1 Endagembogut 13 - Ala Wone Peenok Peebi MbanakAla wone liirogon eeka o Yekura nen Yerobeyam yoreegerak wone 1 Aap Yerobeyam nen obari abe kaga nogo kani kunikit nduk kani kunggo menggam taati mi'ndak wonage me, aap Ala wone liirogon eeka ambi at Aliku ALA nen, “Wone yi yori nak o,” yinuk, yoreegerak nogo yoriyak nduk, o Yekura nen Mbeten nagagerak. 2 Nage nagagerik, Aliku ALA yoge kagak oone nggwok paga kani kunggak ogobakkigirik nogo, wone yoge logonet, “Kat kani kunggak yi wae. Kat kani kunggak yi wae. At Aliku ALA nen ari logonet, At Ndawut paga wiganak nen ombooluk wulaga endage Yotiya aret ndarigin o. Ndake kenok, it aap puut-puut alut eeko menggam unde wonogwe nen kat paga warogo kani kunggo menggaarak nogo, at nogo nen ineebe inoorogo kat paga kani kuninake, aakumi kambak inowak nenenak kunduk, kat paga mban kani kungge, eerigin o,” yinuk, yoreegerak. 3 Ne ti eyom paga mban aap Ala wone liirogon eeka nogo nen ineenu agak ambi eeriyak nduk ari logonet, “Aliku ALA nen, Ineenu agak eerigin, yegerak nogo yi o. Warogo kani kunggak ogobakkigirik ti, yangguk ari logonet, wun a'nggan yumbu-yumbu wambigin, yegerak o,” yinuk, yoreegerak. 4 Aap Ala wone liirogon eeka nen warogo kani kunggak ogobakkigirik o Mbeten yoge nogo, aap endagembogut Yerobeyam aruk konengge nagagerik, warogo kani kunggak eenggi pippunuk wonagagerak nogo, yungguk togon aap nogo titik ege logonet, “Aap ti pigaanip o,” ari kagak, eenggi titik ari nogo mbuuluk arit unggwage logonet, mbaro-mbaro eerogo pereegerak me, yunggukkoorak mondok meek aret agagerak. 5 Ndi, at Aliku ALA nen ineenu agak eeriyak aap Ala wone liirogon eeka yoge kagak, yoreegerak nogo ndak-ndak, warogo kani kunggak ogobakkigirik nogo kunduk yangguk ari logonet, wun nogo a'nggan yumbu-yumbu wambeegerak. 6 Ti eeke mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge, “An neenggi wonage menggi kwak obeelom ee'nabuwak nduk, nake tamban eeke logonet, kabuwa warak nggo-nggo Aliku kogoba Ala yoru o.” Yoge mbareegi, abuwa warak nggo-nggo logonet Aliku ALA yoge mbareegi, eenggi wonage menggi kwak obeelom aret agagerak. 7 Obeelom age mbareegi, aap endagembogut nogo nen aap Ala wone liirogon eeka nogo yoge, “Nimbirak an name nawok nduk mok o. Nogo logomonggoorik, mbi nimbirak nenok, onggo ambi wokkirigin o.” 8-9 Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen aap endagembogut nogo yoge, “At Aliku ALA nen an yo'nege logonet, Kat nen oroti inom, niyo inom, nengge, ndi, tu kat namenggenom ti paga kiyokan wage, eeriyak mage o, yinuk, yo'negerak me, kat nen kamendek kame wonage nogo mogonogo wo'nirimenggendak kwe kagak, kat kame nimbirak nage, mbi nimbirak nengge, eerigin lek aret o,” yinuk, yoreegerak. 10 Yoge nagagerik, tu o Mbeten nagagim nogo paga woroolik. Ata, tu alik paga ame wagagerak. Aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga ambi o Mbeten wonagagerak wone 11 Aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga ambi o Mbeten wonagagerak. Wonage me, at apuri nen aap Ala wone liirogon eeka nen o Mbeten ne ti eyom paga eereegerak inom, aap endagembogut wone yoreegerak inom, abok aret inogoba mbininogo yori wogogwaarak. 12 Yogo mbareegwa, inogoba nen apuri nogo yorage, “Tu ngge paga nage kogotak?” Yorage mbareegi, at apuri nogo nen aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wagagerak tu nagagerak nogo, inogoba yogo mbareegwa, 13 apuri nogo yorage logonet, “An kwi'nagak nake keledai amborowak paga ndoonogo paninip o.” Yorage mbareegi, apuri nogo at keledai amborowak paga kwi'nagak nogo ndoonogo pogo mbareegwa, ti paga kwi'na'nuk, 14 aap Ala wone liirogon eeka nogo ambokan mugurok eyo teno nggwok alome kwi'ndak wonage me, ka wage nagagerik, iniki kwaake logonet, “Aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen wagaarak nogo kat aret ilik?” Yoge mbareegi, “Yagandak ti, an aret o.” 15 Yoge mbareegi, aap nogo nen, “Mbi nawok nduk, nimbirak name nawok o.” 16-17 Yoreegerak kwe, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen yoge, “At Aliku ALA nen an yo'nege logonet, Kat nen oroti inom, niyo inom, wokkugwi iinok nengge, ndi, tu kat namenggenom kiyokan wage, eeriyak mage o, yinuk, yo'negerak me, an niyokan kat nimbirak nogwe, ndi, nogo logomonggoorik, kat nimbirak mbi inom, niyo inom, nunggwi, eeriyak ti meek o.” 18 Yoge mbareegi, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen wone pilit aret yoge logonet, “An kunduk Ala nen yo'nege kagak yoraga kat pogom aret me, Aliku ALA ayonggo malayikat nappi wagaarak nogo nen an yo'nege logonet, Aap ti, oroti inom, niyo inom, nawak nduk wonok kame kimbirak nak, yo'negerak o.” 19 Yoge mbareegi, aap Ala wone liirogon eeka nogo imbirak iniyokan at ame nogo nogogwaarik, mbi inom, niyo inom, nunggugwaarak. 20 Mbi nonggo menggam imbirak kwi'na'nuk, mbi nunggwi me, Aliku ALA nen aap Ala wone liirogon eeka wonok nagagerak aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo, wone yoge mbareegi, 21-22 oone nggwok paga aap Ala wone liirogon eeka o Yekura nen nagagerak nogo yoge logonet, “At Aliku ALA nen an yo'negerak nogo yokkiri o. At Aliku ALA nen yokkege logonet, Kat o time nage logomenggendik, mbi inom, niyo inom, noorak mage o, yokkereegim yime wage nagandik, mbi inom, niyo inom, nenggendak nogo ti, at nen, Eeru, yokkegerak nogo, Eeriyak neebi o, yinuk, Aliku ALA oone taganogo pegendak me, kat kooremenggerak keebe kombomini kambeegwaarak piya nogogwam nogome pagi unggugun mondok lek aret o, yinuk, yo'negerak me yokkigi o,” yoreegerak. 23 Ndi, aap Ala wone liirogon eeka nogo nen mbi inom, niyo inom, abu aret nengge mbareegi, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen aap wonok nagagerak nogo ageledai amborowak paga kwi'nagak ake ndoonogo pege mbareegi, 24 at paga kwi'na'nuk tu paga wage me, singa nen worak mbo wundinuk, warogo tu nggwok paga mbo wuppereegerak kangge kagak, keledai singa nogo imbirak warak me taati aret arum negen wonogogwaarak. 25 Ndi, it aakumi tu ti paga nogo logonet, aap eebe warak tu paga mbo pugu wonage kagak singa taati mi'ndak wonage inigen kogo nogogwaarik, o kota aap anggok wonage menggim nogome wone mbininogo yoranet nogogwaarak. 26 Ndi, aap tu paga wage me wonok nagagerak aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo, aruk konengge nagagerik, ari logonet, “Aliku ALA nen yoreegerak eebi mba'nuk, taganogo pegerak aap Ala wone liirogon eeka nogo aret o. Aliku ALA nen kurumbi yogerak ndak-ndak singa wogoge mbaki, eyak nibinogo pegerak kanggerak kagi o.” 27 Ari nagagerik, at apuri nogo yorage, “An kwi'nagak ti, nake keledai amborowak paga ndoonogo paninip o.” Yoragagerak eeko mbareegwa, 28 keledai amborowak paga kwi'na'nuk, wage nagagerik, aap nogo warak tu paga mbo pugu wonage kagak singa nen aap warak nogo nengge, keledai nogo eyak nibinogo nengge, eeka'lek keledai imbirak taati mi'ndak we arum wonogwe negen iyareegerak. 29 Iige nagagerik, aap anggok Ala nen yoge kagak yoraga nogo nen, aap Ala wone liirogon eeka warak nogo aleenggu maako logonet nggween taambuwok nduk, eebe piyanogo ageledai amborowak paga punuk, wonok at agota lombok pi nagagerak. 30 Pi nage nagagerik, eebe at pati ungguurak ogobakkigirogo pateegim nogome aret pi unggunuk, “Nori-noreo. Kabuwi-kabuwao,” yinuk, aleenggu maako nogogwaarak. 31-32 Nggween taambunuk, apuri yorage, “At Aliku ALA nen o Mbeten warogo kani kunggo menggam eeriyak yoreegerak inom, o Tamariya kota-kota endekenggwe puut-puut alut eeko menggam eeriyak yoreegerak nogo inom, abet aret arigin me, an peebi neebe kangge neenok ti, at Ala wone liirogon eeka taambogom time nimbirak tabonogo aret taambanugo logonu o,” yinuk, yoragagerak. Yerobeyam maluk eereegerak wone 33 Ti agagerak nogo at Yerobeyam kagagerak kwe, eraambe maluk nogo, “Mbo pikit,” mbaka'lek maluk abunuk nggwok lombok eeke logonet, puut-puut alut eeko menggam unde logowak nduk, aakumi ugun mippiinet nagagerak. Aap ambi nen, “An puut-puut alut eeko menggam unde a'nuk eeke logokit,” ari kenok, at Yerobeyam nen ugun-ugun inanobak lebenogo mippiinet nage nagagerak. 34 At Yerobeyam nogo nen maluk ti eerit nagagerak paga at apuri wiganak inom inendage lek arit wambi nogo logonet, o nggween paga yime nen inenggaawak mondok lek aret ogo nogogwaarak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society