Matiyu 26 - Kutsingken Ira Rimam ti Saen KyagA Sha ti A u Wen Yesu ( Markus 14:1-2 ; Luka 22:1-2 ; Yohana 11:45-53 ) 1 Isim ti Yesu ri tag pu wu ira yine meme, awu ri te atugbug-wu baa, 2 “Ani nung pu ni baa, isim usir ifaen, Ukwab Itiyafe u ba ama a u ye Umbae Unde kwer risu kutuku ti cice.” 3 Kiye wune, akwen tiyang ti ande ndufu funn yi kusog na kukwen tiyang ti rinyi-wu si Kayafas. 4 Aba ku myae ira risu fengo ti a u ye Yesu ti uwae kitam u wen wu. 5 A myae ira yi myae myae myae u nung ayi nyang-yi ti a u ye wu usir ukwab ayine be, ikyaen ti, aba a ye wu atang ira yi na u kafe ira kutxu kitampwa ande. A Shin Yesu Kindob ( Markus 14:3-11 ; Luka 22:3-6 ; Yohana 12:1-8 ) 6 Kiye ti Yesu ta kununn Siman unde ti kicaeb kum ti ta uten ti Betani, 7 unda iki ba atang ti kindob ti ku shishen ti aser-yi ko timambe. Kiye ti Yesu som uwog ti a ku ci wuci atang, unda wune sa kindob yi ba yaen si wu risu. 8 Ti atugbug-wu nung iken ti unda wune nde ne, uwae-ba ndembeb. Aba rang baa, “Imi ti nde a sa kindob yine yaen mbub ti ukaen ahan? 9 A baa, a na sa kindob yine jabcici u tu aser yang-yi ti a u nda na ande ti rikaen rinyangwae atang, ayi ú nyang skeb!” 10 Amaa, Yesu nungye pu wu ira ti aba ku kab uwae-ba u ri te ba baa, “Imi ti nde ti ani ku shir rikaen na unda wune? Awu nde wande ti tinyang na m. 11 Ko kiye titini ani te ande ti rikaen ta tetso, amaa, ame u som te-m ani ru fe uwe be. 12 Kindob ti unda wune sa yaen si m ne, si wande-wu ti awu nde ikyaen ti wu u kyae nyang rimenn-m tsi ku ji usir ti a u nji m uwae kuskab. 13 Ame ku ri te ni kubenti, ko aka uwae utense ike ti ande ku tsag ira tinyang na Rimam atang, ande u ku tangsom ti iken ti tinyang ayi ti unda wune nde ne.” 14 Isim ira yine, kinjo uwae atugbug Yesu rijwe asu ifaen ti rinyi-wu si Yawuda Iskariyoti nwunn u ru uwog akwen tiyang 15 u rang ba baa, “Imi ti ani u nda m ti m u ye Yesu na ni?” Aba pwen na wu ayaen aser azurfa rijwe ita. 16 Ti usir wune, awu ku sha riya ti awu u ye Yesu na ba. Yesu Ci Ukwab ti Ricwunnkyi ( Markus 14:12-31 ; Luka 22:7-23 ; Yohana 13:21-30 ; 13:36-38 ; 1 Korinti 11:23-25 ) 17 Usir ti kucang na ukwab Azumo, Atugbug Yesu ba rang wu baa, “Aka ti ati u kyae tsi na fu ti ti kaa ci wuci na Ukwab Itiyafe atang?” 18 Yesu ri te ba baa, “Ni sang yi uwae uka, ti ni ru ka ri te unde iki ti ta atang baa, ‘Unde ti uwe ri baa, kiye-m pang pu yi, ame ti atugbug-m u ba ci ukwab tetso uwae kununn-fu.’ ” 19 Aba nde pangma ti Yesu ri te ba u ru ka kyae uwog tsi ti aba u ba ci wuci yi atang. 20 Ti usir ka kujwo ureb, Yesu ti atugbug-wu rijwe asu ifaen som ku ci wuci. 21 Ti aba ta uwae iken ti ci Yesu ri te ba baa, “Ame u ri te ni ira ti kubenti, unde iki uwae-ni u sa m jabci.” 22 Ira yine ndembeb ba utob si-yi ti ti ri be. Unde titini uwae-ba ku rang wu ira baa, “Itsekuru, ayi si ame a.” 23 Awu ama ri te ba baa, “Unde ti u sa m jabci si unde ti te m ku ci wuci ti uwae kukyig kinjo. 24 Umbae Unde u ru kang pangma ti aba ri risu-wu ti kute uwae Kutsingken Rimam, amaa ayi si iken ti ku nde risi uwog unde ti ú sa wu jabci na ande bane! A baa, a na mbae-ba awu be ayi u nyang skeb!” 25 Yawuda ti u sa Yesu jabci rang Yesu baa, “Ayi si-yi ame ahoo, Unde ti uwe?” Yesu ri te wu baa, “Afu ri pu fu ayi.” 26 Kiye ti a ku ci wuci, Yesu sa buredi u jwam Rimam u nyangta yi u nda atugbug-wu, u ri te ba baa, “Ni mbe ti ni ci, ayine si ibye rimenn-m.” 27 Isim yine awu sa ambyi anam u nde fxaefa na Rimam u nda ba baa, “Ni ngwa, meme-ni. 28 Ayine si anying-m. Ayi ku tso unju ti yer na Rimam ti tishe. A sa yi yaen mbub ikyaen ande kuko ikyaen ti a yata na ba ikentitibi-ba. 29 Ame u ngwa-m ambyi anam wune cwucwo be, se usir ti ati a tu atso uwae Kujwokwe na Itse-m Rimam. Kiye wu, ati u ngwa tishe tetso.” 30 Isim iken yine aba yang akyang tetso u nwunn atang u tso yi Rikwen Zetunn. 31 Kiye ti aba ta atang Yesu ri te ba baa, “Meme-ni u ter ru u ya me ta utitang ti yaka ne, ikyaen ti, a bae uwae Kutsingken Rimam baa, ‘Rimam na u byinn ra unde ti ku shi iken sī riben, ama iwentam-wu ayi u ter shag.’ 32 Amaa, isim ti ame a nwunn pu m uwae kuskab, ame u pu tawe-ni ru yi uten ti Galili.” 33 Bitrus ri te wu baa, “Ko asiti ande ti tsitsi a ter shag u ya fu ta, ame u cwe ya fu ta-m be.” 34 Yesu ri te wu baa, “Ame ku ri te fu kubenti, utitang ti yaka ne afu u ri tso ti unju-fu baa, afu na nung-fu ame be ka atsepu ita titawe mbakunn u ta ira.” 35 Bitrus ri te wu baa, “Ko asiti ame a u te fu cwu tetso, ame u pyir-m afu be.” Atugbug Yesu ti tsitsi ri ti mbwe-yi ama. Yesu Jwam Rimam Uwae Ufang ti Getsemane ( Markus 14:32-42 ; Luka 22:39-46 ) 36 Yesu te ba nwunn uwog wune u ru yi uwog ti a ku kunn wu baa, Getsemane. Awu ri ira te ba baa, “Ni som ji m ti ike, ame u ru yi akwen kaa jwam Rimam.” 37 Awu pu Bitrus ti anyisu Zebedi ifaen. Uwog wune iken fen sang ka pu yi akub rimenn-wu tiri, utob-wu ndembeb, si-yi ti ti ri be. 38 Awu ri te ba baa, “Iken yine fen sang ka pu yi ame akub ijwe pangma ti ame na u cwu-m tiri. Ni som ji m ti ike ti ni som byag me ijwe.” 39 Awu ya ba ta atang u kora ru yi uwe kpang u bur uwe-wu riben u jwam Rimam baa, “Itse-m, asiti ayi a u nde tu, sa ra kitu rikaen ti ku ba ne ru ru uwog-m. Amaa, i si-yi iken ti ame ku sha be, iken ti afu ku sha ā nde.” 40 Yesu ru ba nung atugbug-wu aba ku cwag-ba kicwag. Awu ri te Bitrus baa, “Ani bom-ni ti ni u som te m ka awa kinjo be a? 41 Ni ya kicwag ti cwag ta ti ni jwam Rimam, be, ani u jwunnsi uwae kumyae. Ame nung pu m baa, kusung-ni cwe, amaa, ijwe-ni jijim.” 42 Awu kafe ru kyi ti atsepu ifaen cwucwo u ru ka jwam Rimam baa, “Itse-m, asiti afu a nung baa, kitu rikaen ayi ti ku ba uwe-m ne na si keng ti m na u ngwa yi, ame cwe pu m. Ame u nde iken ti utob-fu ku sha meme.” 43 Awu kafe ba tu ande-wu, aba nae ti kicwag bwe ikyaen ti, kicwag sunn sang tag pu yi aba ayaen ayib meme. 44 Awu ya ba ta u ru ka jwam kyi Rimam cwucwo fa ti apu-ita. Meme ira ti awu ku ri si ira kinjo. 45 Awu kafe ba tu atugbug-wu u rang ba baa, “Ani ta ti uwae kicwag ti unyang ti pu bwe a. Sae! Kiye nde pu yi, ama a u ye Umbae Unde na ande ti ku nde iken titibi. 46 Ni nwunn ti ti ru-ti tiri. Ni sae, awu unde ti u ye m jabci ru ku ba.” A Ye Yesu ( Markus 14:43-50 ; Luka 22:47-53 ; Yohana 18:3-12 ) 47 Ti ti awu ta uwae ira ti ri, awu Yawuda, kinjo uwae atugbug-wu rijwe asu ifaen, ba sang. Ande yang-ba putsa wu ku ba ti asim ti ipug. Aba ru uwog akwen tiyang ti ande ndufu ti tsitsi ba. 48 Ti uwe-yi awu unde ti u ye wu jabci ri te ba iken ti awu u nde baa, “Unde ti ani a nung me, ame a ka ye wu bur utob né si unde wu, ni ru ka ye-ni awu.” 49 Ti ritsen, Yawuda ba yi uwog Yesu u ri baa, “Suko Unde ti uwe!” Ama u ye wu bur utob. 50 Yesu ri te wu baa, “Urwan-m, nde-fu iken ti sa fu ba.” Tiri ande ba ti te Yawuda ba tetso ye Yesu. 51 Ama kinjo uwae atugbug Yesu nwaen ra kisim-wu u pye ra kutong upyi na Kukwen tiyang kinjo ru. 52 Yesu ri te wu baa, “Sa kisim-fu si ti uwae kubur-wu. Unde titini ti a ku nde wande ti kisim, si si kisim ti u ba wen wu usir iki. 53 Afu ku tang baa, ame na nde nunum ti m na u jwam itindeya uwog Itse-m Rimam a. Á baa, ame na jwam wu, awu ú tom ande ti rika ti apupwen kumbub rijwe asu ifaen ti a ba ndeya m. 54 Amaa, asiti ame a nde ahan, ira yi ti a bae uwae Kutsingken Rimam baa, ayi na u ba nde u kumunn kyi a.” 55 Kiye wune Yesu kafe uwe u ri ira te ande ba ti ku ye wu ye ne baa, “Imi ti nde ani ba ku ye m te asim ti ipug pangma ame na si unde ti ku shir mbeb uten? Ame te ni ta tetso usir ti usir uwae kusog Rimam u ku kwen na ande iken atang, ani ye-ni ame be. 56 Amaa, yaka ne, iken yine ku nde ikyaen ti, Rimam ri ira yi ti kute unju na ande ti ku ya iskin ira-wu.” Ti awu ri ira yine atugbug-wu meme-ba ter shag byinn tag u ya wu ta kum awu kinjo-wu amam. A Ye Yesu Ru yi Uwog Kukwen Tiyang ( Markus 14:53-72 ; Luka 22:54-71 ; Yohana 18:13-27 ) 57 Isim ayine aba ande ba ti ye wu ne pu wu ru yi uwog Kayafas, Kukwen tiyang. Ti aba ka sang atang, ande ti ku kwen na ande icwe Rimam ti ande ndufu som mam-ba mam atang. 58 Bitrus ku putsa ba isim ti fengo ti rwen. Awu kyang ba sang fife yi uwae rishen uwog ti Kukwen tiyang ta atang. Ti awu sang pu wu atang, awu ka som te apyi ti ta atang ti wu u nung iken ti u nde. 59 Akwen tiyang ti ujwunn ande ti uwe ana ande na Rimam ti tsitsi ren risu u sha ande ti u ri ira ti rifen risu Yesu ti a na u wen wu. 60 Ande ti ku yer rifen ru ba yang akwen, amaa aba tu-ba Yesu ti riraen be. Ricwunnkyi-yi, ande ifaen ka ru ba u ri baa, 61 “Unde wune ri baa, awu na u nde tu ti wu na u byinn mbub kusog Rimam u mbye tag wu uwae usir ita.” 62 Awu Kukwen tiyang sunwunn ritsen u ri te Yesu baa, “Afu si-fu ti ira iki ti afu u ri be a? Afu ku fxen ira yi ti ande abane ku ri risu-fu a?” 63 Yesu mbub-wu unju be. Unde ti uwe wune ri te wu baa, “Ame ku jwam fu yi rinyi Rimam ti site unyang, ben uben ti ri te ti nee afu a si Unde wu ti Rimam Tsab Tsi, awu Umbae Rimam.” 64 Yesu ri te wu baa, “U ri pu fu ayi. Amaa, ira kinjo ti ame u ri te fu ta ri. Sa ti kiye wune ru yi uwe, afu u nung Umbae Unde u som kujwo rici na Rimam ti site kuko meme. Kiye wu afu u nung wu awu u si apupwen ku ba ti abyi ti apupwen.” 65 Ira yi ti awu ri ne nda kukwen tiyang wu ye atupwa-wu rimenn shiyaen uwae rinae u ri baa, “Unde wune ri ira titibi uwe Rimam. Imi ti tsitsi kyi cwucwo? Ani fxen pu ni ira titibi ti awu ri risu Rimam. Unde iki u kara kyi ira iki risu ayine njwaa? 66 Ana-ni, ani kab baa, ati na nde wu rimang?” Ande ba ri te wu baa, “Ā wen kang wu.” 67 Isim ayine aba tub atsang tso wu yi uwe u byinn wu kujwo, u te wu ku rug fa atso u ku ri te wu baa, 68 “Afu unde ti Rimam Tsab Tsi, ri te ti, aye ti byinn fu kujwo?” 69 Kiye ti iken yine ku nde, Bitrus som ise uwae rishen. Umbae ti unda iki ru ba uwog wu u ri te wu baa, “Afu ama ta uwae ande ti ku putsa Yesu unde ti Galili wune.” 70 Bitrus shaen ishaen uwe-ba atang meme baa, “Ame nung-m ira yi ti afu ku ri ne be.” 71 Ama awu nwunn atang u ruye yi ise. Umbae ti unda iki ba tu wu atang cwucwo u ri te ande ti tsi atang baa, “Unde wu ti tsi ne ame nung wu ti Yesu unde ti Nazareti awune.” 72 Uwog wune Bitrus shaen kyi ishaen cwucwo ti uben ti ben baa, “Ame nung-m nung unde wune usir iki be.” 73 Isim kiye kpang, ande ba ba uwog Bitrus cwucwo baa, “Een, afu si kang kinjo uwae-ba. Ira unju-fu ku tatso ti baa, afu na si kinjo uwae-ba.” 74 Uwog wune Bitrus fwag, ku ben, u ri baa, “Ame nung-m unde wu be.” Ama ti ritsen, mbakunn ta ira. 75 Bitrus tangsom ti ira ti Yesu ri te wu baa, “Afu u ri tso ti unju-fu baa, afu na nung-fu ame be atsepu ita titawe mbakunn u ta ira.” Ti Bitrus tangsom ira yine, awu ruye yi ise u ru ka ndembeb utob ti ira ti jwub. |
© Wycliffe Bible Translators, Inc. and
© The Nigeria Bible Translation Trust 1995, 2017