, imbirak abuk a'nuk, aap Niko nen aap Yotiya o Megiro time warogo pereegerak.

30 Warogo pege mbareegi, aap Yotiya inom eeko menggaarak nogo nen eebe warak nggweendo wim eeka nogo paga o Megiro nen o Yerutalem pi woraanuk, at eebe pati ungguurak ogobakkigirogo pateegim nogome pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, it aakumi Yekura mendek nen Yotiya aput Yowakat amburu eerogo ogoba obaane'me endagembogut mippereegwaarak.


Yekura inowe endagembogut Yowakat eeke nagagerak wone
( 2Mbin. 36:1-4 )

31 At Yowakat nogo ndarak kagak tahun 23 age paga endagembogut a'nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tut kenagan peneneegerak. At agalo ti, awi Libana mendek aap Yeremiya apuluk kwe Kamutan aret.

32 At Yowakat nogo ombomini maluk eeko nogogwaarak kokwak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

33 Ndi, o Yerutalem endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logukwak, aap Pirawun Niko nogo nen aap Yowakat keele maarogo o Kamat kota Iribala mambereegerak time wonage kagak, it Yekura mendek yorage logonet, “Wu mbuti perak aaninggin tiga ribu empat ratus inom, emas aaninggin 34 inom, mbet-mbet kuwak eerogo pi wa'nip o.”

34 Yorage nagagerik, aap Yotiya aput Eliyakim nogo ogoba Yotiya obaane'me endagembogut mippege nagagerik, endage alik Yoyakim aret tooneegerak. Toonogo pege nagagerik, at Yowakat nogo, o Metit wonok nagagerak me, time aret kambeegerak.

35 Ndi, at Pirawun Niko nen, “Wu mbuti perak-emas ndogop puurak o,” yereegerak nogo, at Yoyakim nen, “Kinalitak lombok kinawu ndogop kuli niri wogo logonip o,” yinuk, it Yekura mendek yorage mbareegi, it aakumi o nogome abok aret wu nogo iri wogo mbareegwa, at Yoyakim nen Pirawun Niko nogo wogoreegerak.


Yekura inowe endagembogut Yoyakim nen eeke nagagerak wone
( 2Mbin. 36:5-8 )

36 At Yoyakim nogo ndarak kagak, tahun 25 age paga aap endagembogut a'nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 11 eereegerak. At agalo ti, awi Uruma mendek aap Peraya apuluk kwe Tebura aret.

37 Ndi, at Yoyakim nogo ombomini maluk eeko nogogwaarak ndak-ndak, Aliku ALA enegen kagak maluk mban eeke nagagerak.

Lean sinn:



Sanasan