1 Korintus 15 - ALLAH ANE WENW KET MEKE WAROGO WOKNINAKHIKHE WENEKristus ebe watlageikhemo Allah nen ilugutdisikhe wene 1 Nagarlak lak nerugi. Yogotak an nen wene ageikhe hinakla ebethisak. An nen hano wene yokhisa agagimo, waganhigisip nen, hinetaiken hano wene iti baga horle agagisip welagap. 2 Hano wene yokhisa agagi wene itiat hiniki a'bethogon hago dogogun halok he, iti bagaat tilhinabiogo. Itithogon meke re, hit we yugunat alomarogo hinetaiken Allah oba hakotdisigip welagap halok he, erlok dek o. 3 Wene alebageik an yakulnikhukhama, waganhidi mekeat hit yabokane yakulhisasigi iti, ebe men apigi. Nit weak hagakhe lagagu meke hasik, at Kristus niniki ukum oba wasugun iluk holal waganogo 'bisukha tak-tagat ebe wakhukha iti o. 4 Wakhukhama ebe warek oila 'bi lagoukha. 'Bi lagoukhama iki pere warek welageikhesik nen iki ageikhe baga Allah nen ilugutdisikhe. Ilugutdisikhe iti haganeat Allah ane holal waganogo 'bisukha tak-tagat ilugutdisikhe iti o. 5 Ilugutdisikhemo, at Kepas ileken hoagaluk elokhoma wisam ageikhe. Oporlik he, it inebe 12 emenogo inileken hoagaluk inelokhoma wisam ageikheat. 6 Yabokane it at oporlik neke lagoukha meke inebe 500 aperek inomat, opaki hasik inileken hoagaluk inelokhoma wisam ageikheat. It inileken hasukha meke iti, inebe doalek hak yogotak iniluk werek mekeat he, aperek pererlagat inebe watlagoukha. 7 Arat wisam atluk nen yabokane Yakobus ileken hoagaluk elokhoma wisam ageikheat. Yabokane, at nen inayoko 'biluk la'isasikhe meke emenogo inebe tha'bokhogonat nen inileken hoagaluk inelokhoma wisam ageikheat. 8 Itithogon inelokhoma wisam arik waga lageikhesik, yabokane ebe yabokane, an elege abanma itago meke hakene mekeat, nelokhoma wisam ageikhemo nileken hasigiat. 9 Nit Yesus nen ninayoko 'biluk la'inanhikhe meke aperek inetaga werek mekeat he, an anek he, netaga dek o. An nen Allah a'buri natogokharek meke yi aik ti aik hagarinakhe lagagi iti nen, an nen, “Nebe Yesus nen nayoko 'biluk la'ani ageikhe meke,” iluk usak he, erlok dek o. 10 Itithogon usak erlok dek mekeat, Allah obabut hano nen nayoko 'bisikhemo yigithogon agagisik welagei o. Nayoko 'bisikhe iti we yugunat 'bisikhe dek iti nen, it aperek tha'bokhogonat yabu herlekha'bugat hakene waganhe korlek, an anek he, doalegat hakene waganhe lagei o. Meke re, itithogon waganhe lagei iti, an nen waganhe lagei 'buk. Allah obabut hano nen, nipisagat dogolik waganiogo o. 11 Yabu iti ebe an men, it aperek men, hano wene yogeisilik nekhe lago itiat o. Wene itiat yokhisugunem, hit nen eberogonat iluk waganhidip iti o. Akhuni warek meke Allah nen inilugurinabigin wene 12 At Kristus watlageikhesikmo nen, yabokane Allah nen ilugutdisikhe, iluk yokhisekhe lago mekeat he, hit aperek nen, “Akhuni watlatlukmo nen Allah nen inilugurinabigin dek o,” iluk ekhe lagap iti nenaluk. 13 Akhuni watlatlukmo Allah nen inilugurinabigin dek dogolepma, at Kristus watlageikhesikmo nen ilugutdilep degat o. 14 At Kristus watlageikhesikmo Allah nen ilugutdilep dekma, nit nen wene we yugunat yogeisekhe dogolo. Nen, hit meneke, wene eberogonat iluk waganhidip iti, we yugunat waganilep o. 15 Nit nen Allah abok ekhe dogolik, “At nen Kristus ilugutdisikhemo ninileken hasugu,” iluk yogeisogorek. Meke re, akhuni watlatlukmo Allah nen inilugurinabigin dek dogolepma, at Kristus ilugutdilep degat o. Nen, at ilugutdilep dekma, it aperek nen, “Hit nen ekhe dogolik, Allah nen itithogon hagakhikhemo ninileken hasugu, iluk ekhe lagap iti, hinekalat ekhe lagap,” iluk morat yokniselep o. 16 Akhuni watlatlukmo Allah nen inilugurinabigin dek dogolepma, at Kristus ebe ilugutdilep degat o. 17 At Kristus Allah nen ilugutdilep dekma, hit nen, Wene iti eberogonat, iluk waganhigip iti, we yugunat waganilepma, hit weak hagakhe lagagip meke iti, wene hinoba dogolep o. 18 Iti hak, it aperek Kristus inom hunik dogolik watlagoukha meke iti nuk atlebat o. 19 Nit nen, “Hanotninabigin,” iluk ninetaiken Kristus oba hakotdisugusik ninakla arleken akhekhe lago iti. Meke re, yogotak ya niniluk dogolik anek itithogon apekhe dogoluk nen, yabokane ninilugutninabigin dek dogolepma, it akhuni aperek nen, “Eiye. Nakmu lak o,” iluk it aperek yogeisigidek nirat yoknisekhe dogolep o. 20 Itithogon mekeat, at Kristus watlageikhesikmo, Allah nen eberogonat ilugutdisikhemo werek o. Itithogon ilugutdisikhe iti, hipiri ebekeram yukuk meke tak itakharek iti hak, it watlagoukha meke, at Kristus tak ilugutdisikhe iti o. 21 At ap ageikhe nen watlariogei erlo yakulhikhe iti hak, at ap ageikhe nen iniluk ariogei meke erlo yakulhikhe iti. 22 At Adam ninom hunik dogolik, ninebe tha'bokhogonat watlagorek iti hak, nit Kristus ninom hunik werekma, Allah nen ninebe tha'bokhogonat ninilugutninabiginat o. 23 Itithogon mekeat he, Allah nen ninobolukmo tomok mot-mot ninilugutninabigin. Hipiri ebekeram yukuk meke tak itakharek hak, at Kristus tak ilugutdisikhemo nogo nen, at ebe wisigin itinem, nit Kristus agarumi meke ninilugutninabigin o. 24 Ninilugutninabiluk nen, o ilugun hurli baga arat hagatlasigin. Itinem at Kristus nen inebe kok welageikharek iti inom, iteerek welageikharek iti inom, inobatneak welageikharek iti inom, motogat degetdisalok, yi meke ti meke, at apma werek meke tha'bokhogonat ninopase Allah apma dogoagaluk iki baga 'bigin o. 25 Itithogon 'bigin iti, at Allah nen Kristus athili meke tha'bokhogonat isok nen al debelogo 'bisoak nen iluk apma 'bisa isigin iti aban werek korlek, at Kristus ebe kogat motok dogogin. 26 Athili meke ebe yabokane isok nen al debelogo degetdisin iti, ebe, watlageikharek erlo itiat o. 27 Allah ane holal yigithogon waganek werek, “Yi meke ti meke tha'bokhogonat, at apma arat 'bisa aga o,” iluk isukhama holal waganek werek. “Tha'bokhogonat apma 'bisa aga o,” iluk isukhama werek meke re, at Allah nen 'bisa aga werek ekaerek ebe Kristus apma ukigidek, iluk ekagat werek o. 28 Yi meke ti meke tha'bokhogonat Allah nen a'but apma 'bisa agunem, at Kok Allah arligat etaga kok dogolik yi ai ti ai apma dogoagaluk, at a'but ekaerek nen, “Nopase. Hat nen yi meke ti meke tha'bokhogonat an napma arat 'banhen iti, an yogotak hat hapma thebe iluk dogogin o,” iluk yogosigin. 29 Wene ageikhe, it akhuni watlagoukha meke yabokane inilugurinabigin motok dek dogolepma, it inobasik it aperek ima usageinabiogei iti, nikithogon hagariogei apegep. Nenaluk ima usageinakhe dogosak. 30 Nen, nit meneke, dikene hibakone yukmoke motok nekhe lago iti, nenaluk nekhe dogosak apegep. Itithogon nekhe dogosak degat o. 31 Nagarlak lak nerugi. Hinetaiken ninoe Etagapogot Kristus Yesus oba hakotdiluk ninom hunik welago iti nen, an hit hinobasik hogorakhekhe dogolik men yokhisak. An hibiku-yogoku nebe nasuogoluk hagakhe korlek nobakhanini hapugutdiluk welagei o. 32 An o Efesus yoma dogolik, akhuni wam helo obabut weak meke inom yakharek hak ninom yakhe lagosik, iti, akhuni agat oba meke hasik yakharek hak yabilema, nena meke thaburele apegep. Akhuni watlagoukha meke inilugurinabigin dek dogolepma, it aperek nen isukha hak, men ilo, “Nit o huben ninebe watlasugunmo, yogotak ya elanma hasik niniluk dogolik, hipiri inom, wam inom, eken apusu inom, ninakla arleken akhekhe dogolik dirlu elanma neke dogouok,” iluk isukha hagat ilo o. 33 Akhuni nen ekhe dogolik, “It aperek inobabut weak meke hinom hunisugun halok he, hit hinobabut hano meke weak asigin o,” iluk egarek iti eberogonat iluk hinekaerek nen hinebe dalugup o. 34 Weak hagakhe lagap meke iti here'isalok, yogotak hinobabut hebelatni o. Hit aperek Allah ebe hinokodek welagap iti nen, hinekarli wasigiluk yokhisigi iti o. “Akhuni warek meke Allah nen inebe iti hakene inilugurinabigin,” iluk yogeisasikhe wene 35 Itithogon mekeat he, hat ageikhe nen wene hinok wokneekhe dogolik, “Akhuni watlagoukha meke iti Allah nen nikithogon inilugurinabigin. Inilugurinabiluk nen, inebe nikirlik meke inilugurinabigin,” iluk egen iti, 36 hetaiken dek nen egen o. Yi meke ti meke ai hilogo agat oba la'egetek meke iti, akhuni watlageikharek hak, ai iti oado hirli ageidek halok he, ebe aku dukhusak erlok dek o. 37 Ai hilogo agat oba la'egetek iti, ebe yabokane aku dukhiluk hagatlasigin meke la'egetek 'buk. Gandum eken a? At he, yi meke ti meke eken a, eken anek hilogo la'egetek. 38 Hilogo la'isinem, at Allah akla apalok nenat ebe agouwak hagakherek. Yi meke ai, ti meke ai ebe asokhotek tomok agouwak hagakheregat. 39 Yi meke ti meke iluk meke tha'bokhogonat ebe opakiat meke 'buk. Akhuni ninebe ninat, wam ebe ninat, thue ebe ninat, ikan ebe ninat. 40 Nen, yi meke ti meke pogot oba meke weregat, agat oba meke weregat. Meke re, pogot oba meke iti elokhoken tomok hano iluk egarek iti ninat. Nen, agat oba meke elokhoken tomok hano iluk egarek iti ninat o. 41 Mo hano yakherek iti ninat, thut hano yakherek iti ninat, husagal hano yakherek iti ninat. Itithogon mekeat, husagal iti ebe tomok asokhotek tomogat yibakherek o. 42 Iti hak, Allah nen akhuni warek meke itithogonat inilugurinabigin o. Ninebe warek hirli agorek meke iti, ai agat oba hilogo la'egarek hak, agatma thaldinanilukmo yabokane ninebe hirli asigin dek meke ninilugutninabigin o. 43 Ninebe warek ninobatne dek ina'it hegarek meke iti, agatma thaldinanilukmo yabokane ninebe ninobatne werek hogotninabusak meke ninilugutninabigin o. 44 Ninebe watlagunem ninaburlal agat mekeat agatma thaldinakharek. Meke re, yabokane Allah Agoreke nen ninebe niniluk motok dogogun meke ninilugutninabigin o. Ninaburlal meke welago yi, Allah Agoreke nen ninilugutninakhunem ninebe mekeat dogogun o. 45 Wene itithogon iluk, Allah ane holal waganhe dogolik, “Ap Adam alebageik meke iti, ebe iluk meke winametdisikhe,” iluk holal waganogo 'bisukha. Mekeat he ap Adam yabokane meke iti, Agoreke nen inilugurinakherek meke wageikhe. 46 Allah nen, ap ebekeram winametdisikhe iti, at yabokane ageikhe meke iti Agoreke nen ninilugutninabigin iti meke winametdisikhe 'buk. Ninaburlal agat meke tak winametdisikhesikmo nen, Agoreke nen ninilugutninabigin iti yabokane wageikhe. 47 Allah nen ebekeram ap Adam iti ebe agat abubuleke meke baga winametdisikhesikmo, obabut agat mekeat o. Meke re, ap Adam yabokane meke iti pogot oba nenat wageikhe. 48 It akhuni aperek inebe agat oba meke ageikha meke inebe, at Allah nen ebekeram Adam ebe agat abubuleke meke baga winametdisikhe meke iti hakeneat werek o. Meke re, it aperek inebe pogot oba meke ageikha meke inebe, at yabokane pogot oba nen wageikhe meke iti hakeneat werek o. 49 Nit yogotak at Allah nen Adam ebe agat abubuleke meke baga winametdisikhe meke iti ninom tak-tak welago hak, yabokane at pogot oba meke iti ninom tak-tagat dogogun o. 50 Nagarlak lak nerugi. Wene yi yokhisak. Ninebe ninaburlal watlagorek meke yi inom, Allah apma 'binaniginmo etoma iteerek asugun motok dek o. Nen, ninebe hirli agorek meke yi inom yabokane ninebe ikhok motok dogogun meke iteerek asugun motok degat o. 51 Meke re, wene Allah akla meke yi yokhisak. Nit ninebe tha'bokhogonat watlasugun dek mekeat he, ninebe tomok ninat hagatninabigin o, iluk eberogonat yokhisigi. 52 Opaki hasik, inilaga dapok iluk 'bekelageikharek hak, pikon ane o ilugun kobokhogon hukhagein o. Itithogon hukhasinem, akhuni watlagoukha meke inebe hirli ageidek ikhok motok dogogin meke agouwak hagarogo inilugurinabiluk nen, nit tha'bokhogonat ninebe ninat hagatninabigin o. 53 Ninebe hirli agorek meke yi, hirli asugun dek meke su ikharek hak ikhik, ninebe watlagorek meke yi, watlasugun dek meke ikhik, hagasugun o. 54 Ninebe hirli agorek meke yi hirli asigin dek meke ikhik, nen watlagorek meke yi, watlasugun dek meke ikhik, hagasugun. Itithogon isugun iti baga, wene men iluk holal waganogo 'bisukha meke iti ebeat asigin, “Yi meke ti meke haumhogon nekarek hak, at Allah obatne atluk nen, watlageikharek erlo iti, degetdisagein o.” 55 Itithogon degetdisalok, ane sagun yogokhe dogolik, “Watlageikharek meke erlo yi, hobatne ki. Haik nen li'bilinakhe lagan etnogo haik anini ki,” iluk isikhemo wene holal waganogo 'bisukha meke iti ebeat asigin o. 56 Watlageikharek meke erlo aik nen li'bilninakherek iti ebe, nit weak hagakhorek iti baga aik nen li'bilninakhunem watlagorek itiat o. Nen, weak hagakhorek meke obatne ageikhe iti ebe, wene Allah nen ninasuk wakhikhe iti baga obatne ageikhe o. 57 Meke re, ninoe Etagapogot Yesus Kristus hagakhikhe iti baga, Allah nen ninobatnetninakhunem ninobatne agorek iluk, ninopase Allah heagei wakhe dogouok o. 58 Iti nenat, nagarlak lak nerugi. Hinebe nakmu lak. Hinetaiken horlerogon, hapukhogon dogono. Ninoe Etagapogot ninom hunik dogolik, at hasik yi meke ti meke hagakhunem alomatlasigin dek o, iluk kokhogon hagakho motok dogono o. |
LAI @1990
Indonesian Bible Society