2 Korintus 1 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENEHeagei warinakhikhe wene 1 Nagarlak lak nerugi. An Paulus Allah akla apasikhe baga, Yesus Kristus nen nayoko 'biluk la'ani ageikhe meke etnogo, ninagarlak Timotius etnogo nipisak nen hit Allah a'buri o Korintus natogokhethep meke inom, o propinsi Akhaya etoma ya ta welagathep meke tha'bokhogonat inom, wene yi holal waganogo hinoba la'i ago iti o. 2 Ninopase Allah ninoe Etagapogot Yesus Kristus ipisak inobabut hano etnogo nen, hano meke wokhisigik, hinetaiken hapugutdinageigik, hagakhe dogoak o. “An nen Allah heagei wakhe lagei,” iluk yogeisasikhe wene 3 Ninoe Etagapogot Yesus Kristus opase Allah iti hogorakhe dogouok o. At ninopase Allah obabut hanoma, a'buri yi meke ti meke hasik inakla weak werekma akmurinabiluk inetaiken thebelinakherek. 4 Akhuni aperek yi aik ti aik hekhe dogolik inakla weak werekma, nit nen it inakla hano asuak nen iluk inetaiken thebeluagaluk, at Allah nen nit itithogon yi aik ti aik hekhe dogolik ninakla weak agunem, ninetaiken thebeliogo. 5 At Kristus yi aik ti aik hilik-hilik yabokane ebeluk kogat hasikhe iti hak, nit itithogonat hekhe lagoat o. Itithogon hasinem at Kristus nen nit ninakla hano atluk yabokane ebelugat hano asuagaluk ninetaiken thebelho motok welagarek. 6 Nit yi aik ti aik hekhe lago iti baga, Allah nen hit hinakla hano asuagaluk hinetaiken thebelhik, hinebe tilhinakhik, hagasiginat o. Nen, nit yi aik ti aik hasinem Allah nen ninetaiken thebelherek iti baga, hit itithogonat yi aik ti aik hekhe dogolik hinetaiken thebekhogon hinobakhanini hapugutdiluk dogogun halok, Allah nen hinakla hano asuagaluk hinetaiken thebeliginat o. 7 Yi aik ti aik ninom tak-tagat hogorek iti hak, ninakla hano asuagaluk Allah nen ninom tak-tagat ninetaiken thebeligin o, iluk nilu iti nen, hit hano asugun, iluk ninetaiken sikiphogon welago. 8 Nagarlak lak nerugi. Nit o propinsi Asia eloma nen yi aik ti aik hagatninakhe lagoukha iti hinokodek dogosak na'it nen yokhisak. Itithogon hagatninakhe dogolik, kin motok weak nit nen hagasusak erlok dek meke ninoba 'bisukhama, “Nit niniluk dogogun dek higi,” iluk ninetaiken weak ageikhe. 9 Inebe motok inasuogoluk inabok palhunem, “Nit arat watlasugun higi,” iluk apegarek hak hagatlageikhe iti. Itithogon hagatlagunem, ninetaiken ninekaerek ninoba hakotdiluk welageidek, meke re, at Allah nen akhuni watlatlukmo inilugurinakherek meke etnogo oba hakotdiluk dogoagaluk itithogon hagatlageikhe iti. 10-11 Nit ninebe otogat ninasugun, iluk apasugusikmo nen, at Allah nenat tilninakhikhesik, yabokane tilninabiginat o. Nit ninobasik hit ninomat sembayan ekhe lago etnogo baga, yabokane tilninakhe dogoginat o, iluk, ninetaiken at oba hakotdiluk welago. Hit nen, nit ninobasik sembayan isi motok dogogun iti baga, at Allah obabut hano nen nit tilninakhunem, it akhuni aperek doalegat nen inileken nisilik Allah heagei wasugunat o. Paulus nen, “Haganeat hinoba wisigiluk isigi meke, huk agagi,” iluk yogeisasikhe wene 12 Nit hogorakhekhe lago iti, ebe yigithogon nen. Nit it akhuni agat oba meke aperek inaklake inaklake dogolik, it inobasik hagakhe lago, herlekha'bugat negen. Meke re, hit hinobasik anek kokhogon hagakhe lago. Iti akhuni agat oba meke inakla kagalek meke hagakharek hak hagakhidek. At Allah obabut hano etnogo nen, ninetaiken hano opakiat dogolik hagakhe dogoagaluk ninobabut woknisasikhemo hagakhorek meke iti ninakla ebekhe dogolik, “Nit hano hagakhe lagoma,” iluk hogorakhekhe lago iti o. 13-14 An nen, wene hit nen etaga erlok thalhik, hutdigik, hagasusak meke anek holal waganogo hinoba la'i agarek o. Alebageik he, an nen la'i agagi meke iti herlekha'bugat anek hutdisigip. Meke re, yabokane anek he, tha'bokhogonat hutdugun apekhe lagei. Itithogon hutdiluk nen, ninoe Etagapogot Yesus wisigin itinem, nit nen, hit hinobasik ninakla arleken akhagun iti hak, hit nen he, nit ninobasik hinakla arleken akhagunat o. 15-16 Itithogon hutdugunat o, iluk apigi iti nen, hit hinakla arleken hiniki pere baga akhobageik nen iluk, an alebageik nen o Makedonia yoma waga dogolik hit hinoba haklarik witluk nen, yabokane napuke laga dogolik hinoba haklarigat, o Yudea lagaluk lagunem, hit nen yomakneobageik iluk apasigi. 17 Itithogonat wisigiluk apasigi mekeat he, yabokane huk agagi iti, nane pere nen apegep? An nakla nen, “Itithogon hagasigin,” iluk wene munini ebekhe dogolik, nekaerek nakla warlok nen, “I o,” iluk obatnerogon iluk nen, yabokane, “Dek o,” iluk egerek apegep? 18 Dek o. At Allah ane eberogonat anek yoknisekherek iti hak, nit nen, “I o,” iluk nen, “Dek o,” igik, yokhisogorek dek. 19 At Allah a'but Yesus Kristus, an nebe nen yakulhisigik, Silas nen yakulhisigik, Timotius nen yakulhisigik, hagakhugu meke iti, obabut he, “I o,” iluk nen, “Dek o,” iluk ekherek dek. Allah nen, “I o. Wokhisagein,” iluk abok yoknisau hak, Yesus ebe woknisasikhemo werek iti. 20 At Allah nen yi meke ti meke abok yoknisasikhe iti tha'bokhogonat, “I o, wokhisagein,” iluk u hak, Yesus ebe woknisasikhemo werek iti nen, nit at ninom hunik dogolik Allah hogorakhe dogolik, “Ebeat asuak,” iluk u hak, “Amin,” iluk ekhe lago iti. 21-22 At Allah nenat, hit inom, nit inom, Kristus oba hipikhogon 'binanhemo welago. Ninebe at ekaerek hasik hagakhe dogoagaluk ninayoko 'bigik, sirlo negen 'binanhik, hagakhe dogolik, yi meke ti meke yabokane kokhogon nuogoluk, ebekeram hipiri yukuk meke nekarek hak, Allah nen nit ninobasik tha'bokhogonat 'binanhikhe meke yabokane woknisagaluk, alebageik Agoreke tak ninetaikenma 'binanhikhemo welago. 23 An o Korintus hinoba wageidek huk agagi iti, hit hinakla weak asunogo iluk huk agagi meke iti, at Allah nen nakla ileken neekherek meke nen ilu o. 24 Hit hinetaiken Allah oba hakotdisigip meke iti, eberogonat iluk hinetaiken hapukhogon welagap iti nen, nit nen, “Hinetaiken iti meke oba hakotdusak,” iluk ninane obatnerogon yokhisagun dek o. At he, hit hinakla arleken akhobageik iluk yomakhisekhe lago iti. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society