Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Matius 27 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE


Yesus iki herle warogo ap Pilatus oba wolok wagoukha wene
( Markus 15:1 ; Lukas 23:1-2 ; Yohanes 18:28-32 )

1 Itithogon hagakhukhasik werekma, o arat wi ageikhemo hubenke it ap Allah iteerek meke inougi koktek meke emenogo inom, it ap inarluetek emenogo inom, tha'bokhogonat nen, Yesus wasuogoluk abok paldisukhasik,

2 iki herle warogo at Pilatus ebe gubernur kok werekma oba wolok wagoukhasik nen, wogokhukha.


Yudas ekaerek nen warasikhe wene
( La'isasikhe 1:18-19 )

3 Yesus itithogon wene oba 'biluk eberogonat wasuogoluk hagakhe korlek, at Yudas nen wasuagaluk yoko lageikhe meke etnogo ileken hisasikhesik akla nen, “An weak hagakhi o,” iluk obabut hebelageikhe. Obabut hebelageikhesik nen, oko uang perak meke 30 wogokhukha etnogo yabokane apuke wogeisagaluk, it ap Allah iteerek meke inougi koktek meke emenogo inom, it ap inarluetek emenogo inom, werekma wogeisa ageikhesik wogeisekhe dogolik, men yogeisasikhe,

4 “Eiye! Ap iti weak hagakhidekmaat wasubageik iluk yogo wageima o. Halok he, weagat hagakhima higi o,” iluk yogeisasikhemo, it emenogo nen he, “Wene iti nit ninoba agama apegen? Dek o. Iti hat hoba dopogat o,” iluk yogokhukhama,

5 at Yudas nen uang perak meke 30 wogokhukhama etnogo Allah ai halekma po wukhogon kola'isalok nen, arlokop herle ekaerek nen irlelogo 'bu'ba negen eke motok wara lageikhe.

6 Itithogon hagakhikhemo, it ap Allah iteerek meke koktek emenogo nen uang perak meke 30 etnogo waganhukhasik nen, “Uang yi ap amep oko palagasikmo iti, Allah hasik uang 'begarekma etoma 'busak motok dek o,” iluk isukhasik nen,

7 akhuni huso meke witlukmo watlagunem agatma thalinakhe dogoumo, at ap ageikhe isoak agat meke hagakhe lageikhe meke aagatma, at oba oko palhukha.

8 Itithogon hagakhukha iti nen, agat iti etaga “Ap amep usasikhe baga,” etaga thalageikhesikmo hurli yogotak nen iliogeiat.

9-10 Itithogon hagakhukha iti, ap Allah ane yogeisekhe lageikhe meke Yeremia etnogo nen ekhe dogolik, “Ninopase Etagapogot nen yoknikhikhe tak-tagat, it akhuni Israel meke nen, Ap etnogo ebe oko yi o, iluk isukhasik nen, uang perak meke 30 waganiluk, ap isoak agat meke hagakherek meke etnogo aagat oko wogokhukha,” iluk holal waganogo 'bisikhe etnogo ebe itinem tak-tagat ageikhe.


Ap Pilatus nen Yesus itema waganhikhe wene
( Markus 15:2-5 ; Lukas 23:3-5 ; Yohanes 18:33-38 )

11 At Yesus ap Pilatus gubernur kok meke etnogo oba wolok wagoukhama elokhoma metek werekma, at gubernur etnogo nen itema waganhe dogolik, “Akhuni Yahudi meke inoe etagapogot etnogo harat a?” iluk yogokhikhemo, at Yesus nen, “Hat egen itiat o,” iluk yogokhikhe mekeat,

12 it ap Allah iteerek meke inougi koktek emenogo inom, it ap inarluetek emenogo inom, wene doalegat Yesus oba 'bisukha meke at nen yabokane wene ageikhe oko yogeisigidek huk ageikhe.

13 Oko yogeisigidek huk ageikhemo, at Pilatus nen, “Yi wene ti wene doalegat hoba 'biliogei yoma hasuk holhe lagan dek?” iluk yogokhikhe mekeat he,

14 oko ageikhe motok igidek huk ageikhemo, at gubernur etnogo nen, “Nayuk o!” iluk hogorakhikhe.


Yesus ebe motok wasuagaluk ukum oba 'bisukha wene
( Markus 15:6-15 ; Lukas 23:13-25 ; Yohanes 18:39 , 19:16 )

15 It akhuni Yahudi meke pesta Paskah kok isago neke dogolik, it nen, “Akhuni doalegat iniki herle warek werekma, at itiat hisalogo ulaknisa me o,” kino isinem he, at gubernur nen hisalogo wogeisekhe lageikhe.

16 Itithogon wogeisekherethekma nogo nen itinem, ap ageikhe etaga Yesus Barabas, “Weak hagakherek,” iluk abok motok thak-pak isikhe inilu meke iki herle warek etoma werekma,

17-18 akhuni doalegat natogokhe korlek, at Pilatus etnogo ileken halok nen, “It yoma Yesus oba ua palogo nenat wolok wageikha apigi,” iluk, hutdisikhesik nen, men yogeisasikhe, “Hit hinakla nen, ap etaga tha herle hisalogo woknisoak apekhe lagap. Yesus Barabas a? E a, at he, Yesus etaga ageikhe Kristus egarek etnogo a,” iluk, yogeisasikhesik nen,

19 wene erlo penakharekma eranogo hurek werekma, at Pilatus age nen ap ageikhe wene warogo la'i ageikhe. La'i aga dogolik, men isikhe, “An hibako noge isinem ap iti hasigat na'bi motok weak higirik o. Halok he, at obabut hano meke iti hat hinom nen wene oba 'bugup o,” iluk isikhemo yogosi agoukha mekeat he,

20 it ap Allah iteerek meke inougi koktek emenogo inom, it ap inarluetek emenogo inom nenat, akhuni doalegat emenogo inakla kagalhe dogolik, “Barabas iti iki herle hisalnisekhe dogolik, Yesus iti anek, watno o, iluk yogosubageik,” iluk yogeisasukhama,

21 at gubernur etnogo nen, “Ap inebe pere ya, at tha hak herle hisalnisoak iluk apekhe lagap,” iluk yogeisasikhemo it nen, “Barabas iti herle hisalnisan o,” iluk yogokhukha.

22 Itithogon yogokhukhama, at Pilatus etnogo nen, “Halok he, Yesus etaga ageikhe Kristus yi nikithogon hagasik,” iluk yogeisasikhemo it emenogo nen, “O baga meldiluk watno,” iluk yogokhukha.

23 Itithogon yogokhukhama, at nen he, “At weak nena meke hagakhemo nen wasuogoluk ekhe lagap,” iluk yogeisasikhemo, it nen inane motok obatnerogonat, “O baga meldiluk watno o,” iluk yogokhukha.

24 Itithogon yogokhukhama, at Pilatus nen, “It akhuni yoma nen, Wasugunat, iluk inane kogat ekhe dogolik ilugun oba weak asusakma, an nane yugunat alomarogon ekhe lagei higi,” iluk, i henago ageikhe waganhikhesik nen, akhuni emenogo inileken werek korlek iki baga horekhe dogolik, men isikhe, “Ap yi amep, an noba asigin dek o. Hirat hinoba asigin o,” iluk yogeisasikhemo

25 it doalegat emenogo tha'bokhogonat inane obatnerogonat ekhe dogolik, “At amep iti nit nina'buri ninomat ninoba dopogat dogoak o,” isukhama,

26 at Barabas etnogo iki herle hisalogo wogeisekhe dogolik, at Yesus anek, la'bisoko tugi warogo, o baga meldiluk wasuagaluk wogeisasikhe.


It ap tentara meke nen Yesus inane sagun yogokhukha wene
( Markus 15:16-20 ; Yohanes 19:2-3 )

27 Pilatus nen Yesus ebe wogeisasikhemo, it agarumi tentara meke emenogo nen gubernur ai kok halekma wolok ukisukhasik nen, at ebe tumo eranogo 'biluk, inagarlak lak opaki doalek inom doalhe lagoukha meke inebe tha'bokhogonat alilu dagakhogon natogokhukhasik nen,

28 at asu nokorlogo 'biluk su elokhoken ki'bi-ki'bi warek hakene meke i'bigik,

29 ap koktek meke inakare-kare ikhegarek iti hak, arlok weak meke makona warogo ukuloak oba i'bigik, wim oak palogo iki ebeke wogokhik, hagakhe dogolik inebe initibagal yukukhogon, obato motok doalegat aga dogolik, “Noe wa! Noe wa! Ap Yahudi meke inoe etagapogot etnogo harat higi o,” iluk inane sagun yogokhe dogolik nen,

30 wosi elokhoken oba suphogon 'bigik, wim oak etnogo tilogo, ukuloak pakhogon wakhik, hagakhukha.

31 Itithogon arat dalhe lagoukhasik nen, su elokhoken ki'bi-ki'bi warek meke etnogo nokorlogo, at ekaerek asu meke i'bigik, hagakhukhasik nen, o baga meldiluk wasuogoluk wolok dukhi agoukha.


Yesus ebe o baga meldiluk wakhukha wene
( Markus 15:21-32 ; Lukas 23:26-43 ; Yohanes 19:17-27 )

32 Yesus ebe wasuogoluk wolok, o kota nen arat dukhi agoukhasik wagunem, ap ageikhe etaga Simon, ai o Kirene meke inom abuk agoukhasik inane obatnerogonat men yogokhukha, “Yesus o baga meldiluk wasugun meke o yi hat waganin o,” iluk yogokhukha.

33 Itithogon yogokhukhama, waganhikhemo, o etaga nit ninane baga Inukuloak Palegem werekma u hak, it inane baga Golgota etoma wagoukha.

34 Wagoukhasik nen, anggur eken apusu inom, wam a'busal hakene arle weak meke apusu inom, opakimo dabulogo, at noagaluk wogokhukhama walhasikhe meke re, nausak dek iluk, thogotdisikhe.

35 Itithogon thogotdisikhesik at ebe arat o baga meldiluk asu nokorlek emenogo, “Tha hak horlagein,” iluk, omatok thekerlogo walhegarek hak, helekit hupurlekentek meke walhasukhasik nen, asu emenogo arat supusogo horlasukha.

36 Arat supusogo horlasukhasik nen, inebe hurek dogolik Yesus ebe therogo welagoukha.

37 Dogolik, “Ap yi wene erlo yi baga wakho o,” iluk u hak, “YESUS YAHUDI MEKE INOE KOK ETAGA POGOT YI,” iluk holal waganogo o baga ukuloakma tak-tak upu baga tetnokhogon 'bisukha.

38 Yesus ebe o baga turlem itithogon meldisukhasik, it ap inebe pere akhuni inameke iniki abusak waganhe lagoukha meke ageikhe iki ebeke, ageikhe iki paike, meldisalok inom inakhukhaat.

39 Itithogon arat o baga meldisasukhama werekma, akhuni inapmake lageik, wageik, inut kinik inut konok hagakhe dogolik Yesus men yogokhe lagoukha,

40 “Wi! Hat nen, men isigin apigi, Allah ai halek iti misalogo 'biluk niki pere baga halhe dogoluk niki ageikhe baga yi nen arat tirliphogo haligin, iluk isigin etnogo re, hebe Allah a'but halok he, o ithi baga nen hekaerek nen tilogo usa me ta!” iluk yogokhukha.

41 Itithogon isi korlek it ap Allah iteerek meke inougi koktek emenogo inom, it Allah ane holal waganek iteerek meke emenogo inom, it ap inarluetek emenogo inom, inane sagun yogokhe dogolik,

42 “At nen akhuni aperek tilinakhe laga etnogo mekeat he, at ekaerek nen, tilausak erlok dek yoma re! At o ithi baga nen tilogo usa'aga halok he, ninileken halok at iti nit akhuni Israel meke ninoe etagapogot eberogonat o, iluk, hutduok nen usatnek he!

43 Etaiken Allah oba hakotdiluk dogolik, An Allah a'but o, iluk ekhe laga etnogo re, at Allah nenat tiligin apekhe halok he, tilinegat o,” iluk isukha.

44 Nen, it ap iniki abusak waganhe lagoukha meke inakhukha eranogo nen it Yesus inane sagun itithogon yogokhukhaat.


Yesus ebe watlageikhe wene
( Markus 15:33-41 ; Lukas 23:44-49 ; Yohanes 19:28-30 )

45 Itithogon yogokho werekma, o dikene eketurlem jam 12 oba o hi ageikhesik eta nen logat jam 3 baga, o etoma tha'bokhogonat hiat motok welageikhe.

46 Hi werek korlek, jam 3 arat asi lageikhemo, at Yesus nen, nit ninane baga, “Nopase Allah. Nopase Allah. Nenaluk thogotdanhen o,” iluk u hak, “Eli, Eli, lama sabakhtani,” iluk ane kokhogonat yogokhikhe.

47 Itithogon yogokhunem, it ap ebetlake etoma welagoukha meke inasuk holhukhasik nen, “At yi Elia wairiogo,” iluk isukhama,

48 ap it meke ageikhe pirlirli lageikhesik nen, haki isiken hakene meke anggur eken apusu arle weak meke mago nen noagaluk thukat oba hunogo wogokhikhemo,

49 it aperek emenogo nen, “Huk dogon. At Elia nen tilisigin a? Mel a. Ninileken dogouok o,” iluk isukha.

50 Itithogon isukhama at Yesus ane opaki hasik kokhogon isikhesik nen, arat debekhogon watlageikhe.

51 Watlagunem Allah ai halekma su kain meke itikmoke hurli palek welageikhe meke upu eloma nen turlem heisogonat kagoukhogon usa'ageik, dugul aborlok luk-lagathigik, helekit pak igik, hagatlageikhemo nen,

52 akhuni warek meke agatma thalinakharek meke emenogo abusagat thu hualarik laga dogolik, Allah a'buri watlagoukha meke inebe doalegat thalinakhukhama nen iniluk agoukhasik melarik lagoukha.

53 It iti agat thalinakhukhama emenogo nen melagoukhasik yabokane at Yesus ebe iluk ageikhemo, it iniluk agoukha meke iti, o Yerusalem kota Allah ekaerek ai egarek etnogo ukisukhama, akhuni inebe doalegat nen inileken hisasukha.

54 Nen, ap tentara meke inoe kok inom, agarumi aperek Yesus thuam welagoukha meke emenogo inom, dugul luk-lagathigik, yi meke ti meke hagatlageik, hagakhikhe emenogo inileken hasukhasik nen, inayuk motok ageikhesik, “Ap yi re, Allah a'but eberogonat higi o,” iluk isukha.

55 Itithogon hagakhe korlek, it humi Yesus yomakhekhe lagoukha meke o Galilea nen usasukhasik Yesus ebe o baga meldisukhama inileken walegat nen lageik welagoukha.

56 It humi eta ageikhe Maria ai Magdala meke. Nen, ageikhe, Yakobus Yusuf ipisak inagosa Maria etnogo. Nen ageikhe, Zebedeus a'buri inagosa etnogo inom, humi aperek inomat welagoukha.


Yesus ebe warek oila 'bi lagoukha wene
( Markus 15:42-47 ; Lukas 23:50-56 ; Yohanes 19:38-42 )

57 O arat hi ageikhemo, ap ikierek ai Arimatea meke etaga Yusuf, at Yesus apma ukisikhesik ane waganhe lageikhe meke nen,

58 Pilatus oba lageikhesik nen, “Yesus warek iti woknom,” iluk, kino yogokhikhemo, at Pilatus etnogo agarumi nen wogeisuagaluk, yogeisasikhe.

59 Nen, arat wogokhukhama nen, su kain ket etaga lenan meke baga yilogo nen,

60 oila at meke ekaerek nen kerat elo herlelogo 'bisikhe baga iti 'biluk nen, thu helekit thabia kok meke dipilogo 'bi ageikhesik teknokhogon latdiluk lageikhe.

61 Meke re, at he Maria ai Magdala meke etnogo inom, he Maria ageikhe etnogo inom, hurek dogolik Yesus ebe warek 'bisinem inileken 'birogo welagoukha.


Yesus warek 'bisukhama thuam welagoukha wene

62 It akhuni Yahudi meke hubuluke iniki 7 baga Allah hasik werlegat dogouogoluk, yogotakne hak yi meke ti meke tik-tuk 'biluk, it ap Allah iteerek meke inougi koktek emenogo inom, it ap Farisi meke inom, inebe natogorlogo Pilatus oba lagoukhasik nen,

63 “Ninopase. Akhuni nukhetdisilik nekhe laga meke etnogo, iluk dogolik nen ane yogeisekhe dogolik, Niki pere warek dogoluk nen, niki ageikhe baga yi nen, niluk asigin o, iluk isikhe etnogo nen,

64 at agarumi emenogo nenat warek iti limasi lalok akhuni yogeisekhe dogolik, At Yesus iti watlagasikmo nen Allah nen ilugutdekhemo o, iluk ekhe dogunogo. At alebageik akhuni nukhetdisilik nekhe laga iti herlekha'bugat negen. Meke re, yabokane itithogon hagasumo, kogat nukhetdisaunogo iluk, niniki henagan ya hasik, hanorogo thuam dogoak nen, ap aperek inayoko 'bin o,” iluk yogokhukhama

65 at Pilatus nen, “Thuam dogogun meke inebe yi. Halok he, warek 'begama etoma hanorogon thuam dogoagaluk, 'bisa lani o,” iluk yogeisasikhe.

66 Itithogon yogeisasikhemo, it emenogo wogosik lagoukhasik, akhuni nen thu hualunogo iluk, warek thalekma thu helekit tetnokhogon 'bisukha etnogo baga sirlo 'begarek iti hak apusu warogo 'bisukhasik, it ap thuam dogogun meke emenogo thuam 'bisalok lagoukha.

Lean sinn:



Sanasan