Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

1 Endagembogut 18 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak


Aap Obaya Eliya imbirak lambuneegwaarak wone

1 Ti'nuk peebi logonuk negen, tahun mbere eeppunuk, ambi eerak paga Aliku ALA nen Eliya yoge, “An o yime mayu wuppi woraagin me, aap Akap keyaawak nduk, pekka nak o,” yoreegerak.

2 Yoge mbareegi, Eliya nogo pekka wagagerak. Ne ti eyom paga o Tamariya nogome mbi noogelo abu iya lombok agagerak me,

3 at Akap nen at awi o nggwok abe wurik arum menggerak Aliku ALA abet mba'nuk agabiti mbake menggerak aap Obaya nogo, woraawak nduk, wiireegerak.

4 Ti eyom paga kwe Iteben nen aap Aliku ALA nen yorage kagak yoraga ambik inoorit nage kenok, at Obaya nen it aap Ala wone yoraga nogo ineebe 100 wogoren ndo ambime 50 kumaappiige, ndi, ndo ambime 50 kumaappiige, eeke nagagerik, inambi-inagi wogorage nagagerak.

5 Togop eeke me, Akap nen Obaya wiireegerak wage mbareegi, yoge logonet, “Nit ninaanggumi kuda inom, kuda kwak bagal inom, wonogwe yi, mbi abu nen nit warogo noorak age kero, ineenik logowak nduk, niyo ambet paga inom, niyo eneerime inom, iri'ngga mili wonage kero, o yime ninigen yomboonit nugu logowoko.”

6 Yogo nogogwaarik, “An yime nage me, Kat time nak o,” yinuk, at Akap nogo o abeenok ambime nage kagak, Obaya nogo abeenok ambime nage me,

7 Eliya imbirak lambuneegerak. Lambumbunuk, aap Obaya nogo Eliya aret kage nagagerik, abu'me tebe yinuk, ayuk wuke logonet, Eliya yoge, “Kat nogoba Eliya aret ilik?”

8 Yoge mbareegi, Eliya nen, “E o. An Eliya aret me, Eliya time wonage, kogoba yori nako.”

9 Yoge mbareegi, aap Obaya nogo nen Eliya yoge logonet, “An maluk nano eekirak paga an kayeloman nooruwak nduk, neebe waganogo Akap wogoriyak yagan o?”

10 Yoge nagagerik, “Aliku kogoba Ala eenik menggerak endage paga abet aret yokkiri o. An nogoba Akap nen yi aakumi ndi aakumi wonogo menggam inom, aap inoweewi inendagembogut inabu'me piigo menggam inom, inenggela'me time ambiriluk ambi lek lek abok aret kwaakkabuwak nduk, awuri nappiigaatak yora nogo nagaatik, Eliya eebe yime lek o, yogwi iinok, Eebe abet aret lek yogotak kenok, kumbuk mbaninip o, yorogwe iinok, wone kumbuk mbanggo nogogwaarak.

11 Togop me, yogondak, Eliya time wonage, kogoba yori nak, yo'negendak nogo ti,

12 yori nage neegak, Aliku ALA Aberiniki nen kat wokkeren o an neenggo'lek me pagi namenggerak wonage keegak, aap Akap pekkeya wage logomenggerik, keebe lek keenok, an noorigin aret o. Nooriyak aret kwe, an kayeloman yi, wulaga mbuuluk paga nen aret Aliku ALA mugurok nage minggirak me, op aret o.

13 Ndi, mugurok nage neegak, kwe Iteben nen Aliku ALA nen yorage kagak yoraga nogo inoorit nage kenok, ineebe 100 wogoren ndo ambime 50 kumaappiige, ndo ambime 50 kumaappiige, eeppiinok, inambi-inagi wogora nage minggirak nogo kat konengga'lek ya?

14 Togop aret me, Eliya time wonage, kogoba yori nak, yo'negendak nogo ti, yori nage neenok, an noorigin aret o.”

15 Yoge mbareegi, aap Eliya nogo nen, “An ya'i aret wonage me, o yogondak yi paga aap Akap nen pe'neya woroorak abet mbarenok nduk, an ake eeke minggirak at Mondok Omaawi Lombok Menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o,” yinuk, yoreegerak.


Eliya Akap imbirak lambuneegwaarak wone

16 Yoge mbareegi, aap Obaya nogo at Akap pekka wage nagagerik, yoge mbareegi, aap Akap nen Eliya imbirak lambunikit nduk, nage nagagerik,

17 enegen kenok yoge logonet, “It Iterali naalop-kaalop eerogo piiga nogo kat aret a?”

18 Yoge mbareegi, at Eliya nen at yoge logonet, “An nen Iterali naalop-kaalop eerogo piigeelik o. Ata, at Aliku ALA nen, Yogop ee'nu ndogop ee'nu, wone yugu taganogo punuk, kugi Mba'an nogo mugurok nogwe paga kat inom, kowe-kawot inom, kit nen aret Iterali naalop-kaalop eerogo piigo monggotak me,

19 it aakumi Iterali abok aret puut Karemen ti paga nowagam kuwak eeri nawak nduk yorage, ndi, kwe Iteben inom mbi nonggo menggaarak kugi Mba'an awone unde ineebe empat ratus lima puluh inom, kugigwe Atiyera awone unde ineebe empat ratus inom, it kunduk wogoren nage, eeruo,” yoreegerak.


Eliya puut Karemen paga eereegerak wone

20 Yoge mbareegi, aap Akap nogo nen it Iterali wonogwe me abok aret inayonggo piyareegerak inom, ndi, kugi Mba'an wone unde nogo inom, puut Karemen nogo paga kuwak ari nogogwaarak

21 wonogwe me, aap Eliya nogo inowagam panggo yi nage nagagerik, yorage logonet, “Kiniki mbere niyo kom engga paga yenggenak negen wonogwe kiigak, ne mande logomunggup o. At Aliku ti, kinogoba Ala aret kenok, at aret mugurok nogwe, ndi, kugi Mba'an ti, kinogoba Ala kenok, at aret mugurok nogwe, ee'nip o.” Yorage mbareegi, it aakumi nogo inoone ambiriluk ambi yaga'lek puk aret ogogwaarak.

22 Inoone lek puk aret wonogwe me, at Eliya nen it yorage logonet, “It Aliku ALA nen yorage kagak yoraga nogo mendek an nalik iluk mban mbo panegaarak wonage. Ndi, it kugi Mba'an wone unde ineebe empat ratus lima puluh aret wonogwe me,

23 kit tapi ngguunok mbere nira woraanip o. Nira wogwe kiinok, it kugi Mba'an wone unde nen tapi ambi woppunuk, warogo mbambunuk, kani ndoonemenggaarak paga nippuurak kwe, kani paariyak perak, mage o. Ndi, tapi ore nogo ti, an nen waganogo wappunuk, kani ndooniminggirak paga pigin kwe, kani paarigin lek mban o.

24 Ti eeko logomonggoorik, kit kinogoba kugi Mba'an endage kunogo wiigwi, ndi, an kunduk, nogoba Aliku ALA endage kunogo yoge, eeruwok o. Eekwi niinok, ninogobamini inalut eeko monggoorak lombok ambi nen ninoone konembunuk, kani paari wage kenok perak, ninogoba Ala ti aret mbaruwok o.” Yorage mbareegi, it aakumi abok aret, “Yagandak ti, op aret me, eeruwok o.”

25 Yogo mbareegwa, at Eliya nen it aap kugi Mba'an wone unde nogo yorage logonet, “Kit kineebe ambik me, kinaa'nduk tapi ngguunok ambi miippunuk, pipuk eerogo pogo logomonggotik, kani paaka'lek kagak, kit alut eeko monggotak kinogoba wiirumunggup o.”

26 Yorage mbareegi, tapi nogo wa nanuk wonok wogora wogo mbareegwa, warogo kani ndoonak paga nippunuk, o kuubondendok nen nok, liingge inagugi Mba'an endage kunogo wiigo logonet, “Ninogoba Mba'an wae. Ninoone konenu o,” yinuk, inoone nggwok paga yogak mban eekwi, kani ndoonak yendok-wandok yagan yobak-nggolak yogwe, eereegwaarak kwe, inogoba nogo oone ari, wone onggo yorage, eeka'lek aret wonagagerak.

27 Wone onggo yoraga'lek mban kagak o liingge ari wage mbareegi, at Eliya nen it meek eerogo piige logonet yorage, “At Mba'an ti, kinogoba nogo lek a? At awo iniki koongge, iniki taganak eerit nage, o ambime nage, nogo yege me, eenik eeppuurak nduk, tokkiige, eeke kero, kinoone omaawi togon wii'nip o.”

28-29 Yorage mbareegi, inoone abunuk omaawi paga yogwi, it eeko menggaarak ndak-ndak, kumili negen inobaloowi paga, inawooluwak paga, inagabolo paga inamiyarimbo eerogo patit nogwe, eerit nogwe iigak, o kiyoma Ala ake warogo wogogo menggam aret ari nagagerak kwe, inagugi nogo nen oone ari, wone onggo yorage, liippiige, eeka'lek aret wonagagerak.

30 Eeka'lek aret mbareegi, at Eliya nen it aakumi abok aret yorage logonet, “Nowagam ya'i panggo yi wa'nip o.” Yoragagerak owagam wogo mbareegwa, at Eliya nogo nen Aliku ALA ake warogo wogogak langguk yereegerak nogo ogobakkigike logonet,

31 at Aliku ALA nen, “Kat kendage Iterali aret yokkogo logogun o,” yoreegerak aap Yakup apuri inanebunu ndak-ndak yugum 12 waganogo

32 at Aliku ALA endage kumbunuk, ake warogo wogogak ogobakkigippege nagagerik, niyo 15 liter kiliriyak ndak-ndak, ambo'me-enaame time pu mbanogo pege,

33 ti'nuk, kani ndoonogo pege, tapi ngguunok nogo wappunuk, mbanogo kani nogo paga pi lagangge, eeke nagagerik, it yorage logonet, “Niyoowak kole 4 ti paga niyo tooppunuk, tapi warak paga inom, kani ndoonak paga inom, kilirogo pinip o.”

34 Yoragagerak kiliko mbareegwa, “Ne ambinom ee'nip o.” Yoragagerak eeko mbareegwa, “Ne ambi paga ee'nip o.” Yoragagerak ne kenagan paga eeko mbareegwa,

35 niyo kilireegwaarak nogo Ala ake warogo wogogak nogo paga taganinuk wangge logonet, pu mbanak nogome yenggenogo pit laganeegerak.

36 Ndi, Ala ake warogo wogogo menggam abu kiyoma ari wage mbareegi, aap Ala nen yoge kagak yoraga Eliya nen mi'na'nuk, tamban eeke logonet, “Abarakam inom, Itak inom, Iterali inom, inogoba Kaliku Ala wa! It Iterali inenggela'me inogoba Ala kat aret wonage ineenu ogwe, ndi, an kayeloman eeke yi, abok aret kat yo'nege keenok, eeke ineenu ogwe, eeruwak nduk,

37 noone yokkege yi, konenu o. It aakumi yime wonogwe yi, Kaliku ti Ala aret wonage, ndi, inomaluk mbo punuk, iniki yungguk togon kowagam ari woraawak nduk eeppiige, eeke ti, kat aret ineenu aruwak nduk noone yokkege yi, Kaliku ALA karuk konembunuk, onggo yo'nege logoto, nogoba.”

38 Nogo awo yoge kagak, at Aliku ALA mbogut paga nen kani wuppi wagagerak paga ake warak inom, kani ndoonak inom, yugum ogobakkigirik nogo inom, nggween inom, pu mbanak me yi yenggenak inom, abok aret kani pup eerogo nenggegerak.

39 Pup eerogo nengge nogo it aakumi inigen kogo nogogwaarik, ina nggween paga yinduk-wanduk a'nuk yogo logonet, “At Aliku ti, Ala aret o. At Aliku ti, Ala aret o,” yinuk, yereegwaarak.

40 Yogo mbareegwa, at Eliya nen, “It aap kugi Mba'an wone unde nogo mbaganggwi iyo, abok aret piginabinip o.” Yoragagerak piginako mbareegwa, at Eliya nogo nen wogoren niyo Kiton aa'nggi paga piya nanuk, abok aret inoorogo piyareegerak.


O mayu wagagerak wone

41 Inoorogo piige nagagerik, at Eliya nen aap Akap nogo yoge logonet, “O mayu nggwok woraakit nduk, oone ari negen konengge me, mbi inom, niyo inom, mbet na nak o.”

42 Yoge mbareegi, Akap nogo mbi inom, niyo inom, na nage kagak, at Eliya nogo puut Karemen kirin paga lagi nage nagagerik, nggween paga endobanggun peenok-peenok yindumbunuk, ena oolo wuragik wonagagerik,

43 wulaga ayeloman nogo yoge logonet, “Puut ogobak ti paga lagi nanuk, niyo yenggenak laut pa'nggwe time kenegen na'naru o.” Yoge mbareegi, enegen nakkanuk, wage nagagerik, “Ambi koolik o.” Yoge mbareegi, at Eliya nen, “Ambinom pekka nako.” Yoge mbareegi, pekka nagak mban eeke kagak, ne 6 kuli aret agagerak.

44 Ne 6 kuli aret age mbareegi, ne ambi paga pekka nanuk, iyokan wage nagagerik, Eliya yoge logonet, “Ndugwi mbuuluk ambi aap ineenggi ogut kwak niyo yenggenak laut pa'nggwe time nen lagangge kagarak o.” Yoge mbareegi, aap Eliya nen ayeloman nogo yoge, “Aap Akap nogo o mayu nen aru non mbanogo pukwak, waga'lek kagak anggweendo paga lagangge logomenggerik, o yime nen wambi nawak nduk, yori nak o.”

45 Yoreegerak nogo yori nage kagak, mbogut paga o ogum eeke, o wiya wake, eeke logonet, mayu lubu-lubu wambi wage kagak, aap Akap nogo anggweendo paga lagangge nagagerik, o Yiteren mbe agan wage me,

46 aap Eliya nogo Aliku ALA omaawi oba age mbareegi, agabee'le nggerenggolage nagagerik, nggare agan aap Akap peebi eeppegak aa'nduk o Yiteren aret ari wagagerak.

Lean sinn:



Sanasan