Matius 8 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENEAt Yesus nen ap ageikhe u henako hakene inayuk meke welageikhe meke hano hagakhikhe wene ( Markus 1:40-45 ; Lukas 5:12-16 ) 1 At Yesus tom oba nen usa'ageikhemo, akhuni doalegat natogokhukhasik at oporlik lagoukha. 2 Lagunem, ap ageikhe u henako hakene inayuk meke oba welageikhe meke oba wageikhesik, itibagal yukukhogon usasikhesik nen, men yogokhikhe, “Yesus noe o. Hat nen hano hagatnabigin apegen halok he, erlok hano hagatnabusagat o,” iluk yogokhikhe. 3 Itithogon yogokhikhemo, Yesus nen ap etnogo iki ha'iluk nen, “Nakla nen hano hagathabigin apigirikmoat o. Halok he, hoba hano asin o,” iluk yogokhe korlek eranogoat u henako hakene inayuk meke etnogo motok dek atluk ebe hano ageikhe. 4 Hano ageikhemo, at Yesus nen he, men yogokhikhe, “Hat nen, Yesus nen itithogon hagatnakhe o, iluk, akhuni aperek motok yogeisugun o. Ap Allah iteerek meke nen ileken heoak nen oba lalok men hagatno o. At Musa nen ekhe dogolik, Akhuni inoba hano atluk, Allah hasik itithogon 'bisausak o, iluk isikhe tak-tagat 'bisasinem hutdaguak nen, ageikhe 'bisa lano,” iluk yogokhikhe. Yesus nen ap tentara meke inoe atuaneke ageikhe u hagakhikhe wene ( Lukas 7:1-10 ) 5 Itithogon yogokhikhesik nen, o Kapernaum ukisinem, ap tentara meke inoe kok ageikhe Yesus oba wageikhesik nen, men yogokhikhe, 6 “Noe! An natuaneke ageikhe iki isok aborlok dek motok uma witik dogolik, hinet weak wariogo,” iluk yogokhikhemo 7 at Yesus nen, “An nen hano hagasisigin o,” iluk yogokhikhemo nen, it ap tentara meke inoe kok etnogo nen, 8 “Eiye! Noe! An ap yekeregatma, hat an naila ukilausak erlok dek o. Halok he, hebe ya nen hane anek umo an natuaneke iti hano asigin o. 9 An meneke, nougi koktek inapma dogolik inane holhik, nen, an nagarumi tentara meke napma dogolik nane holhik, hagakhorethekma, an nen, at ageikhe, Lan o, iluk yogokhi halok he, lagaregat. Nen ageikhe, Hat eme o, iluk yogokhi halok he, wagaregat o. Nen, natuaneke ageikhe, Yi hagatno, yogokhi halok he, hagakheregat o,” iluk yogokhikhemo 10 at Yesus asuk holhikhesik nen, akhuni at oporlik lagoukha meke emenogo men yogeisasikhe, “Eiye! Ap yi etaiken noba eberogonat hakotdekhe iti hakene, it akhuni Israel meke ageikhe inetaiken itithogon hakotdisinem hisegerek dek meke nayuk e, iluk eberogonat yokhisigi o. 11 Nen, ageikhe yi yokhisak. Akhuni inebe doalegat upu eloma nen, wema eloma nen, nopase pogot oba meke apma ukiluk nen, Abraham inom, Ishak inom, Yakub inom, inom isago nuogoluk natogosisugun o. 12 Meke re, it akhuni Israel meke iti, o etoma irat iteerek asusak mekeat he, itikmanke o mum holikmo etoma la'isaumo re, inaik kirlidik mak-mak hagakhe dogolik, di ago de ago motok dogogun o,” iluk yogeisasikhe. 13 Itithogon yogeisasikhesik nen, at Yesus nen ap tentara meke inoe kok etnogo men yogokhikhe, “Hebe lan o. Hat hetaiken an noba hakotdiluk, hakla nen, Itithogon hano hagatnisusak iluk apegen iti hagat, hagatlasuak o,” iluk isi korlek eranogoat, atuaneke etnogo oba hano ageikhe. He Petrus akhoan inom, akhuni aperek inom, Yesus nen u hano hagarinakhikhe wene ( Markus 1:29-34 ; Lukas 4:38-41 ) 14 Itithogon hagakhikhesik nen, at Yesus Petrus aila lageikhe meke, he Petrus akhoan oba agaken weak nen, witik werekma ileken hasikhe. 15 Ileken hasikhesik, Yesus nen iki baga hakhasikhemo, oba agaken motok kogat welageikhe etnogo dek ageikhe. Dek ageikhemo, he etnogo melageikhesik at Yesus yomakhekhe lageikhe. 16 Itithogon hagakhe korlek, o arat hiam ageikhemo, akhuni mokat inobabut weak meke inakla ukiluk welagoukha meke wogosik Yesus oba wagoukhama, at ane opaki hasigat mokat inobabut weak meke inakla mukhogo ula'isigik, u weak meke tha'bokhogonat hano hagarinakhik, hagakhikhe. 17 Itithogon hagakhikhe iti, at Yesaya Allah ane yogeisekhe lageikhe meke etnogo nen holal waganhe dogolik, “Nit yi u ti u waganhorek meke iti at nen waganiluk degetdisigik, ninobatne dik-dek atluk erlok dek agorek meke iti hano hagatninakhik, hagakhikhe o,” iluk isikhe iti tak-tagat asuagaluk hagakhikhe iti. Akhuni Yesus oporlik lageikharek wene ( Lukas 9:57-62 ) 18 Akhuni doalegat Yesus il oba wagoukhama ileken 'birisalok nen, at agarumi ane waganhe lagoukha meke emenogo men yogeisasikhe, “Nit ku warogo i aik ilibaganke ita luok o,” iluk yogeisasikhe. 19 Itithogon yogeisasikhesik werekma, it ap Allah ane holal waganek iteerek meke ageikhe Yesus oba wageikhesik nen, men yogokhikhe, “Noe. An he, hat komake ligin halok he, hoporlik motok nekhe dogogin o,” iluk yogokhikhe. 20 Itithogon yogokhikhemo, at Yesus nen, “Helo yeke iti, ai halek akolakla welagarek. Nen, thue hitluk nekharek meke iti, ai halek welagaregat. Meke re, an abat itaklasi agagi iti anek, noge ekhe dogosakma nai halek motok dek o,” iluk yogokhikhe. 21 Itithogon yogokhikhemo ap at ane waganhe lagoukha meke ageikhe nen, men yogokhikhe, “Yesus noe. An nopase watlasusakma iti tak agatma thali lak nen, hat nen, Lan o, iluk yoknetnogoluk yokhikhi o,” iluk yogokhikhe. 22 Itithogon yogokhikhemo at Yesus nen, men yogokhikhe, “Here'isalok nen, noporlik eme. Warek meke halok, it akhuni inebe warek meke hakene werek etoma nenat thalinakhe dogoak o,” iluk yogokhikhe. Yesus nen i hoklabu kogat meke aborlok degetdisikhe wene ( Markus 4:35-41 ; Lukas 8:22-25 ) 23 Itithogon iluk nen, at Yesus ebe ku akla ukisikhemo, at agarumi ane waganhe lagoukha meke emenogo inomat ukisukha. 24 Ukisukhasik ku akla lagunem, hisakne aninirogo hubetha ageikhemo, i hoklabu nen ku wakhe dogolik akla i apem hethokhogon yekeli ukisi korlek, at Yesus noge ekhe lageikhe. 25 Noge isinem, agarumi alilu wagoukhasik iluguthekhe dogolik, men yogokhukha, “Yesus. Nit i lugun yoma, tilninabumo re,” iluk yogokhukha. 26 Itithogon yogokhukhama, at Yesus nen he, “Nenaluk hinayuk aga lagap? Hinetaiken an noba hakotdu'buk yoma re!” iluk ane ilik ilik melageikhesik hisakne etnogo inom, i hoklabu etnogo inom, “Haborlok,” iluk wenagakhikhemo, aborlok motok dek ageikhe. 27 Itithogon hagakhikhemo, it agarumi ane waganhe lagoukha meke emenogo nen hogorakhe dogolik, men isukha, “Eiye! Ap yi tha apegep? Hisakne inom, i hoklabu inom, at ane hologo dek aga iti nayuk e!” iluk hogorakhukha. Ap inebe pere mokat inobabut weak meke inakla ukiluk werekma Yesus nen ula'isasikhe wene ( Markus 5:1-20 ; Lukas 8:26-39 ) 28 Yabokane, ap Gadara meke inaila i yekelek aik ilibaganke italhukha hak, it ap inebe pere mokat inobabut weak meke inakla ukisikhemo welagoukha meke eranogo warek 'bisagarekma etoma nen Yesus oba wagoukha. It ap iti inanini motok weak nen, akhuni it inayuk nen holak itike motok laga lagoukha dek mekeat he, Yesus wageikhemo oba dukhi agoukhasik, 29 inane kokhogonat, men yogokhukha, “Hat Allah a'but yi. Hat nen, nit nikithogon hagatninabigiluk wagan. Nit ninasusak oba aban werek korlegat, hat tak ninasigiluk wagan yoma re!” iluk yogokhukha. 30 Etanem higit o etoma aliluke horogot wam motok doalegat konak neke lagoukha. 31 Konak nasi werekma, it mokat inobabut weak meke it ap inebe pere eranogo inakla dogolik men yogokhukha, “Yesus. Hat he, ninebe ula'inanigiluk halok he, wam doalegat konak niliogei eloma inakla ukhatlasi luok nen, la'inanin o,” iluk inane ina'buarek ina'buarek yogokhukha. 32 Itithogon yogokhukhama, at Yesus nen, “Halok he, lani o,” iluk yogeisasikhe. Yogeisasikhemo, it mokat inobabut weak meke ap eranogo inaklake nen dukhi lagoukhasik wam doalegat konak neke lagoukha emenogo inakla ukhatlasi lagoukhama, wam emenogo motok tha'bokhogonat lumhogon i katma i yekelekma motok usasukhasik i lagoukha. 33 Itithogon i lagoukhama nen, it akhuni wam therisik welagoukha meke inayuk atluk, “Yigithogon hagatlaga o,” iluk yoko o ukul kokma pirlikha lagoukhasik nen, it ap inebe pere eranogo inabok inomat pilinogo yogeisasukha. 34 Itithogon yogeisa lagoukhama it akhuni o etoma welagoukha meke Yesus 'bikha agoukhasik nen, “Hat hebe o yoma dogosak dek o. Lausak o,” iluk inane obatnerogonat yogokhukha. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society