Lukas 5 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENEIt ap ikan waganhe lagoukha meke akhuni woginabik nekhe dogoagaluk ebekeram inayoko 'bisikhe wene ( Matius 4:18-22 ; Markus 1:16-20 ) 1 Iniki ageikhe baga, at Yesus i Genesaret yekelekma etoma metek werekma, akhuni motok doalegat Allah ane inasuk holuogoluk oba dapuk kirlik-kerlekhogon natogosi lagoukha. 2 Natogosi laga korlek, it ap ikan waganhe lagoukha meke aperek ku pere eranogo i aik oba 'biluk, su yoge su ikan waganhe lagoukha meke etnogo thobalhunem ileken isasikhe. 3 Ileken hisasikhesik nen, Yesus ebe ku Simon meke akla ukiluk, “Ku yi higilogo ima tumo negen horogat thiokhogon la'in o,” iluk, Simon yogokhikhe. Itithogon yogokhikhesik nen, at ebe ku akla hurek lageikhesik, akhuni doalegat emenogo i aik obake werekma wene yakulisasikhe. 4 Arat yakulisalok nen, at Yesus nen Simon men yogokhikhe, “Ikan doalegat waganubageik nen, hinebe i agoukmo negen eta lalok su yoge su iti usa'i lani o,” iluk yogokhikhemo 5 at Simon nen, “Noe! Hiamaganekeke nen lok-logat hibako usakho motok welago meke re, ageikhe motok waganhidek o. Meke re, hat nen yoknekhenma nogo nen, an nen su yoge su usabigin o,” iluk 6 itithogon yogokhikhesikmo usa'isukha hak, ikan motok doalegat akla ukhatlageikhemo inasu etnogo li'bilasigin hakene hagatlageikhe. 7 Itithogon hagatlageikhemo, it inagarlak lak ku ninat meke akla welagoukha meke nen yomageisasuagaluk, iniki damok waisasukha. Itithogon waisasukhama, it emenogo wagoukhasik nen, ikan emenogo kilelogo ku ageikhe akla ukhakhik, ageikhe akla ukhakhik, ku pereat apem hethokhigik ukharlik lagoukha mekeat, ikan akin nen, ku mak-makhogon i akla ukigiluk hagakhikhe. 8 Itithogon hagasigin apasikhe, at Simon etnogo Yesus elokhoma itibagal yukukhogon usasikhesik nen, “Noe! An weak hagakherek meke yi, yoma thogotdaniluk lan o,” iluk yogokhikhe. 9 Ikan doalegat waganhukha iti nen, at Simon agarlak lak inom inayuk atluk itithogon yogokhikhe. 10 Iti hak, at Simon agarlak lak inom hunik meke Zebedeus a'buri Yakobus Yohanes ipisak, itithogonat inayuk ageikhemo, at Yesus nen Simon men yogokhikhe, “Hayuk agun o. Ikan waganhe lagan iti hak, hurli yogotak nen, akhuni woginabik nekhe dogogin o,” iluk yogokhikhe. 11 Itithogon yogokhikhemo ku etnogo i aik oba 'bi agoukhasik nen, yi meke ti meke tha'bokhogonat here'isalok Yesus oporlik lagoukha. Yesus nen ap ageikhe oba henako hakene inayuk meke werekma hagakhikhe wene ( Matius 8:1-4 ; Markus 1:40-45 ) 12 Itithogon lagoukhasik oba nen, iniki ageikhe baga, Yesus o ukul ageikhe lageikhesik werekma ap ageikhe oba henako hakene inayuk meke oba weak ageikhesik dogolik, at nen Yesus ileken halok nen, itibagal yukukhogon heagei wakhe dogolik, men yogokhikhe, “Noe a! Hat nen hano hagatnabigin apegen halok he, hat erlok hano hagatnabusagat o,” iluk yogokhikhe. 13 Yogokhikhemo, at Yesus nen ap etnogo iki hakhekhe dogolik, “Nakla nen hano hagathabigin apigirikmoat o. Halok he, hoba hano asin o,” iluk, yogokhe korlek eranogoat, henako hakene etnogo motok dek ageikhe. 14 Dek ageikhemo, at Yesus nen men yogokhikhe, “Hat nen, Yesus nen itithogon hagatnakhe, iluk akhuni aperek motok yogeisugun o. Ap Allah iteerek meke nen ileken heoak nen, oba lalok, men hagatno. At Musa nen ekhe dogolik, Akhuni inoba hano atluk, Allah hasik itithogon 'bisausak, iluk isikhe etnogo tak-tagat, Noba henako hakene etnogo dek atluk hano agei, iluk, Allah hasik ageikhe 'bisasinem hutdaguak nen, ageikhe 'bisa lano,” iluk asuk warogo la'isikhe. 15 Asuk warogo la'isikhe mekeat, at etnogo lageikhesik, Yesus nen hagakhikhe meke emenogo abok thak-pakhogon hagatlageikhemo, akhuni doalegat ane holhukhasik, it yi u ti u inoba werek meke hano hagarinabuagaluk, Yesus oba motok doalegat natogosi aga lagoukha. 16 Itithogon hagakho motok mekeat he, at Yesus sembayan igiluk ebe akhuni dekma o limo etoma laga lageikhe. Yesus nen ap ageikhe iki isok aborlok dek meke hagakhikhe wene ( Matius 9:1-8 ; Markus 2:1-12 ) 17 Iniki ageikhe baga, at Yesus wene yakulisekho werekma, it ap Farisi meke inom, ap Allah ane holal waganek meke yakulisekhe lagoukha meke inom, inai o Galilea eloke nen, Yudea nen, kota Yerusalem nen, oba wagoukhasik inasuk holek hurek werekma, ninopase Etagapogot nen akhuni u weak meke Yesus nen hagarinakhe dogoagaluk obatne wogokhe korlek hano hagarinakhe lageikhe. 18 Itithogon hagarinakho werekma, ap ageikhe iki isok aborlok dek motok welageikhe meke thabuleka dit talogo noge ekherekma witik werek korlek, yerogo wolok wagoukhasik, Yesus ebe uma werekma elokhoma 'bi kuogoluk hagakhukha. 19 Itithogon hagasuogoluk hagakhukha meke re, akhuni motok kerlekhogonat nen, nikithogon wolok uku heat hagatlageikhemo, ap etnogo o warleke baga wolok dageisukhasik nen, supuk talogo dit talek noge ekhe lageikhe meke etnogo ebe talek motogat akhuni doalegat emenogo inakerlekla turlem, at Yesus werekma mot-mot elokhoma earogo usa'isukha. 20 Usa'isukhama, at Yesus nen, “It iti inetaiken an noba hakotdegasik nen wolok wageikha higi o,” iluk, ileken ekagat hisasikhesik nen, “Na'but o! Hat weak hagakhe lagan meke an nen thagalogo degetdisigi o,” iluk yogokhikhe. 21 Itithogon yogokhikhemo, it ap Allah ane holal waganek iteerek meke inom, it ap Farisi meke inom, inakla nen, “Nit akhuni weak hagakhe lago meke iti, it akhuni aperek nen thagalogo degetdisausak nogo? At Allah arligat nen erlok thagalogo degetdisekherek mekeat he, at yi nen Allah akla meanetdiluk etaga weagatdiliogo yi tha apegep,” iluk inakla apasukha. 22 Itithogon apasukhama, at Yesus nen, it inakla apasukha meke ekagat hutdisikhesik nen, “Hit hinakla itithogon apekhe lagap iti nenaluk. 23 An nen ap yi wene yogosusak alhe hakene ki apegep. Hat weak hagakhe lagan meke iti, arat thagalogo degetdigi, iluk yogokhi iti alhe hakene meke yogokhi apegep a? E a, at he, Hebe melatluk lan o, iluk yogosusak alhe hakene apekhe lagap a. Dek o. Hebe melatluk lan, iluk yogosumo akinat o. 24 Akin mekeat he, an abat itaklasi agagi etnogo re, agat oba yoma dogolik, akhuni yi weak ti weak hagakharek meke an nenat thagalogo degetdekhe dogoagaluk, Allah nen iteerek danhikhe meke iti hinilu asubageik nen yogosik,” iluk yogeisasikhesik, ap iki isok aborlok dek meke etnogo men yogokhikhe, “Hebe melatluk harlit eka talek noge ekhe lagan meke ithi horlalok, haila lan o,” iluk yogokhikhe. 25 Itithogon yogokhe korlek eranogoat, ap etnogo akhuni emenogo inil oba melageikhesik, arlit eka talek noge ekhe lageikhe meke etnogo horlalok Allah hogorarik hogorarik aila lageikhe. 26 Itithogon hagakhikhemo akhuni emenogo inebe tha'bokhogonat inobakha palatluk, inayuk motok agoukhasik nen, men isukha, “Ninileken yogotak hogo iti, motok ninat meke hogo. Nayuk e,” iluk Allah hogorakhukha. Yesus nen ap Lewi ayoko 'bisikhemo oporlik lageikhe wene ( Matius 9:9-13 ; Markus 2:13-17 ) 27 Itithogon hagatluk, at Yesus o etoma nen dukhiluk holak laga dogolik ileken lakhasikhe meke, ap ageikhe uang pemerintah hasik kino iluk waganherek meke ageikhe etaga Lewi iti, kantor uang pemerintah hasik waganharekma hurek werekma ileken hasikhe. Etoma werekma ileken halok nen, “Noporlik eme o,” iluk yogokhikhe. 28 Yogokhikhemo melatluk, yi meke ti meke tha'bokhogonat here'isalok, oporligat lageikhe. 29 Lageikhesik nen, at aila yesus elokhoma thini kogat isakhikhe. Itithogon isakhikhesikmo, akhuni uang pemerintah hasik kino iluk waganhe lagoukha meke doalegat men, akhuni aperek men, at inom hureklatluk opakimo dapukhogon hipiri nasi lagoukha. 30 Itithogon nasimen, it ap Farisi meke men, it ap Allah ane holal waganek iteerek meke men, at yesus agarumi ane waganhe lagoukha meke emenogo men yogeisasukha, “Hit he, ap uang pemerintah hasik kino iluk waganharek meke inom, it aperek weak hagariogei meke inom, hinom hipiri opakimo neke lagap ethoma nenaluk?” iluk yogeisasukha. 31 Itithogon yogeisasukhama, at Yesus nen he, “It akhuni aperek inoba hano meke, dokter lak nen u hagarinabuagaluk inayoko 'busak nogo? Dek o. Inoba u werek halogat, dokter lak inayoko 'busak o. 32 An wagagi iti, akhuni hano hagakharek meke inayoko 'bigiluk wagagi 'buk. Dek o. Akhuni weak hagakharek meke iti thogotdisalok inobabut hebelasuagaluk, inayoko 'bigiluk wagagi o,” iluk yogeisasikhe. Sembayan uogoluk hipiri nikidek welageikharek wene ( Matius 9:14-17 ; Markus 2:18-22 ) 33 Itithogon yogeisasikhemo nen, it akhuni aperek nen Yesus men yogokhukha, “It ap Yohanes agarumi ane waganiogei meke iti, iniki doalegat welageidek, sembayan uogoluk halok he, hipiri nikidek dogolik sembayanat isi motok welageikharek. Nen, it ap Farisi meke inagarumi inane waganiogei meke iti, itithogonat hagakharek. Mekeat he, it ap hat hane waganiogei meke iti re, we yugunat hipiri mikik, eken apusu nikik, niliogei iti,” iluk yogokhukha. 34 Itithogon yogokhukhama at Yesus nen he, men yogeisasikhe, “Ap ageikhe age waganhe dogolik, agarlak lak erugi doalegat inayoko 'bigin meke inom dogolik, Hit hipiri nikidek dogoni o, iluk yogeisausak apegep a? Erlok dek o. 35 Itithogon mekeat he, ap iti agarlak lak erugi 'bisalok ebe wolok lugun oba weregat o. Itithogon wolok laumo etaat anek he, it iti iniki aperek hipiri nikidek dogogunat o,” iluk yogeisasikhe. 36 Itithogon yogeisasikhesik wene ageikhe oba lisogon men yogeisasikhe, “Akhuni nen, su alep iriogei meke li'bilaga halok, su ket meke li'bilogo haganeat meke iti baga 'bugukakharek dek. Itithogon 'bugukasugun halok, ket meke li'bilugun iti nen weak ageik, haganeat meke iti baga 'bugukasumo ipisak higit dek iti nen weak ageik, hagasigin o. 37 Iti hak, akhuni nen anggur eken herelogo apusu ket meke isoak domba oado meke haganeat hagarek meke akla henakharek dek. Itithogon henasugun halok, apusu ket meke iti nen, suphogon eken apusu ebe tialaga dogolik, isoak iti inomat weak asigin o. 38 Halok he, anggur eken apusu ket meke halok he, isoak ket mekeat akla henasusak o. 39 Nen, it akhuni nen, Anggur eken apusu haganeat meke ituk hano nekarek, iluk egarethek nen, yabokane ket meke nau ina'it o,” iluk yogeisasikhe. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society