Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Lukas 19 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE


Ap Zakeus nen hagakhikhe wene

1 Itithogon hagatdiluk, at Yesus o Yeriko uki lageikhesik, o ukul etoma thogotdiluk piokthegat lagunem,

2 ap ageikhe etaga Zakeus uang pemerintah hasik kino iluk natogokhe lagoukha meke inoe kok dogolik ameke doalegat welageikhe.

3 Werekma, “Yesus iti ebe nikirlik he,” iluk ileken lakhagaluk hagakhikhe meke re, akhuni inebe motok doalegatma, nen, at ebe 'berorlagatma, nikithogon lakhau heat hagatlageikhe.

4 Itithogon hagatlageikhemo nen, at akla nen, “Yesus holagarlem yi baga wagunem, nileken lakhagein,” iluk, it akhuni emenogo yabokanetdisalok, at ebe alebageik pirlirli lageikhesik, o baga dageisikhe.

5 Dageisikhesik werekma, at Yesus eranogo lageikhesik ileken liakhalok nen, etaga pakhogo men yogokhikhe, “Zakeus. Yogotak hat haila nipisak noge i luok nen, ibat usa me o,” iluk yogokhikhemo,

6 at Zakeus etnogo ibat usa'ageikhesik nen, Yesus ebe heagei warogo waganhikhesik, akla arleken akhalok, at aila ipisak lagoukha.

7 Yesus ipisak lagunem, it akhuni tha'bokhogonat nen inileken lageisalok, ua palogo inane kurlu-kurlu inabok palhe dogolik, men isukha, “Yesus nen, ap weak hagariogo meke etnogo aila ipisak noge i luogoluk liliogei iti nayuk o!” iluk isukhama mekeat,

8 at Zakeus etnogo melageikhesik nen, at ninoe Etagapogot men yogokhikhe, “Noe! An nameke yi meke ti meke tha'bokhogonat tumo heisogon mikirlogo it akhuni inameke dek inerlageik meke iti wogeisagein o. Nen, an nen akhuni nekalat nen nukhetdisigi meke halok he, oko niki 4 oba nen yabokane oba dukhogon wogeisagein o,” iluk yogokhikhe.

9 Itithogon yogokhikhemo at Yesus nen, “Hat hebe Abraham nen itago meke nogo nen, yogotak yiat hat ha'buri hinomat Allah nen tilhinakhemo o!

10 Tilhinakhemo meke iti, an abat itaklasi agagi etnogo, it akhuni nuk ariogei meke heago tilinabigiluk wagagiat o,” iluk yogeisasikhe.


Uang emas meke oba lisogon yogeisasikhe wene
( Matius 25:14-30 )

11 At Yesus nen itithogon yogeisasikhesik, inasuk holek werek korlegat, o Yerusalem arat horokhogon asi lagoukhasik nen, ti akhuni emenogo inakla nen men apasukha, “Allah nen apma 'bisagein iti yogotak yaat 'binanhunem ninileken hugun o,” iluk inakla apasukha iti nen, at Yesus nen wene ageikhe oba lisogon men yogeisasikhe,

12 “Ap kok meke a'but ageikhe akla nen, O ap kok inetagapogot meldisegarekma etoma lagunem, an kok netagapogot meldanumo napuke wisigin, iluk akla apasikhe.

13 Itithogon akla apasikhesik dogolik at atuaneke meke inebe 10 oba waisasikhemo wagoukhama, uang emas kok meke ebe 10 baga inebe tomok opakitek supurogo wogeisekhe dogolik, men yogeisasikhe, An aban wageidek werek korlek, nauang yi baga thabusogo doalek-harluadekhogon hagakhe dogono, iluk yogeisasikhesik nen, at etnogo lageikhe.

14 Laga korlek, it oe agot emenogo ap iti motok ina'it nen, wene palhukhasik, At ap iti ninoe kok etagapogot dogosak nina'it, iluk yogeisa lano, iluk, yoko oporlik la'isasukha.

15 Itithogon wene warogo la'isasukha mekeat, at etnogo kok etagapogot dogoagaluk meldisukhama aila apuke wageikhe. Wageikhesik nen, Uang an meke emenogo it nen nikithogon doalek-harluadekhogon hagakha, iluk, ilu asigiluk, atuaneke meke emenogo waisasikhe.

16 Waisasikhemo, at ageikhe alebageik wageikhesik nen, men yogokhikhe, Noe. Uang emas kok meke opakiat woknikhigin etnogo baga yabokane 10 oba lapelogo thabusogo 'bagagima yi o, iluk yogokhikhemo

17 at oe etnogo nen, Nagot wa! Hat hobabut hano hagakhe laganma higi o. Herlekha'bugat meke hobabut hupukhogon hagakhe laganma iti nen, yogotak, o kota 10 nen yoma yabokane hat ite dogolik hagasik dogonogoluk arat meldagagi o, iluk yogokhikhe.

18 Itithogon yogokhikhesikmo, yabokane at ageikhe oporlik wageikhesik nen, men yogokhikhe, Noe! An uang emas kok meke opakiat woknikhigin etnogo baga, an nen yabokane 5 oba lapelogo thabusogo 'bagagima yi o, iluk yogokhikhemo

19 at oe etnogo nen, Nagot wa! Halok he, o kota 5 nen yoma yabokane hat ite dogolik hagasik dogonogoluk meldagagi o, iluk yogokhikhe.

20 It itithogon yogeisasikhemo nen, yabokane at ageikhe wageikhesik nen, men yogokhikhe, Noe. Uang emas kok meke opakiat woknikhigin etnogo an su dikhak hokherek meke akla yilogo hago welagarik nen, wokhesi agei yi o.

21 Hat hobabut motok a'bet weak dogolik, hat meke dekmaat, it aperek meke horligik, nen, hat nen ai hilogo la'igidek, it aperek nen ai hilogo la'egarek meke hiki abusak eken palhigik, hagakhethek etnogo nen, hobabut palhirik, nayuk nen hagakhi o, iluk yogokhikhe.

22 Itithogon yogokhikhemo, at ap kok etnogo nen, Nagot. Hat hobabut weak motogat hagakhen o. Hat hane egen iti bagaat wene hoba 'biluk weagathabigin o. An nobabut a'bet weak dogolik, an nen 'bigidek meke horligik, ai an nen yakhidek mekeat, eken palhigik, hagakherekma, nobabut hat hilu halok he,

23 an napuke witluk nauang ebe meke men, oba lapelogo 'biliogei meke men, an horlasuagaluk, it akhuni aperek uang hago dogolik, thabusogo ageikhe inom oba lapelogo 'biliogei meke emenogo wogeisauemat he, nenaluk wogeisigidek welagan, iluk yogokhikhe.

24 Itithogon yogokhikhesik it akhuni alilu metek welagoukha meke men yogeisasikhe, Uang emas kok opakiat meke ap ithi herogo werek ithi waganogo, ap ageikhe 10 oba thabusogo kogorakhe meke ithi wogotni o, iluk yogeisasikhemo,

25 it akhuni emenogo nen, men yogokhukha, Noe! At yi auang emas kok meke 10 oba arat werek yoma, iluk yogokhukhama,

26 at ap kok etnogo nen, men yogeisasikhe, It akhuni aperek inikimo hago werek meke iti, inebe tomok yabokane aperek inom oba lapelogo wogeisagein o. Nen, it aperek inikimo dek meke iti, pererlagat hago werek meke itiat, inikimo nen tilogo horlagein iti nen, at ap ithiat wogeisubageik iluk yokhisigi o.

27 Itithogon yogeisasikhesik, It ap an ninom inathili meke hakene hagatnakhasik ekhe dogolik, At iti nit ninoe kok etagapogot dogosak nina'it, iluk ega meke iti inebe wogosik witluk nen, an nil oba yaat inasubageik o, iluk yogeisasikhe,” iluk at Yesus nen akhuni emenogo yogeisasikhe.


Yesus hogorakhe korlek o Yerusalem ukisikhe wene
( Matius 21:1-11 ; Markus 11:1-11 ; Yohanes 12:12-19 )

28 Wene itithogon arat yogeisasikhesik nen, akhuni emenogo aban werek korlek, at Yesus ebe alebageik o Yerusalem dageisikhe.

29 Dageikhe lageikhesik, tom Zaitun apma o ukul ageikhe etaga Betfage, ageikhe etaga Betania etoma mot-mot asi dageisikhesik nen, at agarumi ane waganhe lagoukha meke inebe pere wene warogo alebageik la'isekhe dogolik,

30 men yogeisasikhe, “O ukul hinelokhoma ili uki lani o. Nen, etoma uki lugun hak, wam keledai eak aban akhuni apot oba yasukhogo wogosik lageidek meke kupi irlelek werekma hinileken hugun etnaga. Nen, arat hinileken hegep halok he, kupi hisalogo wolok wetno o.

31 Itithogon kupi hisalhunem, it akhuni etoma meke ageikhe nen, Keledai kupi hisalhe lagap iti nenaluk, iluk hinok waganhe halok, hit nen, men yogeisan o, Dek o. Nit ninoe Etagapogot etnogo nen keledai yi meke dek nen, wolok luogoluk kupi hisalhe lago, iluk yogeisano,” iluk wene warogo la'isasikhe.

32 Itithogon la'isasikhemo, it etnogo lagoukha hak, at nen isikhe hagat werekma hasukha.

33 Hasukhasik nen, keledai etnogo kupi hisalhunem, it ap inako iteerek meke nen, “Keledai iti nenaluk kupi hisalhe lagap,” iluk yogeisasukhama,

34 it nen, “Dek o. Nit ninoe Etagapogot etnogo keledai yi meke dek nen, wagani ago,” iluk yogeisasikhesik nen,

35 keledai etnogo wolok Yesus oba wagoukha. Wagoukhasik nen, inasu itikmanke ugu meke nokorlogo keledai etnogo apot oba taldiluk nen, Yesus ebe keledai etnogo apot oba yasutdisukha.

36 Itithogon yasutdisukhama, keledai apot oba yasuk lageikhesik lagunem, it emenogo inasu ugu meke nokorlogo nen, holagarlemke talik lagoukha.

37 Talik lagoukhasik nen, o Yerusalem horokhogon asi lagoukhasik, holak tom Zaitun oba nen usegarekma etoma usauwogoluk at agarumi oporlik nekhe lagoukha meke inebe doalegat emenogo, at Yesus hagasusak dek meke elalinat hagakhe lageikhe emenogo inileken hekhe lagoukhasikmo iti nen, inakla arleken akhekhe dogolik, inane kokhogon amitmit suphogon Allah hogorarik usasukha.

38 Amitmit suphogon usekhe dogolik men isukha, “Allah nen ninoe kok Etagapogot la'agei agama wagan yi, at nenat hanothabuak o! It pogot oba welageikharek meke etoma inetaiken hapukhogon dogoak o. Nen, Allah kok pogot abel upuke welagarek meke itiat hogorakhe dogouok o,” iluk itithogon ilik-ilik usasukha.

39 Itithogon ilik usasinem, it ap Farisi meke ebetlake akhuni doalegat emenogo inakla usekhe dogolik, Yesus men yogokhukha, “Noe! Hagarumi inane dek asuagaluk inasuk wasumo re,” iluk isukhama

40 at Yesus nen, men yogesasikhe, “Nane eberogonat yokhisak. It akhuni yi inane igidek kamotdilepma re, helekit yoma inane amitmit suphogon ilebat o,” iluk yogeisasikhe.


Yesus nen o Yerusalem hasik uak de ageikhe wene

41 At Yesus nen itithogon yogeisilik horokhogonat asi usasukhasik, at ileken o kota Yerusalem etnogo lakhalok nen, uak de ageikhe.

42 Uak de aga dogolik, men isikhe, “Hit akhuni o Yerusalem meke iti, hinakla nen, Nit hano dapukhogon dogouok nen itithogon hagasuok, iluk yogotak yaat hinakla ebesuem ebekhidek welagap iti, eiye! Nakmu lak e! Meke re, yogotak wene iti hit hinil oba himago werek nen hutdigidek welagap.

43-44 Allah nen hanothinabigiluk hinoba waga mekeat, hit hutdigidek welagap iti nen, hit yabokane hinaila nen lo dukhi launogo iluk, hit hinathili meke nen leget dagakhogon halogo 'binagaluk nen, ebelak ebelak nen hobothisalok, hop-hop ukisugun o. Ukitluk nen, hinai helekit meke thapapal halek ethoma ageikhe obolukmo halek thogotdigidek misalhe dogolik hinebe motok tha'bokhogonat hina'buri hinom wuleleken tagalogo hinasugun o,” iluk uak de ageikhe.


Yesus nen Allah ai halekma ukiluk karelhikhe wene
( Matius 21:12-17 ; Markus 11:15-19 ; Yohanes 2:13-22 )

45 Itithogon yogeisasikhesik nen, Allah ai halekma ukisikhesik, it akhuni oko palhe lagoukha meke sikhogo-mukhogo ula'isekhe dogolik, men yogeisasikhe,

46 “Allah nen, An nai halek yi, o sembayan ekhe dogogun obaat o, iluk, holal waganek werek mekeat, hit nen, it ap apkhuni inameke iniki abusak tilogo horlegarek meke inai negen halogo 'bisekhe lagap yi re!” iluk wenageisasikhe.

47 Itithogon wenageisasikhesik nen, at Yesus nen hibiku-yogoku Allah ai halekma wene yakulisasi motok welageikhe. Itithogon yakulisugunem, it ap Allah iteerek inougi koktek inom, Allah ane holal waganek iteerek meke inom, it Yahudi meke koktek inetaga werek meke inomat, “At Yesus ebe nikithogon wasuok,” iluk abok palhe lagoukha.

48 Itithogon abok palhe lagoukha mekeat, it akhuni doalegatmake nen, at Yesus ane isinem inasuk holek motok welagoukha iti nen, at ebe nikithogon wasu heat hagatlageikhe.

Lean sinn:



Sanasan