Biblia Todo Logo
Bìoball air-loidhne

- Sanasan -

Ibrani 11 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE


Alebageik akhuni aperek inetaiken Allah oba hakotdiluk dogolik, hagakhe lagoukha wene

1 Inetaiken Allah oba hakotdiluk welageikharek iti ebe yigithogon. “Hano asigin,” iluk eberogonat apigik, “Yi meke ti meke ninileken nen higidek mekeat he, eberogonat weregat o,” iluk hutdigik, hagakharek itiat o.

2 It akhuni alebageik inetaiken Allah oba itithogonat hakotdiluk welagoukha iti baga, Allah nen, “It hano,” iluk inebe oba hotokthek welageikhe.

3 Allah ane baga nen pogot agat yi meke ti meke tha'bokhogonat ninileken hekhe lago yoma re, nit nen, “Ninileken hogorek dek meke baga walhasikhemo werek,” iluk, ninetaiken at oba hakotdiluk hutdusak o.

4 At ap etaga Kain nen, motok erlok dek meke Allah wogokhikhe mekeat he, at Habel iti anek he, etaiken Allah oba hakotdiluk hano meke Allah wogokhikhemo, at Allah nen, “Habel anek, obabut mot hano higi,” iluk isikhe. Itthogon isikhesikmo nen, at Habel ebe watlageikhe mekeat he, etaiken Allah oba hakotdiluk dogolik hagakhikhe iti baga, at nen, “An itithogon hagakhi,” iluk yoknisekho negen motok werek o.

5 At ap Henokh etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, ebe watlageidek. Allah nen ilugat waganhikhemo, it akhuni aperek nen ebe herakhukha mekeat he, at ebe inileken higidek. At ebe Allah nen aban waganhidek werek korlek, “At Henokh Allah akla hanorogon anek hagakhe lageikhe,” iluk Allah ane baga holal waganek werek o.

6 Akhuni inetaiken Allah oba hakotdigidek halok he, at akla hanorogo hagasusak motok erlok dek o. Nen, at oba wisuogoluk halok, it nen, “Allah eberogonat werek,” iluk apigik, “At ebe inilu asuogoluk hagasugun halok, at nen oko ebe meke wogeisekheregat,” iluk apigik, hagasusak iti.

7 At ap Nuh meneke, etaiken Allah oba hakotdiluk, yi wene ti wene yabokane hagatlasigin meke Allah nen husupi yogokhikhemo ebe ileken higidek mekeat he, “Eberogonat hagatlasigin meke yoknekhe higi,” iluk Allah ane holek dogolik, ku ageikhe at a'buri inom tilinabusak meke halhikhe. Itithogon halhikhemo, Allah nen akhuni ukum inoba 'biluk inebe inakhikhe mekeat he, at Nuh arligat anek he, etaiken Allah oba hakotdisikhe iti baga, Allah nen, “At hano,” iluk tilhikhe.

8 Ap Abraham meneke, Allah nen ayoko 'biluk, “Hat o ageikhe ite dogonogoluk wokhisik nen, lano,” iluk abok yogokhikhemo, at nen he, “Wene iti eberogonat,” iluk etaiken Allah oba hakotdiluk o koma ligin heat okodek dogoligat wageikhe.

9-10 Wageikhesik, o abok yogokhikhe meke iti arat wageikhesik dogolik, “O yi dek o. O ninat ageikhe Allah nen walegeke walhalok o herlaga obatneak meke baga halhikhe meke ageikhe werek o,” iluk therogo motok dogolik, o su ai meke ya halogo noge igik, ta halogo noge igik, ap huso negen nekhe lageikhe. Iti hagat, ap Ishak inom, Yakub inom, inakla nen he, “Allah nen, Itithogon wokhisagein, iluk abok isikhe iti, nit ninomat yoknisasikhemo ite asugun,” iluk itithogonat nekhe lagoukha.

11 Nen, at Abraham ebe yaman ageikhesik age Sara ebe abirli welageikhe mekeat he, at Abraham akla nen he, Allah nen abok yoknisasikhe etnogo eberogonat woknisageinat o, iluk etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, a'but Sara eak akla itasusak erlok ageikhemo itakhasikhe.

12 Itithogon itakhasikhe iti nen, agun Abraham ebe yaman ageikhesik watlasusak negen welageikhe mekeat he, at ebe opakiat meke nen itago meke inebe husagal pogot oba doalegat welagarek iti hak inom, lelaga i laut yekelek yipitla welagarek iti hakene inom, doalegat iniki wenesusak motok erlok dek wialagoukha iti.

13 It akhuni inetaga ilik waga lagei iti tha'bokhogonat nen, “At Allah eberogonat,” iluk inetaiken at oba hakotdiluk welagoukha iti baga, Allah nen abok yogeisasikhe iti ebe waganhidek meke re, akhuni nen yi meke ti meke walegat werekma inileken lakhalok, inakla arleken akhegarek iti hak, it inetaiken oba nen, “Eberogonat waganugun meke werek o, iluk apekhe lago iti nen, o agat oba yoma it aperek inaila olirok lalok ap huso negen welageikharek hak welago,” iluk pakhogon ekhe dogolik inebe watlarik lagoukha.

14 It itithogon ekhe lagoukha iti baga, nit ninakla nen he, “It inai ebe hano meke herakhe lagoukha,” iluk ekagat hekhe lago iti.

15 It inai alep welagoukhama here'isalok dukhisukhama etoma hasik oba ebekhe dogolepma, inapuke erlok wetlep iti nen, o it welagoukhama iti hasik oba ebekhe lagoukha dek o.

16 It ebekhe lagoukha iti, inai ebe hano motok pogot oba meke hasik warlok apekhe lagoukha iti nen, Allah nen it inobasik inai arat karelogo 'bisasikhemo nogo nen he, at nen, “An it inopase,” iluk ekarli degat ekherek iti o.

17-19 Alebageik Allah nen Abraham yogokhe dogolik, “Hat nen itago meke wialasugun iluk yokhikhigi etnogo ebe, ha'but Ishak yi nen itago meke nen wialasugun meke hasik yokhikhigi o,” iluk yogokhikhe mekeat he, yabokane obabut paligiluk, “Ha'but ebe yi an nobasik watnom,” iluk yogokhikhe. “Watnom,” iluk yogokhikhemo, at Abraham etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, “Ishak watlasumo Allah nen yabokane erlogat ilugutdigin,” iluk ebe warogo Allah wogeisigiluk hagakhikhe iti nen, inane dagakhogon, Ishak warek meke iluk agama Abraham waganhe iluk usagat o.

20 Nen, at Ishak iti etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, a'buri Yakub inom, Esau inom, yogeisekhe dogolik, akhuni nen it aperek inakla arleken inoba 'begarek iti hak, “Yabokane Allah nen hanotdinageikhe dogoak o,” iluk yogeisasikhe.

21 At Yakub etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, ebe watlasigiluk hagakhe dogolik, ebe athegerluk ilugun oba hipitdiluk Allah heagei wakhe dogolik, akhuni nen it aperek inakla arleken inoba 'begarek iti hak, ap inebe pere Yusuf a'buri emenogo yogeisekhe dogolik, “Allah nen hanotdinageikhe dogoak o,” iluk yogeisasikheat.

22 At Yusuf meneke, etaiken Allah oba hakotdiluk welageikhe iti baga, ebe horogat watlasigiluk hagakhe dogolik, a'buri Israel meke o Mesir nen dukhugun meke hasik yogeisigik, nen, “An noak lolek yigithogon hagatno,” iluk yogeisigik, hagakhikhe.

23 At Musa meneke, agosa opase inetaiken Allah oba hakotdiluk welagoukha iti baga, Musa ebe itakhukhasik 'bikhasukha meke, elege ebe hano motok nen, at ap kok etoma meke nen wene ulakhikhe meke inayuk degat elege itago iti lima'iluk werek korlek, thut henagan holelhikhe.

24 Nen, at Musa iti ebe arat kok ageikhesik nen, etaiken Allah oba hakotdiluk, men apasikhe, “An ap kok Firaun a'but eak hakene dogosak motok na'it o.

25 An nebe hano dogolik, elanma hasik mekeat he, akilukhogon weak hagakhe dogosak iti na'it. It Allah a'buri ninom yi aik ti aik hagatninakhe dogosak hano o,” iluk akla apasikhesik,

26 “Yabokane Allah nen oko woknisigin meke werek o,” iluk apasikhesik nen, “Yi meke ti meke hano meke akhuni o Mesir inikimo meke yi kok dek o,” iluk, here'isalok nen, “Kristus hasik ninebe wiik-weakhogon hagatninakhe dogosak itiat kok o,” iluk apasikhe.

27 Itithogon apasikhesik nen dukhisikhesik, etaiken Allah oba hakotdiluk, “Ap kok Firaun akla aga dagousak iti nayuk o,” iluk akla apigidegat, Allah ebe ninileken hogorek dek meke iti ileken hekhe dogolik negen, “Netaiken at oba hakotdigirikmo iti, dukhiginat o,” iluk o Mesir here'isalok dukhi ageikhe iti.

28 Dukhi ageikhesik nen, etaiken itithogonat Allah oba hakotdiluk dogolik, at malaikat ageikhe akhuni inebe inakherek meke nen, akhuni o Mesir meke ina'buri makusa itago meke inakhe dogolik, akhuni Israel meke inasinogo iluk, domba warogo etaga Paskah neke dogolik, amep holagapemake tomok warik loagaluk yogeisasikhe.

29 Akhuni Israel meke inetaiken itithogonat Allah oba hakotdiluk dogolik, akhuni agat werlelekmake lageikharek iti hak, i yekelek etaga Merah iti hialekmake itali agoukha iti. Itithogon itali agoukhama, it akhuni Mesir meke nen, “Nit itithogonat italuogat o,” iluk isukhasik itali agunem, i nen thebelinakhikhe iti.

30 It akhuni Israel meke inetaiken Allah oba itithogon hakotdiluk dogolik, o Yeriko ukul iniki 6 hari oba nen walinethekhe lagoukhasik, iniki ageikhe nen walinethasinem, leget 'bakleget halek meke misak dapuk isikhe.

31 Itithogon hagatlagunem, at he Rahab yugunisake hagakhe lageikhe meke iti meneke, etaiken Allah oba hakotdiluk, it ap Israel meke wim il waganhe wagoukha meke emenogo inebe hano woginakhikhe iti nen he, it akhuni aperek Allah ane waganusak ina'it meke inebe motok inakhe dogolik, at he iti anek he, wakhidek thogotdisukha iti.

32 An nen ap Gideon meneke, Barak meneke, Simson meneke, Yefta meneke, Daud meneke, Samuel meneke, it ap Allah ane yogeisekhe lagoukha meke inom, inetaiken Allah oba hakotdiluk dogolik hagakhe lagoukha meke pilinerogo yokhisausak mekeat he, o erlok dek agasikmo, erlok dek o.

33 It iti tha'bokhogonat inetaiken Allah oba hakotdiluk welagoukha iti baga, it o ninat meke inom wim yakhe dogolik, inougi koktek inetagapogot meke inobatne degetdisalok inai thebelhe lagoukha. Inobabut mothogon hagakhe lagoukhama, Allah nen, “Hit yabokane hano meke wokhisagein,” iluk abok yogeisasikhe meke iti ebe waganhe lagoukhaat. Yeke helo hakene singa obabut weak meke iti ape thebelhik,

34 hetu amulok inayuk hakene meke nagulogo 'bigik, karok oba inasusak meke inekaerek nen inebe tiligik, inobatne dek mekeat, inobatne ageik, wim yakhe dogolik inobatne atluk, thilimeke inebe doalegat mugisigik,

35 it humi aperek ineagei warek meke yabokane inilugurinakhunem woginakhik, hagarik aga lagoukha. Itithogon hagarik laga korlek, it aperek, “Ninebe yabokane hano dogogun meke Allah nen ninilugutninabigin meke werek o,” iluk akhuni aperek nen inebe wiik-weakhogon hagarinakhe korlek, inoado inirlirli horligidek welagoukhaat.

36 Nen, ageikhe, akhuni inane sagun yogeisigik, tugi inakhik, iniki herle warogo kola'isigik,

37 helekit oba tamukhogon motok pikeat inakhik, gergaji baga inobakha 'bogokhigik, karok oba inakhik, yi aik ti aik hekhe dogolik, inasu re, domba inom, kambing inom, oado nokorlogo ikhik, yi meke ti meke dek nen inerlageik welageik, it akhuni aperek nen wiik-weakhogon hagarinakhik, hagakhe lagoukha.

38 It iti tha'bokhogonat inobabut hano itithogon hagakhe lagoukha iti nen, akhuni inom agat oba yoma dogosak erlok dek o. It iti inai halek dekma, lo o limo akhuni dekma inom, tom obake inom, nekhe dogolik, oilake inom, agat elo herlelekmake inom, welagoukha.

39-40 Allah nen, “Hanothinabigin,” iluk abok yoknisasikhe meke iti, it inebe tha'bokhogonat iti ebe waganhidek mekeat he, inetaiken Allah oba hakotdiluk dogolik hano hagarik laga lagoukha iti nen, at Allah nen, “It hano,” iluk inebe oba hotok isikhe. Itithogon ebe waganhidek iti, Allah nen haganeat nit ninobasik hano meke wenago 'binanhe dogolik, nit dek werek korlek it inarligat, hano 'bogokhogon hagarinakhidek. Nit ninobasik, “It inom opaki hasik 'bogokhogon hagarinabigin,” iluk abok isikhemo nogo nen, it nen ebe waganhidek welagoukha iti.

Lean sinn:



Sanasan