Filipi 2 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENE“At Kristus ekaerek hasik siatdakhigidek hagakhikhe hak, hit itithogonat hagakhe dogono,” iluk yogeisasikhe wene 1 Nit Kristus ninom hunik dogolik, at nen ninetaiken ago watdinanhik, ninebe akmurogon ninetaiken thebelhik, Agoreke ninom hunik dogolik, yomaknisigik, hagakhe korlek nit-nit hanorogon nakmu-hakmurogon hagakhorek iti nen, 2 an nakla arleken kokhogon akhekhe dogeik nen, hinetaiken opakiat dogono. Itithogon dogolik hit-hit nakmu-hakmurogon opakiat meke hagakhik, hinobabut hinetaiken opakiat welageik, hagakhe dogono o. 3 Yi meke ti meke hagasuogoluk, hinakla nen he, “An anek hanorogon hagakhe dogogin,” iluk, hinekaerek nen hinalonhogon hagakhe dogogup o. Hinakla nen hogorakhigidegat, “It aperek hano. An he, erlok dek,” iluk, apekhe dogono. 4 Itithogon apekhe dogolik, hinebe tomok hinekaerek hasik anek oba ebekhe dogogup. It akhuni aperek inobasik inomat inoba ebekhe dogono. 5 Hinobabut he, at Kristus Yesus nen akla ebekhe lageikhe hagat, ebekhe dogono o. 6 At ebe, Allah mekeat dogolik, akla nen, “An Allah nipisak tak-tagat welagei yi, yi hagat motok dogogin,” iluk apigidek, 7 ekaerek eram nenat here'isalok, nit akhuni ninom tak-tak ageikhesik nen, ebe ninatuaneke negenat ageikhe iti o. 8 At ekaerek nen etaga degetdakhalok, “An nobabut he, nopase nen, Watlasuak, iluk, apekhe tak-tagat ane hologo dogogin,” iluk ebe o baga meldiluk wasuagalugat apasikhe iti o. 9 Itithogon apasikhe iti nen, ebe Allah nenat kogotdisikhe. Kogotdisikhesik nen, it aperek inetaga wema baga negen werek korlek, at anek he, Etagapogot iluk kok mekeat thalhikhe iti o. 10 It pogot oba meke inom, agat oba meke inom, wema baga meke inom, tha'bokhogonat at Yesus hogorakhe dogolik, initibagal yukukhogon inebe tomok, at apma ukugun iti o. 11 Itithogon ukiluk nen, inape baga tomok, ninopase Allah hogorakhe dogolik, “Ninoe Etagapogot Yesus Kristus itiat o,” iluk, pakhogon ugunat iti o. “Hit akhuni agat oba meke inaklake dogolik liarinakhe dogono,” iluk yogeisasikhe wene 12-13 Nagarlak lak nerugi. Hinebe nakmu o. An ninom dogolik, nane hibiku-yogoku isinem hologo hagakhe lagagip iti hagat, an yogotak nebe walegat werek korlek, nane itiat kogotdiluk nen, hologo motok hagakhe dogono. At Allah nen, hit nen hagakhe dogobageik iluk, hinakla kagalogo hagathinakhunem, hit hinakla nen, “I, nit itithogon hagakhe dogou warlok,” iluk apalok, Allah akla warlok meke hagakhe lagap iti nen, at ebe hinayukhogon hinoageleke dik-dik hagakhe dogolik, “At nen tilninabigin,” iluk iti hasigat hagakho motok dogono. 14-15 Hit he, at Allah il oba wene hinoba degat, nen, weak meke hinakla degat dogouogoluk halok, hinebe Allah a'buri weak hagakhidek karelek motok dogolik, o mum werekma husagal nen liatdekherek hak, akhuni yoma inobabut korlo weak hagakharek meke inaklake liarogon dogolik, yi meke ti meke hagakhe dogolik, “Nina'it,” iluk ua-ua hagakhidegat, wene muk palhidegat, hagakhe dogono. 16 Itithogon hagakhe dogolik, yi meke ti meke supusogo wogeisuogoluk inugurisegarek hak, wene akhuni inebe inilugurinakherek wene iti yogeisilik nekhe dogono. Itithogon yogeisekhe dogogun halok, at Kristus wisigin itinem, an nen, “Mep dageik-dagokhogon nobatnerogonat hagakhe lagagi meke etnogo we yugunat alomarogo hagakhidek. Kristus hasik erlok hagarogo 'bisigima,” iluk nalonat asigin iti o. 17 Meke re, akhuni nen domba Allah 'bisalok, warogo hetu hunesuogoluk, oba eken apusu usakharek hak, hit hinetaiken Allah oba hakotdiluk wogokhunem, akhuni nen an nebe warogo namep usakha halok, an nakla arleken akhugunem hit tha'bokhogonat hinakla arleken akhausagat o. 18 Itithogonat, hit hinakla arleken akhugunem, an nakla arleken akhausagat o. Wene at Timotius hasik inom, Epafroditus hasik inom, yogeisasikhe wene 19 Hit ethoma hagakhe lagap meke hasik, hinabok an nilu atluk nakla hano asuagaluk, netaiken ninoe Etagapogot Yesus oba hakotdiluk werekma, at nen yomakneekherek iti baga, at Timotius etnogo ibat hinoba la'isigiluk apekhe lagei o. 20 It akhuni aperek yoma inobabut ninat hakene werek korlek, at Timotius arligat obabut an nobabut hakene dogolik, hit hinebe akmurogon hinoba eberogonat eberek welagarek o. 21 At itithogon werek korlek, it akhuni iti inebe tha'bokhogonat anek he, Yesus Kristus hasik hagakhidek dogolik, inekaerek hasik kogotdiluk hagariogei o. 22 Meke re, at Timotius obabut ekagat hagakherek etnogo hinilu o. Ina'buri nen inopase lak yomageisegarek hak, at ebe, Allah apma dogolik an yomakneagaluk hano wene etnogo nipisak nen yogeisilik nekhe lagosik. 23 An hagatnabugun meke wene ebe hutukhogon nilu agei halok, at ebe ibat hit hinoba la'isigin, iluk apekhe lagei o. 24 At ebe la'itluk nen, an netaiken ninoe Etagapogot oba hakotdiluk welagei iti baga, at nen yomakneasinem, nebeat ibat wisigin iluk apekhe lagei o. 25 At ninagarlak Epafroditus an Allah hasik narligat nen hagasusak erlok dek werekma, yomakneoagaluk noba la'i agagipmo, wim yakhe dogolik inobatnerogon yakharek hak, nipisak Allah hasik ninobatnerogon hagakhe lagosik nen, yabokane apuke hinoba la'isigin apekhe lageiat o. 26 At akla apekhe dogolik, “An noba u warogo 'banhikhe etnogo, nabok it inasuk holhukhasik nen, nikithogon hagariogei,” iluk, wene munini uan 'bero ebekhe dogolik, “It tha'bokhogonat inoba ligin,” iluk apiliogo. 27 Ebe re, u warek dogolik watlatlep meke re, an nakla weak werek korlek watlatlepma, yabokane nakla motok weagat asunogo iluk, Allah nen at akmuat, nen, an nebe akmuat, dogolik, hanotdisikhemo ebe u dek agasik werek iti o. 28 At ebe yabokane hinoba wagunem hinileken halok nen, hit hinakla arleken akhigik, an nakla weak welagei meke hano ageik, asuok nen iluk, ibat hinoba la'i agei iti o. 29-30 At ebe wagunem, ninoe Etagapogot hinom hunik dogolik, hinakla arleken akhekhe dogolik at ebe waganino. Hit nen nikithogon yomakneau heat iti nen, hinobolukmo at nen yomakneagaluk, “Nebe watlagei halok hanoat o,” iluk, Kristus hasik hagakhe dogolik watlatlep meke iti o. It akhuni aperek inobabut at hagakherek hak hagariogei meke halok inalonhogon woginakhe dogono o. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society