Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

2 Endagembogut 18 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen eeke nagagerak wone
( 2Mbin. 29:1-2 ; 31:1 )

1 At Ela aput Koteya Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun mbere eeppunuk, ambi age paga, at Akat aput Kitikiya nogo aakumi Yekura inowe endagembogut a'nuk, wone lengganogo yorage nagagerak.

2 At ndarak kagak, tahun 25 age paga endagembogut age nagagerik, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 29 aret eereegerak. At agalo ti, aap Takariya apuluk kwe Abi aret.

3 At ombo Ndawut eeke nagagerak kokwak, Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak.

4 Eeke logonet, puut-puut paga inagugi inake warogo wogorogo menggam lek eerogo pege, yugum paga inogut eerogo mippugu nogo yigirik-noonom eerogo pege, kugigwe Atiyera ageyo arelen yinik mbanogo pege, ndi, Muta nen mbuti tembaga paga waalo ogut ogobakkigireegerak Iterali nen endage, Nekutan, toombunuk, ake obari abe kaga nogo mendek kani kunggwi nogo kalenogo pege, eereegerak.

5 At Kitikiya nogo, iniki Aliku Iterali inogoba Ala oba panggombunuk, abet mbake nagagerak. Ndi, it aap Yekura inoweewi inendagembogut inenggela'me at endagembogut aga'lek kagak, agagerak kagak, at ndak-ndak ambi logolik aret.

6 At iniki Aliku ALA oba panggombunuk, nomonogo mbo pega'lek mugurok nage logonet, Aliku ALA nen Muta, “Yogop ee'nu ndogop ee'nu,” yoreegerak nogo liirogon porogo logonet, eeke nagagerak.

7 Eeke kagak, at Aliku ALA imbirak wonage me, at eeriyak iniki koonggetak nogo, a'me nggelok mban age nagagerak. At nogo nen, “It Atiyut mendek inowe endagembogut nen wone lengganogo yo'nirage logorak, neebi o,” yinuk,

8 o Nggata enaagan-ambokan kuli o tum nggayo menggam inom, o kota yugum pak wurik inom, it Pilitin wonogo menggam abok aret tebenogo piinet nagagerak.

9 Ndi, aap Ela aput Koteya nogo, Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 6 eeppunuk, ambi eeke, ndi, aap Kitikiya inowe endagembogut wonage kagak tahun 3 eeppunuk, ambi eeke, eekwi iigak, at Atiyut inowe endagembogut Talamanetet nen o Tamariya tebenggolaakit nduk, wage nagagerik,

10 unggwikit nduk wakkagak mban eeke kagak, tahun kenagan eereegerak. At Kitikiya endagembogut wonage kagak, tahun 5 eeppunuk, ambi eeke, ndi, aap Koteya Iterali inowe endagembogut wonage kagak tahun 8 eeppunuk, ambi eeke, eekwi ti eyom paga o Tamariya tebenggolage nagagerik,

11 aap Atiyut inowe endagembogut nogo nen aakumi Iterali kugun wogoren o Atiyut piya nage nagagerik, ando o Kalak piige, ando niyo Kabot aa'nggi paga o Nggotan piige, ndi, ando it aakumi Marayi inawi kota-kota piige, eereegerak.

12 Ti eereegerak nogo ti, Aliku ALA nen wone it Iterali inom koonogo pereegerak ayeloman Muta nen, “Yogop ee'nu ndogop ee'nu,” yoragagerak nogo, inaruk konembunuk liirogon eekwi, Aliku inogoba Ala oone konembunuk mugurok nogwe, eeka'lek taganogo mbo pereegwaarak ti paga eereegerak.


Aap Tanerip nen o Yerutalem tebeni unggwikit nduk, eereegerak wone
( 2Mbin. 32:1-19 ; Yet. 36:1-22 )

13 Aap Kitikiya endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage kagak tahun 13 eeppunuk, ambi age paga at aap Atiyut mendek inowe endagembogut Tanerip nen it Yekura inawi kota-kota yugum pak wurik wonage kagak, o nogo abok aret oba kwi'nari unggwage logonet, tebenggo'net nagagerak.

14 Tebenit nage kagak, aap Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen aap Atiyut inowe endagembogut o Lakit wonage me yori nawak nduk, wone eerogo nappiige logonet, “An maluk eekirak me, kat nen teppinaninuk wundi nanok nduk, Wu ndi mendek wo'niriyak, ari keenok, wokkirikit nen yo'niru o.” Yoge mbareegi, at Tanerip nen, “Wu mbuti perak aaninggin sepuluh ribu inom, wu mbuti emas aaninggin seribu inom, nappani omok o.”

15 Yoge mbareegi, at Yekura inowe endagembogut Kitikiya nen mbuti perak Aliku ALA awi wurik me wonage nogo inom, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik me pogo menggam wonage nogo inom, abok aret wagangge,

16 ndi, mbuti emas Aliku ALA awi wurik tu ambe paga nabeneegerak inom, tu eebe paga nabeneegerak inom, abok aret ponggonogo wagangge, eeke nagagerik, aap Atiyut inowe endagembogut nappiyareegerak.

17 Ndi, at aap Atiyut inowe endagembogut nogo, o Lakit nen aap ineegin warak inowe inom, aap endagembogut awi arum waka inowe inom, aap endagembogut wonok nega inowe inom, awuri ineegin warak ambik aret inom, aap endagembogut Kitikiya o Yerutalem wonage me nappiya wage mbareegi, o Yerutalem wogo nogogwaarik, tu Yum Kooko Menggam Nogo Menggam niyo yenggenak irimbaga niyo mbininik me time ari wa'nuk, logonet,

18 aap endagembogut nogo wiiga'mban eeko mbareegwa, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik inarum waka inowe Kilikiya aput Eliyakim inom, o abok inake liiru mbangga Tebana inom, aap endagembogut ake liiru mbangga Atap aput Yowa inom, it aap nogo pegiya wundi nogo mbareegwa,

19 aap endagembogut wonok nega inowe nogo nen it yorage logonet, “At aap Atiyut inowe endagembogut mondok tiyanak menggerak nen at Kitikiya yori nanip, yo'niragaarak nogo yokkiraawi o. At Kitikiya ti, nano paga panggombunuk, oone omaawi ari agaarik?

20 An nawuri ineegin warak ambik me, yogop-ndogop eerugun o, yinuk, ari ti, ta imbirak panggonak logonet, At Atiyut inowe endagembogut wone lengganogo yo'niroorak neebi, mbake agaarik? Ti we aret agan nege agaarik o.

21 It Metit mendek nen yeenggwa nirugun o, yinuk, iniki it paga panggombunuk wonage kagarak kwe, piinde waanggun luk nogwe me, nggoguk togon ineenggi alok nonggok ari menggi kwak, aap Metit mendek inowe endagembogut Pirawun ti kokwak kagak, yi aakumi ndi aakumi at oba panggonak wonogwe iinok, togop aret arugun o.

22 Ndi, at nen, Ninogoba Aliku ALA nen yeenggwa niraagin me, niniki at paga panggonak wonage o, yo'neremenggerak kwe, puut-puut paga at ake wogogo menggam inom, ake warogo kani kunggak ogobakkigirik inom, at Kitikiya nen minogo mbo pege, ndi, Warogo wogogak ogobakkigirik Yerutalem wonage nogo, enaame tebe yinuk, time mban Ala alut eeko logonip o, yinuk, it Yekura mendek inom, Yerutalem mendek inom, yorage, eereegerak nogo lek a? yinuk, yegerak me, yokkirogo.

23 Togop aret me, at Kitikiya yorumunggup nduk, aap Atiyut ninowe endagembogut nogoba endage paga yokkira. An nen at awuri kuda paga kwi'na'nuk nawak nduk, kuda dua ribu wogoroorak op kwe, it inobam lek me, meek aret kaagun o.

24 It Metit mendek nggweendo wim eeka inom, kuda paga nen wim eeka inom, yeenggwa niraagun o, yinuk, iniki it paga panggombunuk, wonage kwe, an nogoba inom eeko menggaarak inowe ambit-ambi eebe abu meek aret kwe, imbirak wakkamenggerak kenok, at tebenogo puurak meek aret o.

25 Ndi, o ti, oba kwi'nari unggunuk, pup eerogo puurak nogo, At Aliku ALA yoga'lek kagak eerigin, nombake agaarik ya? At Aliku ALA lombok nen, O ti oba kwi'nari unggwage logomenggendik, pup eerogo punu o, yinuk, yo'negerak me, yokkiragi o,” yinuk, yoragagerak.

26 Yorage mbareegi, aap Kilikiya aput Eliyakim inom, at Tebana inom, Yowa inom, nen aap wim eeka inowe nogo yogwi, “It aakumi o kota nggwok yugum pak wurik irimbaga wonogwe abok aret Iberani wone konenggo menggaarak me, nit yogwe nogo konenggwi iyo, nit aap Aram inoone nineenu me, aap Aram inoone paga yo'niret o.”

27 Yoreegwaarak kwe, aap wim eeka inowe nogo nen it yorage logonet, “Kit kinogoba endagembogut kinom mban wone yokkiroorak nduk, nogoba nen nappani wagaarak mbakop? Lek o. It aakumi pak wurik irimbaga kwi'ndak wonogwe ti, kinom kinaan wuppatinuk nunggwi, kinomayo tenembunuk nunggwi, eerumunggup me, wone yi, kit abok aret yokkiroorak nduk, nappani wagaarak o.”

28 Yorage nagagerik, oone nggwok Iberani wone paga yorage logonet, “Aap Atiyut inowe endagembogut mondok tiyanak menggerak nen yegerak yokkirage me, kit abok kinaruk konenggo logonip o.

29 At aap endagembogut ti nen ari logonet, Aap Kitikiya ti, an neenggime nen kinagap ndarigin meek kagak, Eerigin aret, mba'nuk, yokkirage ti, kinambokan lagangge me, oone konenggwi,

30 ndi, Aliku ALA mban kiniki oba panggombunuk, logobagip nduk, yokkirage logonet, O kota yi, aap Atiyut inowe endagembogut eenggime pigin lek o. Ata, Aliku ALA nen ninagap ndarigin o, yinuk, yokkiragak mban eeke nogo liippugwi, eeriyak mage o.

31 At aap Atiyut endagembogut nen ari logonet, It o kota nen neya wundi wogo logomenggaarik, ninom lambunuwok o. Ninom lambumbunuk, inalitak lombok ineyabume anggur yarak anggen mbanogo nunggwi, inageyo wuliinggen mbanogo nunggwi, inanggween kabunik me, inaniyo toologo nunggwi,

32 eekwi wonogwe me, an wage logominggirik, wogoren it iname abe mengga kwak, o gandum inom, anggur amburu ambik inom, oroti ambik lombok menggim inom, anggur awi yarak menggim inom, eyo tayitun amburu ambik menggim inom, nggiin amburu lombok menggim inom, piya naminggirak nonggo logonet, kangga'lek ineenik aret logogun, yegerak me, at aap Kitikiya nen yokkirage nogo, konenggo logorak mage o. At Kitikiya nen kiniki nomongginake logonet, Aliku ALA nen ninagap ndarigin o, yokkirage nogo kinaruk koneniyak mondok mage o.

33 It aakumi inalitak lombok o it wonogo menggam inagugi nen aap Atiyut mendek inowe endagembogut eenggime ndineegwaarak ambi ineenu ilik?

34 It aakumi o Kamat mendek inom, Arapat mendek inom, it inagugi o nggeeme wonogwe? Ndi, it o Teparawayim mendek inom, Kena mendek inom, Iwa mendek inom, it inagugi kunduk nggeeme wonogwe mbakop? It aakumi Tamariya mendek an neenggime nen ambi ndineegerak mbakop?

35 It aakumi ti abok aret inanggween an ndinggolagagirak porogo wonage me, it inagugi ambi nen ndinggolagagerak ta o? Lek me, at Aliku ALA nen o Yerutalem an neenggime nen ndiniyak op mbakop? Meek aret o, yinuk, yegerak me, yokkiragi,” yinuk, yoragagerak.

36 Yoragagerak kwe, at endagembogut Kitikiya nen, “Wone onggo yoriyak ti, mage o,” apuri yoragagerak me, it aakumi abok aret inoone ambiriluk ambi yoga'lek puk aret wonogogwaarak.

37 Puk aret wonogwe iigak, aap endagembogut awi o nggwok abe wurik arum menggaarak inowe Kilikiya aput Eliyakim nogo inom, o abok inake liiru mbangga at Tebana nogo inom, aap endagembogut ake liiru mbangga Atap aput Yowa nogo inom, inayum nibinik yikko'nok, aap wim eeka inowe nen yereegerak nogo, aap endagembogut yori unggwogogwaarak.

Lean sinn:



Sanasan