1 Endagembogut 1 - Ala Wone Peenok Peebi Mbanak1 ENDAGEMBOGUT WONENdawut anggok agagerak wone 1 Aap endagembogut Ndawut nogo ndarak kagak tahun ambik aret eeppunuk, abu anggok ari nage nagagerik, togwi agabolo paga age mbareegi, nogo yum tabak lenggembegaatak kwe, togwi agabolo paga ninggirik mban wonage mbareegi, 2 awuri inom yabu eeko menggaarak nen at yogo logonet, “Ninowe kendagembogut wae. Kolaga tawe ambi aap kigin waka'lek kenok, kake eeke, ndegenggake, togwi eekkake kero, panggeppaganuk wonage, eeke logowak nduk, kwaari nawi o.” 3-4 Yogo nogogwaarik, it Iterali wonogo menggam abok aret kwaarit nogo nogogwaarik, kolaga tawe abu kigirikwe o Tunem mendek endage Abitak aret kwaappunuk, wonok aap endagembogut Ndawut wogori wogo mbareegwa, kolaga nogo abu kigirikwe me, Ndawut imbirak wonage logonet, ake eeke, ndegengge, eeke nagagerak kwe, aap endagembogut Ndawut nen kolaga nogo pigagangga'lek aret wonagagerak. Aroniya nen, “An nendagembogut arikit o,” yinuk, miikkolagagerak wone 5-6 At Ndawut aput Abatalom ambo'me mendek kwe Kagit aagaluk endage Aroniya nogo, etenggen abu kigirikwe wonagagerak kwe, ogoba nen, “Kobaabut ndogop o,” yinuk, aruk waka'lek wonagagerak me, iniki wogoppake logonet, “An inowe nendagembogut arikit o,” mbake nagagerik, nggweendo wim eeka pipuk eerogo pege, it aap kuda paga yarugu noorak punogo piige, inaa'nduk mbe agan noorak aap ineebe 50 leenogo piige, eereegerak. 7 Eeke nagagerik, kwe Teruya aagaluk Yowap kunduk, aap Ala unde Abiyatat kunduk, inom wone mbambunuk, it nen, “Kat koonggendak ti, op areto,” yoreegwaarak kwe, 8 Ala unde Tarok inom, Yoyara aput Mbenaya inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, aap Timeyi inom, Ereyi inom, it aap Ndawut arum menggaarak inom, it nen, aap Aroniya kooneegerak nogo, “Eo,” yinuk, inom ari noolik. 9 Ne ambi paga at Aroniya nogo niyo eneerime En-Orogen koorok o endage, Yugum Waalo, time Ala alut eeriyak nduk, kambin-ndomba inom, lembu-tapi inom, tapi aagalogwe abu inamok warak inom, inoorogo laago lake logonet, at oreewi aap endagembogut apuri abok inom, it aap Yekura mendek Ndawut inom yabu eeko menggaarak abok aret inom, woraawak nduk, inayonggo piige logonet kwe, 10 aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Mbenaya inom, it Ndawut arum menggaarak inom, awuluk Talomo inom, it perak, inayonggo piyoolik teppiyareegerak. 11 Togop eeke mbareegi, at Natan nogo nen Talomo agalo kwe Mbatiyeba owagam nage nagagerik, yoge logonet, “At ninowe endagembogut Ndawut eenggo'lek kagak, kwe Kagit aagaluk Aroniya ninowe endagembogut agaarak nogo, kat muk konenggendak ilik, lek a? 12 Togop aret me, kat kagap ndakkolage, ndi, kaagaluk Talomo agap ndake, eerenok nduk, an nen wone yi yokkiri o. 13 Kat yogondak mbet-mbet aret ninowe endagembogut Ndawut wonage me nage logomenggendik, wone yoge logonet, Kat nogoba kendagembogut nen wone kumbuk mbanogo an kayeloman yo'nege logonet, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane'me naput Talomo aret inowe endagembogut a'nuk, wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, yo'nereegindak nogo lek a? Togop aret kwe, nonggop nduk yogondak at Aroniya nen aret aakumi inowe endagembogut mi'nariyak eeke agaarik o? yinuk, 14 ninowe endagembogut awo yoge keegak, an kunduk wone kat yoge ti, omaawi eerogo yorikit nduk, keya unggwi woraagin o,” yinuk, yoreegerak. 15 Yoge mbareegi, at Ndawut nogo abu anggok agagerak kagak, kolaga tawe Tunem mendek Abitak nogo ake eeke wonage me, at Mbatiyeba nen aap endagembogut ko ogoorak aken nggwe wonage me ka unggwagagerak. 16 Ka unggwage nagagerik, aap endagembogut abu'me tebe yinuk, endobanggun yindumbunuk ayuk wuke mbareegi, aap endagembogut nen kwe nogo yoge, “Kat wone ambi wonage ilik?” 17 Yoge mbareegi, kwe Mbatiyeba nen at yoge, “Nogoba wae. Kayeloman an yo'nege logonet, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane'me naput Talomo aret inowe endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, at Aliku kogoba Ala endage paga wone kumbuk mbanogo yo'nereegindak kwe, 18 yogondak kat ninogoba kendagembogut keenggo'lek keegak, at Aroniya nogo aap inowe endagembogut mi'nariyak nduk, eeke logonet, 19 lembu-tapi inom, tapi aagalogwe inamok warak kero inom, kambin-ndomba inom, ambik aret inoorogo lake logonet, it kat kapuri abok inom, aap Ala unde Abiyatat inom, aap ineegin warak inowe Yowap inom, inayonggo piigerak kwe, kayeloman Talomo perak, ayonggo puulik teppegerak o. 20 Togop me nogoba kendagembogut wae. It aakumi Iterali abok nen kat nogoba kendagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggenom kobaane'me ta mippuurak ari keyaamun? yinuk, kat ari keyo mban tokkeego agaarik o. 21 Kat wone amburu mbanogo yo'nirumunggun lek kenok, kombomini kambunuk nogogwam kinom tat yonggonggolaanok nduk, nage keegak, an naagaluk Talomo nimbirak aap inobaabut maluk kenok eeppiigo mengga kwak, eerogo pinanogo logogun o,” yinuk, yoreegerak. 22 Aap endagembogut nogo kwe Mbatiyeba imbirak awo wone mbanggwi wonogwe me, aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan nogo aret wagagerak. 23 Wage mbareegi, “Aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan wagaarak o,” yinuk, yogo mbareegwa, kwe Mbatiyeba nogo wungge kagak, at Natan nogo unggwi wage nagagerik, aap endagembogut owagam taati nggween paga enete wanduk yinuk, ayuk wureegerak. 24 Ayuk wuppunuk, yoge logonet, “Nowe kendagembogut wae. Kat nen, An aakumi inowe nendagembogut wonage nobaane'me at Aroniya endagembogut a'nuk wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, yereegindak ilik, lek a? 25 Togop ari keyoolik kwe, o yogondak yi paga at Aroniya nen lembu-tapi inom, tapi aagalogwe inamok warak kero inom, kambin-ndomba inom, ambik aret inoorogo lake logonet, it kat kapuri inom, aap ineegin warak inoweewi inom, aap Ala unde Abiyatat inom, inayonggo pege nagaarik, inom mbi-niyo nonggo logonet, Aroniya aret ninowe endagembogut mippakoo, yinuk, keekok yogo agaarik o! 26 Togop aret kwe, an kayeloman yi inom, aap Ala unde Tarok inom, Yoyara aput Mbenaya inom, kayeloman Talomo inom, ninayonggo puulik teppinanggerak o. 27 Wone yi agaarak nogo ti, aakumi inowe kendagembogut logonet wone lengganogo yorage menggenom kobaane'me, Aap ndi aret logowak o, yinuk, kat ninom yabu eeko monggoorak kayeloman mini yi yo'niroolik at yogendak paga eeke agaarik ilik?” yinuk, yoreegerak. Ndawut nen Talomo inowe endagembogut mippereegerak wone 28 Yoge nagagerik, wundi nage kagak, aap endagembogut Ndawut nen, “Kwe Mbatiyeba unggwi woraawak nduk yo'nip o.” Yorage mbareegi, yoreegwaarak aap endagembogut wonage me unggwage nagagerik, owagam taati mi'ndak aret wonagagerak. 29-30 Mi'ndak wonage kagak, aap endagembogut Ndawut nen kwe nogo yoge, “An nen kat yokkege logonet, An aakumi inowe nendagembogut nobaane'me kat kaagaluk Talomo aret endagembogut a'nuk Iterali wone lengganogo yorage logogin o, yinuk, at Aliku Iterali inogoba Ala endage paga wone kumbuk mbanogo yokkereegirak nogo, o yogondak aret mippigin abet mba'nok nduk, aaninggin-paaninggin noba wonage me, nagap ndaka eenik menggerak Aliku ALA endage paga yokkigi o.” 31 Yoge mbareegi, kwe Mbatiyeba nogo aap endagembogut owagam taati endobanggun yindumbunuk, enete nggween paga wanduk yinuk, yoge logonet, “Nogoba kendagembogut wa! Kendage mondok-mondok ki aret logogin o.” 32 Yoge mbareegi, aap endagembogut Ndawut nen ari logonet, “Aap Ala unde Tarok inom, aap Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, woraawak nduk wiiraanip o.” Yorage mbareegi, wiirogogwaarak wogo mbareegwa, 33 aap endagembogut nen yorage logonet, “It aap ninom yabu eeko menggaarak kinom nen an naput Talomo nogo, naguda paga kwippogo logomonggotik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon time nanip o. 34 Nogo logomonggotik, kat aap Ala unde Tarok inom, kat Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, kimbirak nen, At Talomo aakumi Iterali inowe endagembogut logowak o, yinuk, mippunuk, amburu eeppogo logomonggotik, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, Talomo nogo ninowe endagembogut aret mippako o, yinuk, keekok yumunggup o. 35 Ndi, it Iterali mendek inom, Yekura mendek inom, inowe endagembogut logonet, wone lengganogo yorage logowak nduk, mippigirak me, kit apit aret at eebe wonok an aakumi inowe nendagembogut logonet, wone lengganogo yorage minggim nobaane'me yorage logowak nduk, pi woraamunggup o.” 36 Yorage mbareegi, at Yoyara aput Mbenaya nen aap endagembogut nogo yoge logonet, “Wone ti abet aret yagandak me, wa! At Aliku kat nowe kendagembogut kogoba Ala nen wone ti, omaawi aret eerogo pege logogin o. 37 At Aliku ALA nen kat nowe kendagembogut karum wonage logonet, kendage tiyappagage nagagerak kwe, mbuuluk negen o. At Talomo perak, arum wonage logonet, endage nggwok lombok tiyappege logowak o,” yinuk, yoreegerak. 38 Yoge nagagerik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, aap Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, it nen at Talomo nogo aap endagembogut Ndawut aguda paga kwippogo nogogwaarik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon nogome aret nogogwaarak. 39 Nogo nogogwaarik, aap Ala unde Tarok nen aakumi amburu eerogo mippiiga toolak Ala awooliya wurik me nen wonok nagagerak nogo, at Talomo anobak paga kilippunuk, oone nggwok eeka trompet nogo oone pu eeko logonet, “Aap Talomo ninowe endagembogut mippogo o,” yinuk, keekok yogo nogogwaarik, 40 it aakumi abok aret nen at Talomo nogo aa'nduk punuk ambo'me wogo logonet, iniki ale'nggen kani omoonuk negen nggelok yinuk, nggawiwak mbanak oone eerit keekok agan wogwe iigak, nggween nuk eereegerak. 41 Ti yogwe nogo at Aroniya inom, it laago inom noorak nduk inayonggo pereegerak abok aret inom, laago lareegerak nogo awo nenok wonogwe me, aakumi keekok yogwe nogo inaruk koneneegwaarak. Ndi, at Yowap nogo nen oone nggwok eeka trompet oone pu eekwi aruk konengge nagagerik, it yorage logonet, “O kota paga aakumi keekok abu yogolik mendek yogwe ti, nonggop nduk yogwe o?” 42 Awo ari wonage me, at Ala unde Abiyatat aput Yonatan nogo nage mbareegi, at Aroniya nen, “Unggwi mok o.” Yoge nagagerik, “Kat aap kiniki abu warak keege minggirak me, wone obeelom wone wonok wage keegi o.” 43 Yoreegerak kwe, at Yonatan nen, “Abu lek o. At ninowe endagembogut Ndawut nen Talomo aap endagembogut logowak nduk, muk aret mippegerak o. 44 Mippege nagaarik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, Yoyara aput Mbenaya inom, aakumi Kereti mendek inom, Peleti mendek inom, it abok aret nen at Talomo nogo aap endagembogut aguda paga kwippogo nagaarik, wonok niyo eneeri wungge menggim Nggikon, Nanip o, yoragaarak 45 wonok nogo nagaarik, aap Ala unde Tarok inom, Ala nen yoge kagak yoraga Natan inom, nogo nen niyo eneeri wungge menggim Nggikon time nen at ninowe endagembogut aret logowak nduk, amburu kilippogo nagaarik, iniyokan wogo logonet, inale'nggen nen keekok yagaarak o kota abok aret ndak wake nogo karuk konenggendak o. 46 Togop me, o yogondak nen ninowe endagembogut logonet wone lengganogo yo'nirage obaane'me at Talomo nogo aret kwi'nari unggwigi o. 47 Ndi, aap endagembogut Ndawut inom yabu eeko menggaarak nogo, ninowe endagembogut Ndawut owagam nogo nagaarik, Ninogoba wa! yinuk, keyage wappogo logonet, at yogwi, Kogoba Ala nen kendagembogut tiyappagage logonet, kat wone lengganogo yorage menggenom nggwok aret eerogo pagage nagagerak kwe, mbuuluk negen o. Ndi, at kaput Talomo perak, endage tiyappege logonet, at wone lengganogo yorage logowam abu nggwok lombok eerogo pege logogin o. Yogo mbaka, aap endagembogut Ndawut nogo, nogo yege menggim nen ena wanduk yinuk, Ala alut eeke logonet, 48 At Aliku Iterali inogoba Ala nen o ne yogondak yi paga, Endagembogut logonet, wone lengganogo yorage menggim obaane'me mippege neyaawako, yinuk, nombakerak nogo, o yogondak yi paga nobaane'me mippegerak kagarak me, endage tiyappege agarik o, yinuk, yoge kagarak o,” yoreegerak. 49 Ti yoreegerak paga at Aroniya inom laago noorak inayonggo pereegerak nogo, inogut nggigik yinuk, inalitak lombok ma'nogogwaarak. 50 Ma'nogwe iigak, at Aroniya nogo Talomo eebe paga agabiti ambik age nagagerik, mbe agan warogo wogogo menggam ogobakkigirik owak mippugu irip-irip to ari wonage nogo, eenggi piga wagagerak. 51 “At Aroniya nogo kat kendagembogut Talomo keebe paga agabiti nen warogo wogogo menggam ogobakkigirik owak mippugu irip-irip to ari nogo, eenggi piga nanuk, ari logonet, Aap endagembogut Talomo nen at ayeloman an yi, Wooluwak paga warigin lek o, yinuk, o yogondak yi aret wone kumbuk mbanogo yo'niruwak o,” yinuk, ari nogo, aap Talomo yori wogo mbareegwa, 52 at Talomo nen ari logonet, “At Aroniya iniki abu warak logonet, eerit nage kenok ti, at eeruwak ambiriluk ambi nggween paga wambigin lek kwe, maluk eeriyak koongge yelok kogwe kenok perak, at eebe teppuurak lek mondok aret wariyak o.” 53 Ari nagagerik, at Aroniya nogo warogo wogogo menggam time wonage me wa nawak nduk nappiyareegerak wonok wogo mbareegwa, at Aroniya nogo aap endagembogut Talomo wonage me unggwi wage nagagerik, abu'me enete wanduk yinuk, ayuk wuke mbareegi, at Talomo nen at yoge, “Kame nak o,” yoreegerak. |
LAI 2009
Indonesian Bible Society