Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

La'isasikhe 16 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE


At Timotius Paulus oporlik lageikhe wene

1 Etoma nen Paulus lak o Derbe wagoukhasik nen, yabokane o Listra wagoukha. O Listra etoma ap ageikhe etaga Timotius, Yesus ane waganhikhe meke werekma wagoukha. Agosa he Yahudi meke Yesus ane eberogonat iluk waganhikhe mekeat, opase anek Yunani meke.

2 Allah a'buri o Listra meke men, o Ikonium meke men, tha'bokhogonat nen, “Timotius obabut hano,” iluk abok hano ekhe lagoukha.

3 Itithogon werekma, at Paulus nen Timotius ebe wolok lagaluk nen, it akhuni Yahudi meke o ya ta etoma welagoukha meke tha'bokhogonat nen, “Timotius opase ebe Yunani meke,” iluk inilu welagoukha iti nen, oado aperlagap meke palhikhe.

4 Oado aperlagap meke itithogon palhikhesik, ebe ipisagat o ya ta waga dogolik, wene it ap Yesus nen inayoko 'biluk la'isasikhe meke men, Allah a'buri therisik welagoukha meke men, inom nen o Yerusalem dogolik wene palhukha meke etnogo, Allah a'buri nen hago dogolik mothogon hagakhe dogoagaluk yogeisilik wagoukha.

5 Yogeisilik wagoukhama, it Allah a'buri Yesus ane eberogonat iluk waganhukha meke inetaiken horle aga korlek, akhuni aperek Yesus ane waganuogoluk hibiku-yogoku ukugunem, inebe doalegat aga lagoukha.


At Paulus o Troas nen a'bikaka hasikhe wene

6 Itithogon hagatlaga korlek Allah Agoreke nen, “Wene o propinsi Asia etoma yogeisausak dek,” iluk inakla kagalhikhemo, it o Frigia Galatia ke etoma turlem heisogo waga lagoukhasik,

7 o Misia witluk, etoma nen, o Bitinia luogoluk hagakhukha mekeat he, Allah Agoreke nen, “O etoma lausak dek o,” iluk inakla kagalhikhe.

8 Itithogon inakla kagalhikhemo, o Misia eloke o kota Troas wagoukha.

9 Wagoukhasik dogolik, hibako Paulus a'bikaka men hasikhe. Ap o Makedonia meke ageikhe metek dogolik, “Hat nen nit akhuni Makedonia meke yoma yomaknisa itali me o,” iluk akla kagalogo yogokhunem a'bikaka hasikhe.

10 A'bikaka itithogon hasikhemo, nit nen, men isugu, “Hano wene it akhuni etoma meke yogeisa loagaluk, Allah nen ninayoko 'bekhe higi,” iluk isugusik nen, o Makedonia itali isuogoluk hagakhugu.


Paulus o kota Filipi dogolik, wene he Lidia yogokhikhemo waganhikhe wene

11 Itithogon hagakhugusik nen, o Troas etoma nen imake ku baga piokthegat i eken palekma o etaga Samotrake itali agagusik, hubenke i aik yi bagake o Neapolis itali agagu.

12 Itali agagusik o etoma nen, o kota Filipi wagagu. O propinsi kok Makedonia etoma ebe hurli palek werekma, alebageik iniki wenakhe lagoukha baga, o kota Filipi etoma it akhuni o Roma meke nen hagasik dogolik hali lagoukhasik welagoukha baga, wagagu iti. O etoma wagagusik nen, niniki pererlagat welagagusik,

13 niniki Allah hasik werlegat dogolik, sembayan uogoluk, o kota holagape palekma etoma nen dukhiluk nen, i aik oba etoma akhuni Yahudi meke sembayan egarekma obolukmo ageikhe dogosak iluk lagagusik herakhugu. Etoma humi natogorlek werekma ninebe hureklatluk nen, ninom wenekak ekhe dogolik wene yogeisasugu.

14 Humi wene yogeisasugu meke iti, he ageikhe ai o Tiatira meke. Su kain elokhoken yuayuken warek hakene meke it akhuni inoba oko kogat waganhe lageikhe meke, etaga Lidia iti nen Allah ane waganhikhesik Yahudi meke negen werekma, wene Paulus nen isinem hano waganuagaluk, ninoe Etagapogot nen akla kagalhikhemo, waganhikhe.

15 Wene itithogon waganhikhemo at ebe men, it akhuni at aila opakimo welagoukha meke men, ima usa'isasukha. Usa'isasukhama, at he Lidia nen, “An nobasik hit hinakla nen, At etaiken ninoe Etagapogot oba eberogonat hakotdekhe higi, iluk hinakla apegep halok he, an ninom dogouok nen, ninom luok o,” iluk ane obatnerogon yoknisasikhemo ninom lagagu.


At Paulus o Filipi werekma iki herle warogo kola'isukha wene

16 O etoma lagagusik dogolik, niniki ageikhe baga, o sembayan ekhe lagoukhama etnogo lagunem, horlak akhuni inatuaneke meke ageikhe mokat obabut weak meke oba dukthek werekma, inobagasiak oba ukekhe lagoukha meke werekma ninom abuk agagu. Horlak iti, akhuni nen hinok oba waganhunem, at nen wene yabokane hagatlasigin meke yogeisugunem, oko wogokhe lagoukha. Itithogon wogokhunem, at nen ougi oko doalegat thaburisekhe lageikhe.

17 Nit Paulus ninom lagunem, at horlak iti ninoporligat lageikhe. Laga dogolik, ane kokhogonat akhuni men yogeisasikhe, “It ap yi inebe Allah Etagapogot atuaneke welageikharek meke nen wene hinebe tilhinabusak wene yokhisuogoluk wageikha o,” iluk yogeisasikhe.

18 At horlak iti yabokane hibiku-yogoku ane itithogonat ekhe lageikhe. Itithogon ekhe dogolik, ane Paulus oba tiok-tha'bokhogon hagakhe lageikhemo nen, at elokhe hebenokhogon 'bikhekhe dogolik mokat obabut weak meke iti men yogokhikhe, “Mokat hobabut weak meke yi. Horlak ithi akla welagan iti, mukhogo dukhi lanogoluk, Yesus Kristus etaga palogo yokhekhe lagei o,” iluk yogokhikhemo nen, eranogoat at akla nen dukhisikhe.

19 Itithogon dukhisikhemo, ougi emenogo nen inileken halok nen, “Nit oko thabutnisekherek etnogo dek aga iti nina'it o,” iluk, at Paulus Silas ipisak inebe ha'isalok nen, iniki korlo lisogo o silimo akhuni natogokhe lagoukhama ap koktek pemerintah meke inoba wogosik lagoukha.

20 Wogosik lagoukhasik nen, inebe it ap inougi pemerintah meke inikimo 'bisalok nen men isukha, “It ap Yahudi meke yi nen, o nit werekma yoma weagatdiliogei o.

21 Nit akhuni o Roma meke nen hagasusak dek meke hagakhe dogoagaluk yakulnisiliogei iti nen, wene iti waganusak motok dek o,” iluk yogeisasukhama

22 it akhuni doalegat emenogo inebe melagoukhasik nen, Paulus lak inasuogoluk hagakhukha. Itithogon hagakhe korlek, it pemerintah meke nen, at Paulus Silas ipisak inasu li'bik-la'bakhogon nokokhukhasik nen, inagarumi nen tugi inasuagaluk yogeisasukha.

23 Itithogon yogeisasukhama tugi tamuk-tamakhogon inakhukhasik nen, o iniki herle warogo 'bisegarekma kola'isasukha. Kola'isekhe dogolik, ap ageikhe herle warek therisik welagarek meke iti thuam hanorogo hagasik dogoagaluk asuk wakhukha.

24 Itithogon asuk wakhukhama nen, inebe o kakok palekma turlem etoma kola'isalok inisok o akin meke baga herle pethekhogon warogo 'bisasikhe.

25 Itithogon 'bisasikhemo dogolik, o hibako eketurlem Paulus Silas ipisak nen sembayan igik, Allah hogorasuogoluk etai wakhik, hagakhunem, it akhuni aperek iniki herle warek welagoukha meke inasuk holek welagoukha.

26 Itithogon inasuk holek werekma, opaki hasigat dugul kok meke luk-lagathasinem, o kok halekma welagoukhama iti o tik oak usabek meke aborlok luk-lagathekhe dogolik, thu larek meke tha'bokhogonat huakhogon lageik, akhuni tha'bokhogonat iniki herle warek welagoukha meke emenogo hisalageik, hagakhikhe.

27 Itithogon hagatlageikhemo, at ap herle warek therisik welageikhe meke etnogo iluk ageikhesik nen, o akhuni iniki herle warek 'bisegarekma etnogo thu motok hualek werekma ileken hasikhe. Ileken halok nen, it iniki herle warek meke emenogo inebe dukhega thalek, ayuk atluk ekaerek nen waragaluk akarok uakma meke kigikhogon waganhikhe.

28 Waganhikhesik ekaerek nen waragaluk hagakhunem, at Paulus ane kokhogonat men yogokhikhe, “Hebe hekaerek nen warugun o. Nit ninebe tha'bokhogonat welago,” iluk yogokhikhe.

29 Itithogon yogokhikhemo isagal kino iluk nen, pirlirliat oageleke dik-dik inoba ukisikhesik nen, it Paulus Silas ipisak inapma thoma isikhe.

30 Yabokane, at ap kok etnogo melageikhesik nen, inebe wogosik dukhi ageikhesik nen, men yogeisasikhe, “Nougi. An nebe Allah nen tilnabuagaluk, nobabut nikithogon hagasik,” iluk yogeisasikhemo,

31 it nen he, “Hetaiken ninoe Etagapogot Yesus oba hakotdigin halok he, hat hebe men, ha'buri men, hinebe tha'bokhogonat tilhinabigin o,” iluk yogokhukha.

32 Itithogon yogokhukhasik nen, wene ninoe Etagapogot ane etnogo, at ebe men, a'buri inebe tha'bokhogonat men, yogeisasukha.

33 Yogeisasukhama o hibako jam iti bagaat, inebe woginabik nen, tugi inakhukha meke inagalumo emenogo thobalogo 'bisasikhemo, at kok ebe men, a'buri men, opaki hasigat ima usa'inakhukha.

34 Ima usa'inakhukhama, at Paulus Silas ipisak at kok etnogo nen aila wogosik lageikhesik nen, hipiri melageisasikhe. Melageisasikhesik, at a'buri inom tha'bokhogonat nen inetaiken Allah oba hakotdisukhasik nen, inakla arleken akhasukha.

35 O hubenke, it koktek pemerintah meke emenogo nen inagarumi polisi meke inayoko 'bekhe dogolik, men yogeisasukha, “Ap iniki herle warek hagasik werek meke etnogo nen it herle warek meke emenogo herle hisalogo ula'isoagaluk yogosi lani o,” iluk la'isasukha.

36 Itithogon la'isasukhama lagoukhasik ap herle warek hagasik welageikhe meke etnogo yogokhukhama, at nen, Paulus men yogokhikhe, “It ap koktek emenogo nen, hit herle hisalogo ula'inaguagaluk yoko la'isa ageikhama yi o. Halok he, hinebe dukhiluk nen, hinakla hanorogon lani o,” iluk yogokhikhe.

37 Itithogon yogokhikhe mekeat, at Paulus nen men yogeisasikhe, “Nit ninebe o Roma meke ninaierek meke re, wene ninoba dekmaat, tugi ninakhasik nen niniki herle warogo o iniki herle warek 'bisegarekma akhuni inil obaat kola'inani ageikhasigat he, yogotak limago ula'inanuagaluk ega iti nenaluk. It inekaerek inebe witluk nen ula'inanuak o,” iluk isikhe.

38 Itithogon yogeisasikhemo, it yoko wagoukha meke emenogo nen, inougi koktek emenogo inoba lagoukhasik men yogeisasukha, “It Paulus lak inebe o Roma meke inaierek meke,” iluk yogeisugunem inasuk holhukhasik nen, inayuk agoukha.

39 Inayuk agoukhasik, inebe wagoukhasik nen, “Nagarlak lak. Nit korlo hagakhoma,” iluk Paulus Silas ipisak heagei warogo o iniki herle warek 'bisegarekma nen ula'isa aga dogolik, men yogeisasukha, “Hinebe o kota yoma dogogup o. O werlekma lani o,” iluk inane erogat yogeisasukha.

40 Itithogon yogeisasukhama, o iniki herle warogo 'bisegarekma etoma nen, he Lidia aila lagoukha. Lagoukhasik, Allah a'buri meke inom abuk agoukhasik nen, inetaiken ago watdiluk wagoukha.

Lean sinn:



Sanasan