1 Endagembogut 22 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAla nen yoge kagak yoraga Mika nen Akap kurumbi yoreegerak wone ( 2Mbin. 18:1-27 ) 1 It Iterali mendek inom, Aram mendek inom, wim nambuka'lek iigak, tahun kenagan eereegerak. 2-3 Eereegerak me, aap Iterali inowe endagembogut Akap nogo nen at inom yabu eeko menggaarak nogo yorage logonet, “O Aramot-Nggileyat ti, nit ninanggween nogo kit kineenggo'lek a? Nit ninanggween aret me, aap Aram mendek inowe endagembogut eenggime nen ndinogo kolaga'lek nonggop nduk ogoorik o?” Yorage nagagerik, wonage me, tahun mbere eeppunuk, ambi eeke paga aap Yekura inowe endagembogut Yotapat nogo Iterali inowe endagembogut wonage me nagagerak. 4 Nage mbareegi, Akap nen Yotapat nogo yoge logonet, “Kat nimbirak o Aramot-Nggileyat time wim namburi noorak op aret ilik?” Yoge mbareegi at Yotapat nogo nen Iterali inowe endagembogut onggo yoge, “An nawuri inom, kat kawuri inom, an naguda inom, kat kaguda inom, ndak-ndak aret wonogwe me, kat an nimbirak lambumbunuk, wim eeri noorak op aret o.” 5 Yoge nagagerik, Akap ambinom yoge logonet, “Ti wonogwe aret kwe, nit aa'nduk Aliku ALA ari kaawok nduk, yoruwok o,” yoreegerak. 6 Yoge mbareegi, aap Iterali inowe endagembogut nen it aap peebi eeriyak wone yoraga ineebe empat ratus negen kuwak eeppiige nagagerik, yorage logonet, “An o Aramot-Nggileyat time wim eeri noorak op aret ilik, puk ari a?” Yorage mbareegi, it nogo nen, “At kogoba nen kendagembogut keenggime pigin me, wim eeri noorak op aret o,” yinuk, yoreegwaarak. 7 Yoreegwaarak kwe, aap Yotapat nogo nen, “At Aliku ALA yorage kagak yoraga nen yo'niraawak nduk, yime ambi wonage ilik?” 8 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen onggo Yotapat yoge logonet, “Ninake Aliku ALA yoriyak aap Yimila aput Mika wonage kwe, Wone yo'niru o, yoge neenok, at wone obeelom yo'nege lek maluk mban yo'nege kage me, aap ti mondok neebi o.” Yoge mbareegi, at Yotapat nen, “Kat kendagembogut aret me, togop yugun o.” 9 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nen at inom yabu eeke menggerak ambi woraawak nduk wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Aap Yimila aput Mika nogo mbet wa nak o.” 10 Yoge mbareegi, wa nage kagak, it Iterali inowe endagembogut inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, imbirak aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak mendek yirippunuk, kota Tamariya tu unggwi wogo menggam gandum agabolo mbelanggo menggam taa'nogo wone lengganogo yorogo logonet, inageyo kwi'ndak menggaarak nogo paga kwi'ndak iigak, it aap peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inenggaanom paga wone yorogwe me, 11 aap Kenaana aput Terekiya nogo nen tapi eyak kwak mbuti paga ogobakkigike nagagerik, Akap yoge, “At Aliku ALA nen ari logonet, Tapi eyak kwak ogobakkigirik yi paga it aakumi Aram mendek ndanuk eerogo inoorit nage kagak, ineebe pup eerogo piyaagin, yegerak o.” 12 Ari kagak, it peebi eeriyak wone yoraga nogo abok nen togop mban yogo logonet, “Aliku ALA nen o Aramot-Nggileyat ti, kendagembogut keenggime pigin me, inawi paga kwi'nari nak o,” yogo nogogwaarak. 13 Yogwe iigak, aap Mika wa nawak nduk nappereegerak nogo nen wonok wage logonet, Mika yoge, “An wone ambi yokkege me, liippu o. It peebi eeriyak wone yoraga nogo nen inoone ambit eeppunuk, aap endagembogut wim eeri noorak, Op aret, yogwi me, it yogwi ndak-ndak kat togon, Eeri noorak op aret, yorumunggun o.” 14 Yoreegerak kwe, at Mika nogo nen, “At Aliku ALA nen yo'nege kenok mban yorigin abet nombarenok nduk, at mondok eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o,” yoreegerak. 15 Yoge nagagerik, Mika nogo aap endagembogut owagam wage mbareegi, aap endagembogut nen Mika yoge logonet, “Mika wae. Nit o Aramot-Nggileyat time it ninom wim eeri noorak op ilik, puk aruwi a?” Yoge mbareegi, at Mika nogo nen, “At Aliku ALA nen o Aramot-Nggileyat ti, kendagembogut keenggime pigin me, inawi paga kwi'nari nanip o,” yoreegerak. 16 Yoge mbareegi, aap endagembogut Akap nen Mika nogo yoge, “Kat ari nogo pilit lek abet aret yigi, mbarikit nen ne mande Aliku ALA endage paga wone kumbuk mbanogo yo'nege logonok nduk, yokkiri?” 17 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen wone onggo yoge logonet, “Ndomba inanggembala lek pogom it aakumi Iterali mendek abok aret puut-puut paga mak aago wonogwe iige mbaki, Aliku ALA nen ari logonet, It aakumi ti, inogoba lek me, iniki ugun inalitak lombok iname nayok ari, kagarak o,” yinuk, yoreegerak. 18 Yoge mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen Yotapat yoge, “At yi, obeelom eeppaniyak yo'negeelik maluk eeppaniyak yo'nege menggerak yokkigirak nogo ari yi kagan a?” 19 Ari kagak kwe, aap Mika nogo nen, “Aliku ALA wonage me, eeke kagarak nogo yokkege me, karuk konengge logot o. At Aliku ALA agi mbogut paga taati wone lengganogo yorage menggim kwi'ndak wonage kagak, wim eeka mbogut paga mendek abok aret eenggi abeme-kwaare'me mi'ndak wonogwe iigirak o. 20 Iige me, at Aliku ALA nen ari logonet, Aap Akap o Aramot-Nggileyat time inawi paga kwi'nari unggwage kenok, eebe waruwak nduk, ta nen nduk-nduk irit nagin o? Ari mbaki, ambi nen, Yogop eeriyak ari, alik ambi nen, Ndogop eeriyak ari, 21 yogo mbaka, kugi ambi wage nagaarik, Aliku ALA enggaanom mi'na'nuk yoge logonet, An nen aret nduk-nduk irit nagin o. 22 Yoge mbaki, at Aliku ALA nen at kugi nogo yoge, Nano paga nduk-nduk irit namunggun o? Yoge mbaki, at kugi nogo nen, At eeriyak wone aap endagembogut yoga nogo nen pilit wone yogo logowak nduk, an wambi nage logominggirik, inikime lik yit nagin o. Yoge mbaki, Aliku ALA nen, Togop eeke keenok, nduk-nduk irit namunggun aret me, eeri nak, yoge kagarak o. 23 Ti kenok, Aliku ALA nen aaninggin lombok koba pagarak koongge nagaarik, it aap kat eeriyak yokkega yi nen pilit wone yokkogo logowak nduk, kugi inikime mambegerak paga yokkogo agaarik o,” yoreegerak. 24 Nogo awo yoge kagak, aap Kenaana aput Terekiya nogo Mika owagam wage nagagerik, agandin paga eenggi telak wake logonet, “At Aliku ALA Aberiniki nappi wagaarak an paga wonage nogo nonggop agago koba agaarak?” 25 Yoge mbareegi, at Mika nogo nen at yoge, “Kat o ambi inikime akem ko ogoorak me kumaa'nari unggwi namenggendak wonage logonet, keenu arumunggun o,” yoreegerak. 26 Ari mbareegi, it Iterali inowe endagembogut nogo nen, “Aap Mika ti, pigaanip o. Pigaganggo logomonggotik, wonok iyokan o kota arum wonage Amon inom, nendagembogut naput at Yowat inom, wonogwe me, pi nanuk, imbirak yorogo logonet, 27 Aap endagembogut nen, Aap yi keele maarogo mambiigo menggam time mambogo logomenggaarik, oroti inom, niyo inom, mbuuluk wogoremenggaarak ti mban nengge kagak, an obeelom aret woroorak kuli ari nawak, yegerak, yoraamunggup nduk, eebe pigaanip o.” 28 Yorage mbareegi, at Mika nogo nen, “Kat wim eeri nage logomenggendik, kiyokan obeelom aret wage keenok, an yokkigirak yi, At Aliku ALA nen yorulik kagak yo'negerak, mbarumunggun o.” Yoge nagagerik, “Kit aakumi apit yi wae. An yagarak ti, liippinip o,” yinuk, yoragagerak. Akap wareegwaarak wone ( 2Mbin. 18:28-34 ) 29 Abu aret yogo nogogwaarik, aap Iterali inowe endagembogut Akap inom, it Yekura inowe endagembogut Yotapat inom, o Aramot-Nggileyat nogome nogogwaarak. 30 Nogo logonet, it Iterali inowe endagembogut nen Yotapat yoge, “Nit wim namburuwok nduk, tinime unggwogo logonet, kat nen it aap inendagembogut inayum yiriko menggaarak nogo mendek yirippunuk, ungguurak op aret kwe, an perak, yelok neyookwak, yum ugun mendek yirippunuk, unggwikit o.” Ari nagagerik, at yelok kookwak ayum ugun mendek yirippunuk, wim tinime unggwi nogogwaarak. 31 Unggwi nogo mbareegwa, it aakumi Aram mendek inowe endagembogut nogo nen anggweendo paga wim eeka inoweewi yorage, “It aap ugun inendage warak inom, inendage lek inom, kinom namburiyak mage o. Ata, aap Iterali inowe endagembogut ti mban kinom namburi nanip o.” 32 Yorage mbareegi, it aap nggweendo paga wim eeka inoweewi nogo nen wim namburit nogo logonet, aap Yotapat nogo inigen kogo nogogwaarik, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut aret o.” Yogo nogogwaarik, at wariyak nduk, eereegwaarak mendek, at Yotapat oone nggwok ari mbareegi, 33 it nggweendo paga wim eeka inoweewi nen, “Aap ti, Iterali inowe endagembogut lek,” yelok kogo nogogwaarik, mugurok noolik teppereegwaarak. 34 Teppunuk, wim namburit nogo logonet, Iterali inowe endagembogut nogo, aap ambi nen anggweendo paga wonok nage me, aap ambi nen omaale ugun namburogo nappereegerak arin yirik abo yobok me wake mbareegi, aap nggweendo paga wonok nege nogo yoge logonet, “An muk nookaarak me, wim nambukwi me yime nen nomoninuk wundi nak o.” 35 Yoge mbareegi, wonok wundi nanuk, tayorogon taati anggweendo wim eeka paga mippege mbareegi, it Aram mendek inom wim eenggabit kumbunuk nambukwi enegen wonage kagak, amiya nggweendo eyo ndoonak paga wambeegi-wambeegi o kiyoma ari nage kagak, kambeegerak. 36 Oonegen kilu yi nage kagak, it aap ineegin warak nogo nen, “Wologwe wae. Ninowe endagembogut wakaarak me, ninawi kota lombok nogwe, niname lombok nogwe, eeruwok o,” yinuk, noone-koone agan iname wogogwaarak. 37 Wogo logonet, aap endagembogut kambeegerak nogo wonok o Tamariya wogo nogogwaarik, kanggwi piya unggwogo menggam time pi unggwogogwaarak. 38 Pi unggwogo nogogwaarik, nggweendo wim eeka nogo kumi ya wurinakak ngguu'mo wako menggam niyo yenggenak o Tamariya nogome kookwi iigak, Aliku ALA yereegerak nogo ndak-ndak, amiya koo'narok wangge nogo nggeewo nen inamili menak nonggo nogogwaarak. 39 Aap Akap endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, awi o nggwok abe wuppunuk, gajah eyak nabenogo pit nagagerak inom, o kota-kota omaawi eerogo pit nagagerak inom, ando abok ti, it Iterali inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak wonage nogo paga, inom mbanak wonage nogo lek a? 40 Ndi, aap Akap nogo ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, obaane'me aput Akatiya inowe endagembogut agagerak. It Yekura inowe endagembogut Yotapat nen eeke nagagerak wone ( 2Mbin. 20:31–21:1 ) 41 Aap Akap it Iterali inowe endagembogut wonage kagak, tahun 3 eeppunuk, ambi age paga, aap Ata aput Yotapat nogo it Yekura inowe endagembogut agagerak. 42 At Yotapat nogo ndarak kagak, tahun 34 eeppunuk, ambi age paga it Yekura inowe endagembogut a'nuk, o Yerutalem logonet, wone lengganogo yorage kagak, tahun 25 aret eereegerak. Ndi, agalo nogo ti, aap Tiliki apuluk kwe Atuba aret. 43 At ogoba Ata eerit nage nagagerak nogo, ambi mbo puulik Aliku ALA enegen kagak, obeelom mban eeke nagagerak kwe, 44 it aakumi puut-puut time kugi inake warogo wogorogo menggam eerak nogo perak, minogo mbo puulik teppereegerak paga it aakumi nen ti paga warogo wogogwi, obari abe kaga nogo kani kunggwi, eerit nogo nogogwaarak. 45 Aap Yotapat nogo Iterali inowe endagembogut imbirak wim eeka'lek op aret wonogogwaarak. 46 Ndi, aap Yotapat endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage logonet, eeke nagagerak inom, eerit nage paga endage nggwok agagerak inom, wim eeke nagagerak inom, ando nggwok nogo ti, it Yekura inoweewi inendagembogut eeko nogogwaarak liiru mbanak paga, inom mbanak wonage nogo lek a? 47 At ogoba Ata it Yekura inowe endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage eyom paga aap mban-mban wut-wut yogo logonet, inagugi eeko nogogwaarak lek eerogo piyareegerak ando nogo, at aput Yotapat nen aret lek eerogo piyareegerak. 48 Ndi, o Erom nogome inowe endagembogut ambi logolik aret me, aap wone koongga inowe ambi nen inowe endagembogut negen a'nuk, inarum wonagagerak. 49 Aap Yotapat nen mbuti emas o endage Opit time wa nawak nduk, yi mendek ndi mendek wonok nagak yiiro ambik ogobakkigirogo pereegerak kwe, awo wa naga'lek kagak, o Etiyon-Nggebet nogome yigirik-noonom eerogo pit nagagerak. 50 Togop eerogo pit nagagerak mbareegi, Akap aput Akatiya nen Yotapat yoge logonet, “An nawuri ti, kat kawuri yiiro paga inom wonok noorak op aret o,” yoreegerak kwe, at Yotapat nogo nen eebi mbareegerak. 51 Aap Yotapat nogo kangge nagagerik, ombomini kambunuk nogogwam inom yonggonggola nage mbareegi, ombomini kambeegwaarak ombo Ndawut agota paga piya unggwogogwam nogome inom tabonogo pi unggwogogwaarak. Pi unggwogo mbareegwa, obaane'me aput Yoram inowe endagembogut agagerak. Iterali inowe endagembogut Akatiya nen eeke nagagerak wone 52 Aap Yotapat it Yekura inowe endagembogut wonage kagak, tahun 16 eeppunuk, ambi age paga aap Akap aput Akatiya nogo, o Tamariya Iterali inowe endagembogut age nagagerik, Iterali wone lengganogo yorage kagak, tahun mbere eereegerak. 53 At Akatiya agalo-ogoba inom, Iterali maluk eeruwak nduk, eeke nagagerak aap Nebat aput Yerobeyam inom, maluk eerit nogo nogogwaarak nogo ndak-ndak, Aliku ALA enegen kagak, aap Akatiya maluk eerit nage nagagerak. 54 At ogoba nen kugi Mba'an mugurok nage logonet, alut eeke nagagerak paga Aliku Iterali inogoba Ala anini mbareegerak ndak-ndak, aput Akatiya nen togop aret eeke nagagerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society