Filipi 1 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENEHeagei warinakhikhe wene 1 Hit Allah a'buri Kristus Yesus hinom hunik dogolik, o Filipi welagathep meke, hinebe tha'bokhogonat inom, hinougi Allah a'buri hakhisik welageikharek meke inom, Allah a'buri yomageisegarek meke inom, nagarlak lak nerugi. An Paulus Timotius nipisak nen Kristus atuaneke dogolik wene holal waganogo hinoba la'i ago iti o. 2 Ninopase Allah, ninoe Etagapogot Yesus Kristus ipisak inobabut hano etnogo nen hano meke wokhisigik, hinetaiken hapugutdinageigik, hagakhe dogoak o. Allah a'buri o Filipi meke inobasik, Allah heagei wakhik, ayoko 'bigik, hagakhikhe wene 3 An he, hibiku-yogoku hit hinoba eberek motok dogolik, nopase Allah at heagei wakhe lagei. 4-5 Hit ebekeram wene waganhigip iti hurli nen, yogotak hurli, an nen hano wene akhuni aperek yogeisilik nekhe dogoagaluk yomakneekho motok welagathep iti nen, an hibiku-yogoku nakla arlekenhogon hit tha'bokhogonat hinobasik sembayan ekhe dogolik, Allah ayoko 'bigik, heagei wakhik, hagakhe lagei. 6 At Allah nen hit hano hagathinabigiluk, alebageik iki hakhinakhikhesik hano hagathinakhe motok dogoluk nen, hurli at Yesus Kristus wisigin itinemat, o arat halharek hak, hano hagathinabi isigin iti eberogonat iluk, netaiken hapukhogon welagei. 7 Allah obabut hano nen nayoko 'bisikhemo, an niki herle warek welageik, niki herle aban wakhidekma hano wene irlirli waganhik, obatnetdigik, hagakhe lagei hak, hit tha'bokhogonat itithogonat ninom hagakhe dogoagaluk hinayoko 'bisikheat iti nen, hit hinebe netaiken hunik welagei o. Iti nen he, an nen hit tha'bokhogonat hasik, “Yesus eberogonat hagathinabi isigin,” iluk apausak meke mothogonat apekhe lagei. 8 Yesus Kristus nen hit hinebe tha'bokhogonat akmu welagarek hak, an nen hit nakmuat dogolik, “Ninom dogolo e,” iluk, nakla eberogonat apekhe lagei meke iti, at Allah ilu o. 9 An nen sembayan hit hinobasik ekhe dogolik, men ekhe lagei, “Yi meke ti meke ai yakhunem erlo kok atluk dukhekherek hak, hit ebe wene hutukhogon hinilu ageik, hutdigik, hagakhe dogolik, akhuni inebe hinakmurogon welagap iti meke kokhogonat hinakmurinakhe dogobageik nen,” iluk, sembayan ekhe lageiat o. 10 Hit itithogon hutdiluk hagakhe dogogun halok, hinakla nen he, “Yi hano. Hagasusak meke,” igik, “Iti weak. Hagasusak dek meke,” igik, hutdekhe dogogun iti. Itithogon hagasugun halok, Kristus wisigin itinem, wene hinoba degat, hano karelek motok werekma wisigin iti o. 11 Yi meke ti meke ai yakhunem erlo kok atluk eken ikherek hak, at Yesus Kristus nen hagathinakhe dogogin oba, hinobabut mothogon hagakho motok aperek inomat obarluk hagakhe dogogun halok, at ebe wagunem, akhuni aperek nen Allah heagei wakhik, hogorakhik, hagasugun o. Paulus iki herle warek werek korlek, hano wene kok ageikhe wene 12 Nagarlak lak nerugi. Wene yi hinilurogon yokhisak. An yigithogon hagatnakha yi baga, hano wene dek ageidek kogat arik liliogo. 13 An Paulus Kristus hasigat niki herle wakhama welagei yi baga, it ap at Kaisar etagapogot aila ukinogo iluk, holagapema thuam welageikharek meke tha'bokhogonat inom, it akhuni aperek yoma meke tha'bokhogonat inom nen, ekagat hutdaniogei. 14 An niki herle warogo 'banhama welagei yi nen, Allah a'buri aperek inebe kokmake inetaiken ninoe Etagapogot oba hakotdiluk horle atluk nen, wene Kristus hasik inane baga pakhogon yogeisekhe dogosak inayuk dek ariogo iti o. 15 It iti aperek nen inakla korlo atluk, an noba ua palhe dogoligat, yogeisiliogei iti o. Meke re, it aperek nen inakla hano dogolik, 16 “At Allah nen Paulus ayoko 'bekhe dogolik, Akhuni nen hano wene iti eberogonat iluk apoagaluk pakhogon yogeisekhe dogono, iluk ayoko 'bisikhemo hekhe lago,” iluk, ekagat hutdaniluk nebe inakmu nen wene at Kristus hasik yogeisiliogei iti. 17 Meke re, it aperek ua paliogei meke iti nen, wene Kristus hasik yogeisiliogei iti, inetaiken opakiat dogolik yogeisiliogei 'buk. Inakla nen, “Paulus iki herle warek werek iti, ebe weak asuak,” iluk, inekaerek inetaga kok asuagalugat yogeisiliogei iti o. 18-19 Meke re, it aperek nen inetaiken pere dogolik yogeisigik, it aperek nen inetaiken opakiat dogolik yogeisigik, hagariogei mekeat he, wene Kristus hasigat yogeisiliogei halok, yugunat. Nakla arleken akhekhe lagei. Yigithogon hagatnakho werekma, hit nen sembayan an hasik ekhe dogoumo, Yesus Kristus Agoreke nen an yomakneekhe korlek, Allah nen tilnabigin iluk an nilu dogoligat, nakla arleken akhekhe dogoginat o. 20 An nakla nen, wene Kristus hasik u nekarli ageidek yogeisekhe dogosak warlok motok. Halok he, nekarli ageidek yogeisekhe dogogin o, iluk, hutdiluk nakla hano welagei. Hibiku-yogokuat pakhogon yogeisegerek hak, yogotak itithogonat yogeisagalugat welagei. Nebe niluk dogoumo hanoat. Nen, watlasumo hanoat. An itithogon hagatnakho korlek, nebe abirat Kristus hasik hagakhe lagei iti baga, akhuni nen Kristus hogorasuagalugat welagei. 21 Itithogon welagei iti nakla nen he, nebe niluk welagarek iti, Kristus hasigat. Nen, watlagunem he, hano meke thaburagein iti o. 22 Nebe agat oba yoma niluk dogolik Allah ayabu yabokane kokhogon hagasusak werek iti nen, niluk dogosak a? Watlasusak a. Ki meke ite asik he, nokodek ariogo. 23 An hagasusak meke wene pere werek iti nen, netaiken pere ariogo. An watlatluk nen, Kristus nipisak dogoumo hano. Ebe hano motok itiat o. 24 Meke re, an hit hinobasik agat oba yoma dogosak hanoat o. 25 An wene iti hasik hutdiluk, dogogin, iluk nilu o. Hit hinetaiken Allah oba hakotdiluk dogolik, horle ageik, hinakla arleken akhigik, hagakhe dogobageik nen he, hit hinebe tha'bokhogonat ninom dogogunat o. 26 Dogouogoluk, an yabokane hinoba wisumo hit Kristus Yesus hinom hunik dogolik hinakla nen, “Paulus ninom welago,” iluk, an nobasik hinalon atluk hinakla arleken doalegat akhagun iti. Paulus nen, “Wim yakhe dogolik inobatnerogon yakharek hak, hano wene hasik, hinobatnerogon hagakhe dogono,” iluk yogeisasikhe wene 27 Wene hano wene Kristus nen hagakhikhe wene etnogo baga, “Yigithogon hagakhe dogono, tigithogon hagakhe dogono,” iluk yokhisegarek mekeat hagakhe dogono. Itithogon hagakhe dogolik, hinebe opakiat dapukhogon hagakhe dogoumo, it akhuni aperek nen hinabok ekhe dogolik, “It inobabut hano wene yogeisugunem holiogei tak-tagat inetaiken Allah oba hakotdiluk obatnerogon metek werek o,” iluk, an nebe walegat werekma yoknisugun a? Hinoba witluk nileken hisagein a. Wene hano wene yokhisogorek hak, hinetaiken opakiat hinom dapukhogon dogolik, wim yakhe dogolik obatnerogon yakharek hak, wene iti hasik hinobatnerogon hagakhe dogono. 28 It aperek nen, “Wene iti nina'it,” iluk, ekhe korlegat, hit anek he, hinayuk ageidek a'bethogon motok herogo dogono. Itithogon herogo dogogun iti baga, it iti nuk asugun iluk ekagat hagatlageik, hit tilhinabigin iluk ekagat hagatlageik, Allah nenat hagathinabiginat werek o. 29 At Allah obabut hano nen, hit hinetaiken Kristus oba hakotduagaluk anek hinayoko 'bisikhe 'buk. Dek o. At hasik yi aik ti aik hekhe dogoagaluk hinayoko 'bisikheat o. 30 An alebat he, wim yakhe dogolik inobatnerogon yakharek hak, hano wene hasik nobatnerogon hagakhunem hinileken neasigibat. Nen, yogotak nabok holhe lagabat. Iti meke, hit ninom dapukhogon hagakhe lagoat iti o. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society